Dolaskom hladnijih dana, mnogi od nas se vesele toplini doma, mekanim dekama i šalici čaja. No, s druge strane, sezona grijanja donosi i niz tegoba koje često podcjenjujemo. To su kronično suhi nos, grebanje u grlu, neugodni kašalj, koji se javlja upravo kad mislimo da smo se riješili prehlade.

Suhi zrak –nevidljivi neprijatelj dišnih puteva

Grijanje značajno isušuje zrak u zatvorenom prostoru. Kad vlaga u zraku padne ispod 30 %, sluznica nosa, ždrijela i dušnika postaje suha, nadražena i sklonija oštećenju.

Sluznica dišnog sustava ima važnu ulogu. Ona filtrira, vlaži i zagrijava zrak koji udišemo. Kad se isuši, prestaje raditi svoj posao kako treba. Virusi i bakterije tada imaju otvoreniji put. Zato u sezoni grijanja češće obolijevamo od prehlada, sinusitisa, bronhitisa. Ne mora značiti da nas je netko zarazio u uredu, nego zato što je naš dišni sustav izgubio prvu liniju obrane.

Optimalna vlaga u prostoru trebala bi biti između 40 i 60 %. U većini stanova zimi ona padne i na 20 %, što je suho kao u pustinji.

Postoji nekoliko jednostavnih rješenja za ovaj problem:

• Ovlaživači zraka – najbolji izbor, pogotovo ultrazvučni modeli.
• Sobne biljke poput fikusa, paprati prirodno povećavaju vlagu.
• Posudice s vodom na radijatoru – bakina metoda ali djeluje
• Redovito prozračivanje – 2–3 minute naglog otvaranja prozora bolje je nego držati ga “na kip” cijeli dan.

Ako ste primijetili da vam je nos svako jutro suh i začepljen, vjerojatno je do zraka u prostoriji.

Što se događa s našim tijelom kad zrak postane presuh?

Osim dišnih puteva, suh zrak utječe i na:

• Kožu i usne koje postaju suhe, pucaju, perutaju se.
• Oči, javlja se osjećaj pijeska u očima, osobito kod onih koji nose leće.
• San, spavanje u suhom prostoru može uzrokovati hrkanje i suha usta, a time i lošiji odmor.

No najosjetljiviji su ipak dišni putevi. Kod djece i starijih osoba, gdje su sluznice ionako osjetljivije, to zna biti pravi problem. Djeca češće kašlju noću, odrasli se bude s grebanjem u grlu, a kronični bolesnici, posebno astmatičari i alergičari osjećaju pogoršanje simptoma.

Tijekom grijanja često zatvaramo prozore da toplina ne bježi. No time zrak u prostoriji postaje ustajao i pun nečistoća: prašine, grinja, mirisa…

Topli zrak iz radijatora diže čestice prašine koje potom udišemo, a ako se redovito ne čisti, i sam radijator postaje leglo alergena. Zato je važno barem jednom dnevno kratko i snažno provjetriti prostor, kako bi se izmijenio zrak.

Brzi hackovi za nos i grlo:

• Fiziološka otopina –redovito ispiranje nosa morskom vodom ili fiziološkom (sprej ili ampule) vlaži sluznicu i pomaže u obrani od virusa.
• Inhalacije –para, kamilica.
• Topli napici –čaj, med i limun nisu samo “bakin recept”, nego stvarno pomažu održati sluznice vlažnima.
• Dovoljno tekućine –kad dišemo suh zrak, tijelo gubi više vode nego inače.
• Izbjegavajte pregrijavanje prostora –idealna temperatura je oko 20 °C. Previše topline jednako više isušivanja.

Kada potražiti pomoć?

Ako suhi kašalj, peckanje u grlu ili začepljen nos traju dulje od desetak dana, ili ako se pojave bolovi u sinusima, povišena temperatura i gust sekret, potrebno je javiti se liječniku. Ponekad iza suhoće stoji bakterijska upala koja zahtijeva ciljano liječenje.

Osobito oprezni trebaju biti astmatičari, alergičari i djeca, kod njih suhi zrak može potaknuti pogoršanje bolesti, a kod djece i napade kašlja noću.

Sezona grijanja nije sama po sebi neprijatelj. Problem nastaje kad zaboravimo da naš dišni sustav nije stvoren za zrak koji satima kruži po zatvorenoj prostoriji bez vlage. Redovito provjetravanje i ostale, male ali važne radnje čine veliku razliku.

SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Ozempic, Wegovy, Munjaro - kako zadržati liniju nakon korištenja 'lijekova za mršavljenje'?