Što ćeš prvo odgovoriti kad te netko pita kako si? Čak i ako si taj dan imala kaos na poslu, burnu svađu ili tužnu obiteljsku situaciju, možda ćeš reći ''Ma dobro sam, nikad bolje''. Iako si zapravo poprilično loše jer proživljavaš teške trenutke. Također, koliko će ljudi na društvenim mrežama dijeliti svoje tužne, a koliko njih sretne trenutke? Sudeći po objavama na društvenim mrežama, mnogi žive savršene živote, daleko od problema i stresa, a stvarnost je nerijetko drugačija.
Koliko god da je sreća ugodna - i koliko god da joj težimo - sasvim je u redu priznati sebi i drugima da ti danas ne ide po planu, da si tužna, ljuta ili zabrinuta. Toksična pozitivnost, odnosno 'uzdizanje' sreće kao jedine ispravne emocije danas je poprilično prisutna. I u društvu i na društvenim mrežama mnogi stječu dojam da bi trebali biti sretni i ispunjeni u svakom trenutku i da je to jedina emocija koju smiju osjetiti.
Pa su se tako u razgovoru udomaćile rečenice poput: Nemaš razloga biti tužna/ljuta, moglo je biti puno gore' ili Bez veze se živciraš, sutra ćeš biti kao nov/a. Iako tim rečenicama mnogi nastoje utješiti dragu osobu, zapravo joj ne pomažu. Osoba, naime, ima pravo biti i tužna i ljuta i bezvoljna. U tim teškim trenucima ljudi doživljavaju različite emocije i nije ih dobro potiskivati ili propitkivati njihovu valjanost. Sve su emocije važne i dio naših života - bez osjećaja straha teže bismo se zaštitili od nepredvidivih situacija, a teško je i zamisliti kako bismo se pomirili s gubitkom bez osjećaja tuge.
Emocije, dakle, trebaš prihvatiti baš takvima kakve jesu i ne ih 'gurati pod tepih'. Kako bi to uspjela, važno je razumjeti razliku između optimizma i toksične pozitivnosti.
Optimizam je poželjan - on nam daje nadu da će na kraju sve biti dobro. To je ono kad znaš da si danas beznadna ili tužna, ali si uvjerena da će sutra biti bolje. Ne propitkuješ imaš li pravo biti beznadna jer znaš da imaš pravo doživjeti sve emocije. Toksična pozitivnost čini suprotno - ona te uvjerava da bi trebala 'ušutkati' tu tugu ili ljutnju i biti sretna.
U nastavku zato izdvajamo četiri savjeta kako iz svog života izbaciti toksičnu pozitivnost.
Održi zdravu ravnotežu između pozitivnog i negativnost
Prikrivaš li razgovarati o tome kako se zaista osjećaš ili nastojiš izbjegavati svoje probleme i unutarnja previranja, mogla bi biti pod utjecajem toksične pozitivnosti.
''Naravno da je pozitivan način razmišljanja poželjan, ali problem je kada 'lažnom' srećom nastojite zasjeniti ono što stvarno osjećate'', ističe psihoterapeutkinja Abby Wilson za portal Best Life. Ističe kako je važno ostaviti prostora za 'negativne' emocije kada je to potrebno.
Prepoznaj toksičnu pozitivnost u svojoj okolini
Baš kao što je važno da ti prihvatiš sve emocije, isto tako je bitno da i drugi budu svjesni težine svojih riječi.
''Oni koji vas potiču da uvijek, ali uvijek gledate s vedrije strane pa se zbog takvih misli osjećate još gore, i sami su skloni vjerovati u toksičnu pozitivnost'', kaže terapeut Sam Holmes. I njih bi trebalo osvijestiti da takve motivirajuće rečenice nisu pogodne u svim prilikama. Nađeš li se u situaciji u kojoj ti se netko požali ili 'otvori', umjesto negiranja negativnog, bolje je toj osobi dati do znanja da ju razumiješ i slušaš.
Sve je to normalno
Potpuno je prirodno doživjeti širok spektar emocija. Stručnjaci se slažu da moramo biti u stanju dati prostora svim emocijama i razumjeti druge. Sasvim je normalno doživjeti pokoji loš dan i procesuirati ga na određen način.
Napravi pauzu od društvenih mreža
Mnogi danas previše vremena provode na društvenim mrežama. Zato nerijetko stječu dojam da su drugi sretniji od njih pa se, pregledavajući Storyje, osjećaju još lošije. Imaš li osjećaj da društvene mreže nepovoljno utječu na tvoju psihu, napravi pauzu od njihovog korištenja ili ukloni korisnike koji ti povećavaju osjećaj toksičnosti. Dok odmaraš od virtualnog svijeta i tuđih ''savršenih'' života, posveti se sebi i dragim ljudima - koji su uz tebe i u dobrim i u lošim trenucima.
