Izgaranje na poslu - patite li i vi od „burn out“sindroma?

Bezvoljni ste, nemotivirani, zatrpani poslom, preumorni... Ako se prepoznajete u ovom opisu, prijeti vam sagorijevanje na poslu.

Izgaranje na poslu - patite li i vi od „burn out“sindroma?

Šest godina recesije ostavilo je iza sebe pustoš kada su u pitanju radna mjesta u Hrvatskoj. Izgubljeno ih je prema najnovijim podatcima čak 200 tisuća. No, posljedice višegodišnje gospodarske krize osjećaju i mnogi „sretnici“ koji rade, jer su izloženi stresu zbog nesigurnosti za vlastito radno mjesto, tvrtke zbog rezanja troškova od zaposlenih traže duže radno vrijeme, tamo gdje se radi u smjenama, posebice u trgovini, često se radnicima udvostručuju smjene, ali se ne plaćaju dodatno. Mnogima radno vrijeme ne završava ni kada zatvore iza sebe vrata tvrtke, jer dio poslova obavljaju i kod kuće. I tako onda, pod teretom svih tih obaveza, nastaje rečenica: „Izgorio sam na poslu.“

Kronični umor, frustracije i stres

„Burn out“ sindrom ili sindrom izgaranja na poslu karakterističan je za moderno društvo, a ekonomske krize dodatan su okidač za nastanak frustracija i stresa na radnome mjestu. Međunarodno istraživanje provedeno među menadžerima pokazalo je da je recesija stupanj njihovog „burn outa“ povećala s 32 na 52 posto. Sindrom izgaranja nastaje najčešće kada je osoba izložena velikim očekivanjima koje  nameće posao.

Simptomi su brojni: iscrpljenost, smanjena radna učinkovitost, bezličan odnos s kolegama, zamor, malaksalost, glavobolja, bol u leđima, želučane tegobe, nesanica, često buđenje, razdražljivost, nervoza, zatvorenost, tuga, pesimizam, osjećaj beznađa i gubitka. Kod osoba pogođenih sindromom ne javljaju se samo poremećaji ponašanja kao što su preosjetljivost, sklonost konfliktima, povlačenje u sebe i izoliranje od radne sredine, nego se javljaju i različiti subjektivni simptomi, kao što su poremećaji spavanja, apetita, osjećaj krivnje, straha, stalni umor i loše raspoloženje.

Ambicije moraju imati granice

Od sindroma izgaranja na poslu, procjenjuje se, pati čak trećina svih zaposlenih, najčešće onih s radnim stažem dugim između devet i sedamnaest godina. Učestalost je veća kod radnih mjesta s većom odgovornošću ili u zanimanjima koja rade s ljudima. Na poslu će prije izgorjeti nezrele osobe, pretjerano ambiciozni ili odgovorni ljudi, oni koji imaju visoka očekivanja u poslu ili se njemu potpuno posvećuju. Takve osobe većinom pojačano doživljavaju frustracije ako nisu adekvatno nagrađene za svoj rad ili ne dobivaju priznanje za svoje zalaganje.

Pojava „burn out“ sindroma češća je kod mlađih osoba. Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Još prije desetak godina Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je stres na radnome mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti.

Kako izbjeći izgaranje na poslu?

Fizičku otpornost stječemo bavljenjem sportom, kvalitetnom prehranom, dok psihičku otpornost stječemo razvojem snažne osobnosti. Svakako treba nastojati reducirati stres, a to znači sagledati stresne situacije i procijeniti kako ih izbjeći. Ne radite u beskraj, nego uzmite češće i kraće godišnje odmore. Ne dopustite da vam posao zavlada životom, prekovremeni rad negativno će utjecati na  sposobnost da taj posao radite duže razdoblje. Umjesto previsokih, nerealnih ciljeva, postavite realne i ostvarive zadaće.

Budite usredotočeni, koncentrirajte se na rad, argumentirajte svoje mišljenje i dokažite da ste u pravu, naučite reći „NE“, radite na jačanju samosvijesti. Ako ne možete promijeniti posao, barem promijenite stav i naučite postaviti granice i držite ih se. Planirajte i organizirajte svaki dan. Promijenite raspored obveza na poslu ili kod kuće. Zadržite aktivan društveni život i nemojte se odricati svojih hobija. Osigurajte redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje.

Slaviti male pobjede

Osobe koje se osjećaju preopterećeno, trebale bi redovito odvojiti vrijeme za sebe, razmišljati o svojim osjećajima i pokušavati rješavati probleme na vrijeme. Ako je potrebno, mijenjajte i neke stvari u profesionalnome i privatnom životu kako bi se spriječilo izgaranje na poslu. Od toga da treba promijeniti navike i kvalitetnije upravljati svojim vremenom, što uključuje i da jednostavno na papir stavite popis stvari koje želite učiniti danas, sutra ili za tjedan dana. Važno je isplanirati vrijeme za nesmetano razmišljanje i vrijeme za opuštanje, te pokušati izbjegavati stalnu brigu i nikad ne odgađati obaveze, ali ujedno se ne pretrpavati dnevnim obvezama. Uvijek završiti barem jednu stvar do kraja i slaviti male pobjede.


Foto:  Maridav - Fotolia