U današnjem je društvu emocionalno prejedanje jedan od najčešćih prehrambenih poremećaja, a češće se javlja u hladnijem dijelu godine s obzirom na to da tada više vremena provodimo u zatvorenim prostorijama.
Do emocionalnog prejedanja dolazi onda kada u hrani pokušavamo pronaći utjehu za svoje probleme. Velik broj ljudi uopće ne može prepoznati je li njihovo jedenje uzrokovano emocijama ili pak stvarnim osjećajem gladi.
Neke od najčešćih emocija koje dovode do prejedanja su dosada, stres, tuga i depresija. Često jedemo kada smo pod stresom ili ako se osjećamo nezadovoljno sami sa sobom. Uz emocionalno prejedanje u većini se slučajeva javlja i osjećaj krivnje, a često kod jedenja uzrokovanog emocijama čeznemo za određenom, uglavnom nezdravom hranom.
Kako biste izbjegli emocionalno prejedanje ove zime, najprije morate naučiti razlikovati stvarnu glad od emocionalne gladi. Neke od odličnih trikova koji će vam pritom pomoći, otkrivamo u nastavku.
Foto: Unsplash
Naučite prepoznati uzrok
Emocionalno prejedanje najčešće je uzrokovano negativnim emocijama koje se javljaju u situacijama u kojima se osjećamo loše. Ako primijetite da se svaki put nakon određenog događaja ili susreta s određenim ljudima negativno osjećate te posljedično nastojite pronaći utjehu u hrani, onda biste trebali izbjegavati takve situacije. Vaše je vrijeme previše dragocjeno da biste ga provodili u društvu ljudi koji vas tjeraju da se osjećate loše.
Uvedite nove navike u svoj život
Umjesto da svake zime činite jedno te isto pa svoju depresiju pokušavate izliječiti hranom, ovaj put pokušajte u svoj život uvesti neke nove i zdravije navike. Bez obzira na zimu i hladnoću, budite fizički aktivni i nastojte svoju svakodnevicu ispuniti zanimljivim događajima. Prilikom kupovine namirnica, birajte samo one zdrave a izbjegavajte grickalice i slatkiše. Napunite svoje kuhinjske ormariće zdravom hranom poput voća i povrća, orašastih plodova i žitarica. Svaki dan otiđite u šetnju ili počnite planinariti. Ako niste tip za vanjske aktivnosti, upišite tečaj joge ili pak pilatesa. Pronađite nešto što će vas ispunjavati i omogućiti vam da se osjećate sretno i ispunjeno. Ako to uspijete, nećete imati razloga da jedete zbog loših emocija jer će se one pojavljivati sve rjeđe.
Prepoznajte pravu glad
Da biste spriječili emocionalno prejedanje, najprije morate naučiti razlikovati stvarnu glad od one uzrokovane emocijama. Kad tijekom dana poželite hranu, zapitajte sami sebe jeste li uistinu gladni ili vam je samo dosadno. Naučite slušati potrebe vlastitog tijela i signale koje vam mozak šalje. Da biste izbjegli jedenje uzrokovano emocijama, morate uspostaviti red u svojim prehrambenim navikama. Najbolje je tijekom dana jesti pet puta i to tri glavna obroka te dva međuobroka. Isto tako se savjetuje jesti češće u toku dana, ali manje količine. Uzmite u obzir i važnost hidratacije pa nastojte u toku dana piti barem 8-10 čaša vode. Kad osjetite da ste gladni, popijte čašu vode jer bi vam to također moglo pomoći s obzirom na to da mnogi ljudi često brkaju glad i žeđ.
Razgovarajte s prijateljicom
Kada ste pod stresom ili u pms-u, umjesto da utjehu tražite u hrani, pozovite prijateljicu na kavu i razgovarajte s njom o problemima koji vas muče ili o bilo čemu drugome. Bitno je da sami sebi skrenete pozornost s hrane. Nakon razgovora vrlo je vjerojatno da više nećete osjećati emocionalnu potrebu za utjehom u obliku hrane. Svaki put kad poželite jesti zbog određenih problema, nastojte pronaći nešto čime ćete sami sebi skrenuti pozornost s hrane - rješavajte križaljke, pročitajte nekoliko stranica knjige ili izađite van. Na taj ćete način sami sebe zaštititi od prejedanja uzrokovanog negativnim emocijama.
Prepolovite obrok
Da biste izbjegli emocionalno prejedanje, pokušajte primijeniti pravilo od pola obroka na sve što jedete u toku dana. Svoju uobičajenu porciju hrane koju inače jedete prepolovite na pola i onda uživajte u svom obroku bez imalo grižnje savjesti. Uskoro ćete shvatiti da vam je ta manja porcija obroka sasvim dovoljna da budete siti. Ako osjetite glad između obroka, pojedite jabuku, bananu ili šaku orašastih plodova kao što su bademi i orasi. Čeznete li za slatkim, umjesto uobičajenih slatkiša jedite datulje ili crnu čokoladu (u umjerenim količinama).
