Iako je kolovoz još uvijek idealan za zdravo uživanje u hrani prepunoj svježeg povrća i takozvanoj Mediteranskoj prehrani u nadolazećim hladnijim mjesecima možda biste se mogli prebaciti malo na Nordijski način života - i njihovu prehranu. Ova dijeta/prehrana sve je popularnija među poznatima, a već nekoliko istraživanja potvrdilo je kako je ova prehrana odličan način za mršavljenje ali i za dovođenje reda u svoj vlastiti organizam te poboljšanje cjelokupnog zdravlja.
Kad govorimo o zdravlju najveća korist vidi se na zdravlju srca i krvožilnog sustava, ova prehrana značajno regulira krvni tlak i snižava štetni kolesterol, a velik utjecaj ima i na rješavanje problema upala u tijelu koje su povezane s nekim kroničnim bolestima, rakom, dijabetesom tipa 2 pa čak i Alzheimerovom bolešću.
Ovo je odličan način i za zdravo mršavljenje. Ljudi u nordijskim zemljama imaju neke od najnižih postotaka kada je u pitanju prisutnost debljine među populacijom, a da se ovakvom prehranom lako mršavi pokazalo je i opsežno istraživanje provedeno 2014. godine (pogledajte ovdje). U znanstvenoj studiji od 147 pretilih pacijenata oni koji su se držali nordijske prehrane smršavjeli su 4,7 kilograma nakon 26 tjedana dok je kontrolna grupa smršavjela samo 1.5 kilograma. Zanimljivo je i to što je veća količina tih kilograma otišla s trbuha, zahvaljujući činjenici da se nordijska dijeta u velikoj mjeri sastoji od namirnica koje sagorijevaju masti (bobice bogate antioksidansima, integralne žitarice s visokim sadržajem biljnih vlakana i povrće koje eliminira neugodnu nadutost želuca).
Što jesti?
Ova dijeta se može primjenjivati svuda u svijetu. Glavni trik je u tome što ćete jedući sezonske i svježe namirnice izbjeći konzervirane stvari sa zasićenim mastima i daleko previše šećera.
Na njoj nikada nećete biti gladni jer je glavnina namirnica veoma zasitna, a i prehrana je raznovrsna s puno povrća, voća, mahunarki, biljnih masnoća, ribe i jaja.
Treba spomenuti i da brojanje kalorija ovdje nije toliko bitno, kao i da ova prehrana nije vremenski ograničena. Ovo je više promjena načina života.
Voće i povrće: gotovo svo povrće i voće je dozvoljeno no naglasak je na... Od voća - borovnicama, i ostalom bobičastom voću, jabukama, kruškama i šljivama. Od povrća - poriluk, cikla, mrkva, koraba, repa, pastrnjak, tikve, krumpiri i luk. Veoma važno je jesti i dosta kupusa, brokule, cvjetače, kelja pupčara, špinata, kelja, zelenog povrća...
Riba i meso: u nordijskoj prehrani riba je neizbježna, što je odlično jer je prepuna vitamina D, omega 3 masnih kiselina, joda, cinka i drugih važnih nutrijenata. Dozvoljene su gotovo sve vrste riba, osobito haringa, skuša, losos i bijela riba. Preporuka je da se riba jede najmanje dva puta tjedno. Od mesa potrebno je smanjiti unos masnog mesa, te početi jesti divljač - umjereno, dok bi se crveno i bijelo meso trebalo jesti rijetko. Procesirano meso (salame, hrenovke i slično) treba u potpunosti izbjegavati.
Mlijeko i jaja: oboje je dozvoljeno, ali u umjerenim količinama.
Orašasto voće i mahunarke: Orašaste grickalice igraju veliku ulogu u zdravoj prehrani pa nije čudno da su i ovdje uvršteni. Jedite orahe, lješnjake i bademe, a dodajte im i chia sjemenke, lanene, suncokretove i bučine sjemenke. Kao dodatni izvor proteina tu su mahunarke poput leće, graha, mahuna i graška.
Cjelovite žitarice: raž, ječam i zob glavne su žitarice u nordijskoj prehrani - uz to što manje prerađeno, to bolje!
Masnoće i ulja: dok se mediteranska prehrana bazira na maslinovom ulju u nordijskoj prehrani naglasak je na ulju od uljane repice (kanola ulje) - i to hladno prešanom.
Gljive i začinsko bilje: sve vrste gljiva su dobrodošle u ovoj prehrani, kao i brojni začini. Osobito: kopar, peršin, senf, hren, vlasac, timijan, kardamom, bobice od smreke i koromač.
Što je apsolutno zabranjeno?
- Trans masnoće (uključujući procesirana bilja ulja)
- Fast food
- Sokovi
- Procesirana hrana
- Aditivi u hrani - dakle poželjno je kuhati kod kuće od svježih namirnica i bez aditiva.
Foto: © Nikolay N. Antonov - fotolia