Je li dobro baš uvijek slijediti svoje želje i snove?

Na žalost, ponekad je jednostavno teško pronaći pravi omjer između ono što biste voljeli raditi i onoga što morate raditi za egzistenciju

Je li dobro baš uvijek slijediti svoje želje i snove?

Jedini način kako možete izvrsno obavljati svoj posao je da volite posao koji radite. Ako ga niste još našli, nastavite tražiti. Nemojte se pomiriti.“ Steve Jobs

Morate priznati da ova idealistička izjava Stevea Jobs, nekako se rijetko reflektira na našu stvarnost, no opet sve češće se u medijima mogu pročitati priče „malih“ pojedinaca koji su iz ljubavi prema nekom hobiju i samo jedne „obične“ ideje ostvarili svoj san i rade posao koji vole. Nerijetko je te ljude sama kriza i nedostatak posla u struci natjerao da se počnu baviti drugim poslovima, koji im sada donose ne samo zaradu nego i zadovoljstvo. Upravo takvi ljudi trebaju nam biti poticaj, svima koji nisu zadovoljni s poslom ili su bez posla da se ne predaju, nego neka i dalje pokušavaju ostvariti svoj san.

Na žalost, ipak ne možemo se baš svi baviti „poslom iz snova“, no to ne znači da u poslu ne trebate pronaći nešto poticajno, ali i unosno za željeni stil života, a i dalje se možda baviti hobijem u kojem ćete istinski uživati. Ponekad je jednostavno teško pronaći pravi omjer između ono što biste voljeli raditi i onoga što morate raditi za egzistenciju. U potrazi za pravom životnom strasti, neki na žalost izgube percepciju, pa nerijetko upadaju u životne poteškoće. Naime, ponekad strast za nekim hobijem to i samo treba ostati.

Što nam je činiti?

Dave Evans, predavač tečaja „Dizajniranje svojeg života“ na stanfordskom sveučilištu kaže da svoj put ne počinjemo s pitanjem „Koja je moja strast?“, jer većina osoba u biti nema neke strasti koje im zaokupljaju vrijeme ili pak nemaju samo jednu nego njih nekoliko. Tada se postavlja pitanje „Što nam je činiti?“, na koje većina osoba nema odgovor. On također, radi razliku između pronalaska posla koji vas može zaokupiti i angažirati i pronalaska doživotnog puta sreće.

Mnogo je bolje da ne znate koja je vaša strast, nego da imate preveliko pouzdanje u lažnu strast. To najčešće dovodi do toga da ljudi prejako pokušavaju spojiti strast i posao. Posljedice mogu biti u tom slučaju mnogo gore

Kakav život želim?

Ja sam pisac, ali više volim seks, nego što volim pisanje“. Ta analogija može se uzeti za bilo koja područja života. No, to ne znači da ćete cijelu noć razmišljati o tome trebate li pisati ili se upuštati u seksualne odnose. Pisanjem možete zaraditi, seksom ne (osim u poznatim „djelatnostima“, koje su u većini država ilegalne).

Treba imati na umu da se odluke o karijeri ne donose prema tome „što najviše volim raditi“, nego „kakav život želim stvoriti za sebe“. Primjerice, ako netko voli glazbu, ne znači da će biti sretan radeći u glazbenoj industriji, primjerice neki posao koji je možda i nema prevelike veze s poznavanjem glazbe i stvaranjem glazbe. Možda bi ta osoba bila sretnija da je radila neki posao u struci, primjerice bila učitelj i da se u slobodno vrijeme bavila glazbom koju voli.

Potraga za strašću može odvlačiti pozornost od života u stvarnosti

Tomas Merton, benediktinac iz Normandije, još je prije sedam desetljeća rekao „Svijet je pun neuspješnih biznismena, koji još uvijek potajno vjeruju da su trebali biti pisci, glumci, umjetnici…“. Također, poticao je druge da pronađu značenje su sadašnjim trenucima u kojima su se našli, ma koliko oni bili daleko od željenog i idealnog.

Naime, ni jedan čovjek ne želi raditi posao u kojemu do izražaja dolaze njegova brojna ograničenja i neuspjesi. Ljudi samo prihvaćaju takve poslove, jer im one znače egzistenciju, tako dugo dok ne otkriju svoj „stvarni poziv“. Nažalost, mnogim osobama tako prolazi život, a da su nesretni i na radnom mjestu u iščekivanju nečeg boljeg, koje se često nikad ne dogodi.  

Strast može postati pakao kada postane svakodnevni posao

Možda ste cijeli život željeli postati pisac i to zaista postanete, a kada vas počnu pritiskati rokovi, očekivanja te brojne stvari koje imaju veze s izdavaštvom, a ne s pisanjem, sve to se može pretvoriti u „pakao“. Iako je još Konfucije rekao da „Nećeš raditi ni dana kada radiš posao koji voliš“, no on nije računao da će se svijet itekako u sljedećih 1000 godina promijeniti.

Srce ili razum?

I na kraju postavlja se pitanje, je li zaista dobro slijediti svoje srce, a ne razum? Naime, postoje mnogi protivnici svojevrsnog pokreta „radi ono što voliš“. Oni koji „propovijedaju“ da nikad ne treba prestati tražiti nešto bolje ili tražiti posao koji ćete voljeti, niti sami ne slijede svoje „ljubavi i strasti“, barem ne u potpunosti.

Primjerice, preminuli Steve Jobs govorio da nikad ne smijete prekinuti potragu, čini se da niti on nije radio ono što mu je bila strast, barem ne do kraja, jer bi u suprotnom bio odličan „zen učitelj“. Umjesto toga slučajno je otkrio svijet tehnologije, menadžmenta i marketinga.

Također, protivnici traženju posla koji je vaša strast, upozoravaju da upravo to može značiti nečije razočaranje i neuspjeh. Oni predlažu da je bolje upotrijebiti svoje najbolje vještine i raditi posao koji radite najbolje što možete, te prosperirati u karijeri i tada taj novac potrošiti na neku strast.


(vam)
Foto: © Kirill Kedrinski - Fotolia.com