Ima nas svakakvih – visokih, niskih, debelih, mršavih i sve između toga. No, zbog čega smo takvi kakvi jesmo? To je pitanje na koje nije niti malo lako odgovoriti. Koliko se vaše tijelo lako deblja i mršavi, regulirate li lako tjelesnu težinu, imate li problema s masnoćama, šećerom ovisi o brojnim faktorima; jednim djelom kako se hranite i bavite li se redovito tjelesnom aktivnošću (to su faktori na koje možete utjecati), te naravno genetici, te kakve ste građe (faktori na koje ne možete utjecati).
Naslijeđe
Fizičke osobine koje nasljeđujemo od svojih roditelja igraju veliku ulogu u tome kakve ćemo biti građe, pa tako visine i težine. Zanimljivo je spomenuti da deblji ljudi u biti imaju takav metabolizam da im treba mnogo manje energije iz hrane, nego onim mršavima. Tako da sve viškove pohranjuju, što na kraju rezultira određenom debljinom. Iako do određene mjere svi možemo kontrolirati svoj metabolizam, nikad nije u potpunosti moguće pobijediti prirodu.
Tjelesna građa
Sigurno ste mnogo puta čuli da je neka osoba jače tjelesne građe, odnosno da ima velike ili teške kosti. U biti radi se o osobama koje imaju veću i jaču koštanu masu, a to često i podrazumijeva veću tjelesnu težinu u odnosu na osobe slabije i nježnije koštane mase. Zbog toga neke osobe iste visine i težine ne izgledaju jednako debelo (ili mršavo).
Sve je predodređeno
Prema određenim teorijama, svaka osoba ima već rođenjem predodređeno koliku će količinu masti imati njegov organizam. Na koji način organizam kontrolira količine pohranjene masnoće, još uvijek nije do kraja sigurno, a vjerojatno je usko povezano s hipotalamusom koji se nalazi u mozgu, jer se pretpostavlja da je upravo tu lokacija mjesta za regulaciju masnoća u organizmu. Naime, hipotalamus nadgleda i prati razinu masnoća u organizmu, a zadaća mu je regulirati njihovu razinu, pa prema tome i regulaciju apetita s tjelesnom aktivnošću, te naravno potrošnju i nakupljanje zaliha masnoća.
Godine i stil života
Svakih 10 godina naš se metabolizam uspori za 10 posto, računajući od 25. godine života. Iako možda ovo usporavanje može biti povezano sa starenjem, usporavanje metabolizma može biti povezano i s promjenom stila života. Mlađe osobe češće su mnogo aktivnije fizički nego starije osobe, što podrazumijeva i veličinu mišićne mase. Naime, mišići su aktivno tkivo koje se razvija, raste, troši i obnavlja, za što je potrebna energija.
Masno tkivo nije aktivno tkivo, ono je samo skladište koje se počinje prazniti povećanom tjelesnom aktivnošću i smanjenje unosa kalorija. Redovitom tjelesnom aktivnošću s kojom se povećava mišićna masa i pravilnom prehranom, smanjivat će se zalihe masnoće.
Prehrana
Sama kultura prehrane, pa tako i osobne navike svakog čovjeka uvelike određuju težinu same osobe. Tu je najveći utjecaj obitelji, odnosno načina pripremanja hrane, pa tako i očekivane količine konzumacije te hrane. Naravno, ako obitelj ima naviku jesti masniju hranu, punu zasićenih masnoća, šećera i slično, velika je mogućnost da će ti pojedinci imati veću težinu.
Tu utječe i količina i sastav međuobroka, te što i koliko se jede za posebne prigode. Na količinu pojedene hrane utječe i kako brzo netko ima naviku jesti. Oni koji brže jedu, mogu najčešće mnogo više pojesti nego osobe koje jedu sporo.
U načelu, ako iz svoje prehrane maknete 500 kalorija dnevno, svaki mjesec ćete izgubiti pola kilograma do kilogram, što znači da s redovitim vježbanjem i pravilnom prehranom, možete izgubiti i do 12 kg godišnje, što je jedan od načina zdravog i uravnoteženog mršavljenja.
Tjelesna aktivnost
Ovo je jedna od komponenti koju svaki čovjek može kontrolirati. Same osobe mogu odabrati koliko će biti aktivne i s čime će se baviti. Imajte na umu da vježba gradi mišićnu masu i sagorijeva zalihe masti. Osobe koje imaju višem mišićne mase su vitkije, njihovo tijelo je čvršće, agilnije, otpornije, što definitivno razlog više za redovitu tjelesnu aktivnost.
Hormoni
Hormonalne abnormalnosti uvelike mogu utjecati na pretjerano povećanje ili smanjenje tjelesne mase. Na vrhu tog popisa su definitivno poremećaju žlijezde štitnjače, točnije hipertireoza i hipotireoza. Kao drugo, problem s težinom mogu uzrokovati policistični jajnici, tumori na hipofizi i nadbubrežnoj žlijezdi, nedovoljna proizvodnja spolnih hormona i tako dalje. Niti jedne od tih poremećaja i bolesti ne smije se zanemarivati, jer oni mogu prouzročiti brojne druge probleme kronične bolesti, koje su direktno ili indirektno povezane s debljinom.
(vam)
foto: imagerymajestic / FreeDigitalPhotos.net