Više štete nego koristi

4 jasna znaka da tvoj perfekcionizam u poslu postaje toksičan

Visoka očekivanja za sebe i druge su korisna, ali postoji prijelomna točka u kojoj perfekcionizam donosi više štete nego koristi

profimedia-0098802150.jpg

Željeti dati sve od sebe cilj je vrijedan divljenja. Ali kada visoka očekivanja postanu nemoguća i nerealna, na putu si da postaneš perfekcionist. Težnja za perfekcionizmom nije uvijek loša stvar. Istraživanje je pokazalo da su ljudi koji se drže visokih standarda temeljiti i angažirani u svom poslu te su motivirani za uspjeh.

Image

Evo kako prestati previše očekivati od drugih ljudi

Ali postoji prijelomna točka kada rigorozni standardi perfekcionizma počnu činiti više štete nego koristi.

"Perfekcionizam je oblik anksioznosti", rekla je psihoterapeutkinja Shannon Garcia za HuffPost. "Vaš perfekcionizam možda postaje nešto što vas koči od napretka u karijeri kada ili počnete izbjegavati zadatke iz straha da neće biti dovršeni savršeno ili potrošite previše vremena pokušavajući napraviti nešto savršeno."

Image

Evo znakova da si ušla u toksični perfekcionistički način razmišljanja - i negativne posljedice koje to može imati na tvoj posao, ali i zdravlje. Ako je samo jedna od ovih izjava za tebe istinita, moglo bi biti vrijeme za samorefleksiju.

Razmišljaš samo o onome što nisi učinila, zbog čega ne možeš razmišljati o onome što si učinila

Ako ne možeš razmišljati o onome što si postigla, nikada nećeš biti zadovoljna. "Perfekcionisti ocjenjuju svoj radni učinak na sljedeći način: od 0 do 99 je loše, a 100 je prihvatljivo," objasnila je psihologinja Perpetua Neo.

Perfekcionisti ne primaju lako komplimente i opsjednuti su greškama. A stavljanje tog neodrživog pritiska na sebe na kraju će te izludjeti. Kada postigneš svoj cilj, perfekcionistička pomisao je samo: 'Što je sljedeće?', rekla je psihoterapeutkinja Angela Clack.

"Oni gledaju svog konkurenta kako bi vidjeli kako to mogu učiniti bolje, a cilj se samo nastavlja dalje i dalje dok ne izgorimo", rekla je Clack i dodala da perfekcionisti nikada ne mogu uživati ​​u trenutku svojih pobjeda.

'Burnout' iliti izgaranje je posljedica kroničnog stresa na radnom mjestu i može dugoročno uništiti tvoje zdravlje. Povezano je s beskrajnim umorom, glavoboljama, nesanicom, simptomima depresije i drugim lošim zdravstvenim ishodima.

Zato je toliko važno da se opustiš i odvojiš vrijeme da se osjećaš dobro u vezi s onim što si učinila nakon što završiš zadatak. Ova samosvijest ne samo da ti pomaže u razmišljanju o svojoj karijeri, već ti može pomoći i obraniti se od nezdravih perfekcionističkih sklonosti.

Image

Pretjerano si zabrinuta što će se dogoditi ako ti ili tvoji kolege/suradnici ne postignete svoje visoke standarde

Za metaanalizu objavljenu u časopisu Journal of Applied Psychology, istraživači sa Sveučilišta Miami, Sveučilišta Florida i Georgia Tech analizirali su 95 prethodnih studija i otkrili da postoje dva tipa perfekcionista:

  • perfekcionisti koji traže izvrsnost i zahtijevaju pretjerano visoke standarde za sebe i
  • perfekcionisti koji izbjegavaju neuspjeh, a koje karakterizira opsesivna zabrinutost i averzija prema neuspjehu postizanja iznimno visokih standarda izvedbe

Drugim riječima, ako se slomiš zbog pomisli da nećeš završiti zadatak prema svojim standardima, to je znak da bi mogla biti perfekcionist koji izbjegava neuspjehe. I to je veliki problem. Njihova studija pokazala je da su izgaranje, stres i tjeskoba snažnije povezani s perfekcionizmom izbjegavanja neuspjeha, dok je perfekcionizam koji traži izvrsnost više povezan s dobrobitima poput motivacije i angažmana.

Općenito, perfekcionizam nije poboljšao radni učinak, bez obzira na tip perfekcionista. "Naši rezultati sugeriraju da perfekcionizam uglavnom nije od pomoći na radnom mjestu. Iako perfekcionizam može donijeti neke korisne rezultate, te se prednosti mogu nadoknaditi negativnim ishodima, a nije bilo ukupnog učinka na performanse," rekla je jedna od autorica studije Laurens Steed.

Image

Stalno propuštaš rokove jer misliš da tvoj posao nije dovoljno dobar

Psihoterapeutkinja Garcia je rekla da je znak da tvoj perfekcionizam donosi više štete nego koristi kada ti ne dopušta da nešto učiniš. "Iznova i iznova radiš na zadacima, rokovi se pomiču jer ono na čemu radiš nikad nije dovoljno dobro, ili čak možeš imati problema s pokretanjem radnog zadatka iz straha da ga nećeš moći savršeno obaviti", rekla je.

Kada u svom timu postaneš ozloglašena zbog propuštanja rokova, možeš steći neugodnu radnu reputaciju kao nepouzdana osoba. Jednom kada se ta percepcija zadrži, bit će ti teško napredovati u karijeri.

Psihoterapeutkinja smatra da perfekcionizam može dovesti ne samo do izgaranja, već i frustracije od strane tvog šefa i suradnika te stalnog stresa koji se prenosi s posla na tvoj život kod kuće. "Ako ste mrzovoljni, razdražljivi, zahtjevni ili vam je teško kao zaposleniku ili čak u vodstvu zbog unutarnje borbe da budete savršeni, vjerojatno ćete utjecati i na članove tima i suradnike koji su povezani s vama, stvarajući nelagodne interakcije", rekla je psihoterapeutkinja Clack.

Image

Ne družiš se previše s drugima jer si previše zabrinuta da ispadneš 'nesavršena'

Psihologinja Neo je rekla da je još jedan znak da tvoj perfekcionizam postaje štetan kada ne možeš istinski slušati ili komunicirati s kolegama ili voljenima jer si previše zabrinuta za održavanje savršene slike o sebi.

"Osoba bi mogla dopustiti da je njezin perfekcionizam sputava da bude u blizini svojih kolega jer misle da ako suradnici upoznaju 'prave njih'…nitko ih neće voljeti", rekla je. "Sami su pod nevjerojatnim pritiskom da imaju ovu društvenu masku."

Psiholozi su otkrili da, uz perfekcioniste koji sebi postavljaju nerealne standarde, postoje "društveno propisani" perfekcionisti koji osjećaju da im društvo ili ljudi oko njih nameću nemoguće standarde. Društveno propisani perfekcionizam povezan je s depresijom i drugim mentalnim zdravstvenim stanjima.

Gordon Flett, psiholog koji je istraživao ovu vezu, rekao je za American Psychological Association da je razlog zašto društveno propisani perfekcionisti mogu imati loše zdravstvene ishode to što ova vrsta perfekcionizma "ima element pritiska u kombinaciji s osjećajem bespomoćnosti i beznađa".

Image

Ako se pitaš pomaže li ili odmaže tvoj perfekcionizam tvojoj karijeri, zapitaj se sljedeća pitanja:

  • Umanjuje li ti na bilo koji način život?
  • Čini li te nesretnom, tjeskobnom, 'sjenom onoga što jesi'?
  • Osjećaš li da postoji rastući ponor između osobe koju predstavljaš izvana, ali iznutra osjećaš da će se stvari u svakom trenutku srušiti?

"Ako je bilo koji od vaših odgovora potvrdan, perfekcionizam vam više ne služi i trebali biste razmisliti o redefiniranju svojih standarda na "dovoljno dobro", rekla je psihologinja Neo.