Depresija je poremećaj raspoloženja koji izaziva osjećaj tuge, beznađa ili očaja tijekom dužeg vremena, ostavlja traga u psihičkom, fizičkom i socijalnom životu pojedinca. Očituje se malodušnošću, nedostatkom motivacije i samopoštovanja, nesanicom, mentalnom i fizičkom usporenošću. Zapravo, depresija može biti i jedan od prvih znakova nedostatka minerala. Korekcijom eventualnog nedostataka magnezija, selena, cinka utječemo izravno na raspoloženje. Depresija je povezana i sa manjkom željeza.
Prikrivena depresija
Prikrivena se depresija očituje
promjenama raspoloženja, gubitkom interesa, izbjegavanjem kontakta s ljudima,
ravnodušjem, tjeskobom, nesposobnošću adekvatnog reagiranja na stres i
problem.
Eventualni laboratorijski testovi ostaju u granicama normalnih
vrijednosti.
U najtežim slučajevima osoba više nije sposobna za svakodnevno
normalno funkcioniranje i može biti sklona suicidu.
UZROCI
Uzrok leži u biokemijskoj neravnoteži
mozga.
Točan mehanizam uzroka nije poznat no često povod mogu biti stresni
životni događaj i, hormonske promjene, bolest ili čak neki lijekovi.
Depresija se najčešće povezuje sa prehranom koja je bogata, mesom uzgojenim
uporabom antibiotika, alkoholom, kavom, konzervansima, šećerom, kemikalijama i
bojama u hrani.
Osobe koje koriste antidepresive trebaju izbjegavati namirnice koje sadrže
tiramin: pivo, crveno vino, odstajale sireve, salame, sušenu ribu,
avokado,smokve.
Preporučeno je jesti žitarice, mahunarke, svježe voće i
povrće, krto meso, iznutrice, ribe i školjkaše
Žene su dva puta podložnije depresiji u odnosu na muškarce zbog hormonski uvjetovanih zbivanja kao što su menstruacija, trudnoća, menopauza, dok depresija muškarca češće ostaje nedijagnosticirana i time neliječena.
Ljudski mozak čini svega 2% tjelesne mase i uglavnom se sastoji od masti, a
opskrbljuje ga oko 30% cirkulirajuće krvi.
Trilijuni živčanih stanica,
neurona, je rasprostranjeno u tijelu, no u najvećoj ih koncentraciji ima u
mozgu. Neuroni komuniciraju međusobno putem kemijskih supstanci zvanih
neurotransmiteri, građenih od aminokiselina.
Različiti neurotransmiteri različitom razinom svoje aktivnosti određuju naše
raspoloženje i pamćenje.
U slučaju suviška jednog od neurotransmitera
osjećati ćete se sretno i zadovoljno dok u slučaju niske razine drugog javlja se
osjećaj zamora i nemotiviranosti.
Neurotransmitere možete u određenoj mjeri održati u ravnoteži i time zadržati kontrolu nad raspoloženjem pravilnom, izbalansiranom prehranom.
Utjecaji
Depresija, nesanica te žudnja za hranom može
se razviti kod niske razine serotonina u mozgu. Depresivni pacijenti skloniji su
infekcijama. Najveći upliv na raspoloženje imaju serotonin, dopamin,
noradrenalin, endorfini. Naše ih tijelo stvara iz hrane koju unosimo. U
stvaranju su neophodne aminokiseline, enzimi, vitamini, minerali, masne kiseline
i ugljikohidrati te ukoliko ih nema, tijelo nije u stanju proizvesti
neurotransmitere. Rezultat može biti depresija i drugi psihički simptomi.
Granični nedostatak nutrienata stvara predispoziciju pojedinca ka depresiji.
Podaci ukazuju na povezanost nedostatka vitamina npr. B5 i zamora,
omega-3-masnih kiselina i promjena raspoloženja. Postoje dokazi o
neosjetljivosti na inzulin i intoleranciji glukoze u ljudi koji boluju od teške
depresije.