Prije nego se krenete spuštati niz snježne padine bitno je da tijelo pripremite za ovaj sport. Kod priprema za skijanje bitno je da imate dobar kardiovaskularni program vježbi i da jačate mišiće kako bi bili izdržljiviji. Vježbe istezanja ili joga će vam pomoći kod fleksibilnosti i ravnoteže. Dočekate li skijašku sezonu u dobroj kondiciji, jakih mišića, nećete samo spriječiti upalu mišića, već ćete se zaštiti od ozljeda pri tom sportu.
Najčešće skijaške ozljede
Kao i kod svih drugih aktivnosti u prirodi valja biti pažljiv. Rizici su različiti, od prijeloma kostiju do smrzavanja, a mijenjaju se ovisno o dobi. Skijanje i snowbordanje može završiti sa sportskim ozljedama, ali se one donekle razlikuju. Kod skijaša se češće javljaju ozljede koljena (zbog iskretanja tijekom pada), dok su kod snowboardera češće ozljede gornjeg dijela tijela (rezultat pada na ispruženu ruku).
Djeca do 10-12 godina: Mala su djeca izložena malim rizicima: padaju i dižu se bez teškoća, lagana su, pa su prijelomi kostiju u toj dobi veoma rijetki. Mnogo su češća iskrenuća dugih kostiju ekstremiteta jer one još nisu fiksirane kao kod odraslih. Problem predstavlja izlaganje suncu. Djeca koja imaju veoma osjetljivu kožu moraju biti dobro zaštićena, i to jednako kad je sunčani ili oblačni dan. Malena su djeca osobito osjetljiva na hladnoću pa ih treba propisno odjenuti kako ne bi promrzla.
Mladi do 35-40 godina: To je dob u kojoj su prijelomi veoma česti jer se skijaši osjećaju pretjerano sigurnima i više riskiraju. Stoga nemojte skijati sami, pogotovo izvan staze. Pratilac vam može pružiti pomoć, ili je pozvati, bude li potrebno. Ukoliko je snijeg veoma visok i utaban, riziku su izložene noge (prijelom potkoljenične kosti ili istegnuće ligamenta u gležnju), dok se na ledu češće ozljeđuju gornji dijelovi tijela (ruke, šake, zdjelica). Uzmite u obzir svoje psihofizičko stanje, i to prije odlaska na skijanje: pušači ili oni koji pate od visokog krvnog tlaka, te osobe koje nisu u stanju procijeniti svoje sposobnosti ili se žele "pokazati", najizloženiji su nezgodama. Pripazite se sunca i hladnoće. Oči svakako zaštitite skijaškim naočalama.
Srednja dob do 60-65 godina: Tko u toj dobi skija, pravi je stručnjak, no također veoma izložen mogućim nezgodama. Kod žena se poslije menopauze počinje pojavljivati rizik od osteoporoze, zbog koje su im kosti krhke. Tko ima problema s cirkulacijom i visokim krvnim tlakom, mora biti svjestan da hladnoća nepovoljno utječe na njegovo stanje. Među skijašima ove dobi u posljednje je vrijeme veoma popularno skijaško hodanje, kod kojeg je mnogo manji rizik od pada i prijeloma. No, i ta je aktivnost naporna, osobito za one sa slabim srcem.
Iznad 65 godina: Veoma je mali broj skijaša te dobi, a najvećem riziku izlažu se zbog osteoporoze, odnosno krhkosti kostiju, ali i zbog slabijih refleksa. Što se tiče hladnoće i sunca, za starije osobe vrijedi isto pravilo kao i za djecu: koža je osjetljiva, pa je treba pažljivo zaštititi, a moraju se i primjereno odjenuti, kako bi se zaštitili od hladnoće.
Jačanjem mišića i povećenjem fleksibilnosti, bolje ćete kontrolirati kako tijelo, tako i skije, te ćete više uživati u zimskom sportu. Započnite skijaški dan laganije, kako bi vam se mišići i zglobovi zagrijali. Osjetite li slabost, odmorite se kratko, kako bi vam se snaga vratila u mišiće. Pijte mnogo vode, a po povratku sa skijaških staza napravite vježbe istezanja.