Žene koje su stvarale povijest - Kleopatra

Kleopatra je svojim političkim, ali i ljubavnim umijećem nepovratno oblikovala povijest Egipta i Rimskog carstva

Žene koje su stvarale povijest - Kleopatra

Povijest je puna velikih žena koje su određeni način oblikovale povijesne događaje koji su pak utjecali na cijeli svijet. Jedna od njih sigurno je Kleopatra, koja je svojim političkim, ali i ljubavnim umijećem nepovratno oblikovala povijest Egipta, ali cijelog Rimskog carstva koje je tada zauzimalo većinu poznatog svjetskog prostora.

Njezino puno ime bilo je Kleopatra VII Filopator, potjecala je iz grčke dinastije Ptolomeja ili Ptolomejevića i bila je posljednja egipatska faraonka.

Iako, postoje određeni zapisi o njoj kao vladarici i kao osobi i ženi, a zabilježili su ju njeni suvremenici, kronolozi i povjesničari, oni su još uvijek nedostatni da bi se složila potpuna slika o njezinom liku i dijelu. No, nepobitna je činjenica da je ona žena koja je stvarala povijest.

Teški dani mlade vladarice

Kleopatra VII Filopator rodila se krajem 69. godine prije Krista ili početkom 70. godine p.k., te umrla 12. kolovoza 30. godine prije Krista. Kao što smo već spomenuli bila je pripadnica dinastije Ptolomejevića, grčke, odnosno makedonske obitelji, koja je potjecala direktno od jednog od generala Aleksandra Velikog, kojemu je pripalo područje Egipta nakon njegove smrti. Ponosni što su Grci, Ptolomejevići iako si bili egipatski vladari nisu govorili egipatskim jezikom nego grčkim, na što se Kleopatra nije obazirala, nego je naučila i govorila egipatski, a otišla je i korak dalje, te se proglasila reinkarnacijom egipatske božice Izis. 

Kleopatrin otac bio je faraon Ptolomej XII, dok identitet Kleopatrine majke nije potvrđen, ali se vjeruje da se radilo o Kleopatri V Trifenoj, sestri ili sestrični Ptolomeja XII, ili pak se radilo o drugoj članici obitelji Ptolomejević, odnosno kćerki Ptolomeja X i Kleopatre III Filopator i to pod uvjetom da Kleopatra V nije bila njihova kćer.

Kleopatra je započela svoju vladavinu uz svojeg oca, a nastavila ju je kasnije sa svojom mlađom braćom, Ptolomejem XIII i Ptolomejem XIV, s kojima je u određenim razdobljima vladavine stupila u brak, no kako su bili mnogo mlađi od nje, odnosno djeca, nisu bili dorasli izazovima vladavine. Ono što je potrebno naglasiti je su incestoidni brakovi na egipatskom dvoru bili sasvim uobičajena pojava, a brakovi su često sklapani dok su još bili djeca i to najčešće bog smrti faraona ili nekih drugih političkih ambicija.

Kada je Ptolomej XII umro 51. godine prije Krista, prema njegovim željama, 18-godišnja Kleopatra i 10-godišnji Ptolomej XIII za kojeg se udala postali su združeni vladari. Prve tri godine njihove vladavine bile su vrlo teške zbog ekonomskih poteškoća, bolesti, premalog vodostaja Nila i političkih konflikata. Iako je bila udana za svojeg mlađeg brata prema egipatskim običajima, vrlo brzo je dala do znanja da ne namjerava svoje političke ambicije dijeliti s njim, pa su sredinom 51. godine p.K. njihovi odnosi u potpunosti zaoštreni. Izostavila je njegovo ime iz službenih dokumenata, a njezino lice se pojavilo na kovanicama, što je do tada bilo protivno tradiciji njezine obitelji u kojoj su ženske vladarice bile u podređenom položaju u odnosu na muške vladare.

Godinu dana poslije, sukobila rimskim generalom Anulusom Gabiniusom i njegovim trupama koje su bile u Egiptu već pet godina, od kada su pomogle njezinom ocu da ponovno dođe na vlast. Upravo zbog tog sukoba i podijeljenosti dvora, odnosno dvorskih političkih moćnika kojima je bilo lakše upravljati njezinim nedoraslim bratom, nego odraslom ženom, 48. godine p.K. morala je pobjeći iz dvora u izgnanstvo.

Kleopatra i Cezar

Tijekom Kleopatrina izgnanstva, došlo je do civilnog rata u Rimskom carstvu i kojem su bili glavni protivnici Gaj Julije Cezar i Pompej Magnus. Najveća bitka, poznata kao „Bitka kod Farsala“ koja je rezultirala pobjedom Cezarovih snaga, završila je bijegom Pompeja u Egipat, točnije Aleksandriju, gdje je planirao tražiti utočište. Pompej je bio ubijen čim je zakoračio na egipatsko tlo, od strane jednog od svojih zapovjednika, koji je stao na stranu tada 13-godišnjeg Ptolomeja. Još uvijek dijete i politički neiskusan, Ptolomej je mislio da će s tim činom pasti u milost Cezara koji je Pompeju bio za petama, no to se nije dogodilo.

Kada je dva dana poslije Cezar stigao u Egipat i saznao za smrt Pompeja, razbjesnio se. Naime, makar mu je Pompej bio protivnik, bio je također ugledan senator i udovac njegove jedine legitimne kćerke Julije, koja je umrla rađajući njihovog sina. Cezar je tada okupirao Egipat, zaplijenio državnu blagajnu i postavio sebe za arbitara u sukobu između Ptolomeja i Kleopatre.

Kleopatra je tada odlučila iskoristiti sve svoje prednosti koje je imala u odnosu na svoje mlađeg brata. Jedna od najpoznatijih priča je kako je Kleopatra prokrijumčarena u odaje Cezara. Prema legendi, s obzirom da nije imala pristup dvoru, gdje je odsjedao Cezar, pa tako i Ptolomej, straža od Cezara unesla ju je zamotanu u tepih koji je njemu bio dostavljen kao poklon. Kada je Cezar zapovjedio straži da odmotaju tepih, iz njega je izašla Kleopatra. Cezar je navodno bio očaran Kleopatrom, te su koliko se čin,i odmah postali ljubavnici, a devet mjeseci poslije, Kleopatra je rodila njihovog sina Cezariona, što znači „mali Cezar“.   

Zbog toga je i Cezar odustao od svojih planova da anektira Egipat i pripoji ga Rimskom carstvu, nego je podržao Kleopatrino vraćanje na prijestolje. Nakon rata koji je trajao šest mjeseci između Ptolomeja XIII i Rimske vojske, Ptolomej je utopljen Nilu. Cezar je uistinu vratio Kleopatru na prijestolje oženivši ju za još mlađeg brata Ptolomeja XIV, koji je postao njen suvladar.

Kleopatra i Marko Antonije

Kleopatra je željela da Cezar njihovog sina Cezariona proglasi nasljednikom, no on je to odbio te je nasljednikom proglasio svojeg pranečaka Oktavijana.Zanimljivo je spomenuti da je Kleopatra posjetila i Rim sa svojim sinom i bratom (i suprugom) Ptolomejem XIV, te je odsjela u jednoj od Cezarovih kuća. Naravno to je sve izazvalo skandal, jer je Cezar bio oženjen. Čak je i Ciceron u svojim pismima pisao kako je mrzio egipatsku kraljicu. Kada je Cezar 44. godine p.K. ubijen na stepenicama Senata, Kleopatra je bila u Rimu, no odmah nakon toga se vratila u Egipat. 

Nakon povratka, umro je Ptolomej XIV. Navodno ga je otrovala sama Kleopatra i proglasila je svojeg sina suvladarom. U Rimskom carstvu nakon ubojstva Cezara ponovno je započeo građanski rat na čelu s Oktavijanom i Markom Antonijem (Cezarovci) s jedne strane, te Brutom (ubojicom Cezara) i Kasijom s druge strane. Naravno, Kleopatra je stala na stranu Cezarovaca, te im financijski pomagala tijekom rata, u zamjenu za njihovo priznavanje njezinog sina kao suvladara.

Marko Antonije 41. godine p.K., kao jedan od vladara drugog brijumvirata, poslao je izaslanika Quintusa Delliusa u Egipat, koji je trebao pozvati Kleopatru u grad Tarzu, gdje se trebala sastati s Marko A. i odgovoriti na pitanja o svojoj odanosti, jer se naime špekuliralo da je u određenom periodu građanskog rata platila dosta novaca i suprotnoj strani. No, koliko se čini, pravi razlog zbog čega ju je Marko A. Pozvao u Tarzu je što je želio njezinu pomoć u ratovanju protiv Perzije.

Kleopatra je u Tarzu doputovala u velikom stilu i zavela još jednog velikog rimskog vojskovođu, koji se s njom proveo zimu s 41. na 40. godinu p.K. u Aleksandriji. Krajem 40. godine p.K. Kleopatra je rodila Marku Antoniju blizance, sina Aleksandra Heliosa i Kleopatru Selenu II, no u to vrijeme on više nije bio u Egiptu. Četiri godine kasnije, Marko Antonije ponovno je posjetio Egipat, gdje je obnovio vezu s kleopatrom, oženio se za nju prema egipatskim ritualima, te je Aleksandrija od tog trenutka postala njegov dom. Inače, Marko A. u to vrijeme bio oženjen za sestru od Oktavijana, svojeg saveznika.

Kleopatra je Marku A. rodila još jednog sina Ptolomeja Filadelfusa. Godine 34. prije Krista, nakon što je Marko A. pokorio Armeniju, Kleopatra i Cezarion su okrunjeni za vladare Egipta i Cipra, Aleksandar Helios je okrunjen za vladara Armenije i Perzije, Kleopatra Selena II je okrunjena za vladaricu Libije, a Prolomej Filadelfus je okrunjen za vladara Fenicije, Sirije i Cilicije. Kleopatra je, također, od Marka A. dobila titulu „Kraljica svih kraljeva“.

U Rimu su nakon toga počeli strahovati da Kleopatra planira osvetnički rat, ujediniti sve istočne zemlje protiv Rima, te sebe ustoličiti za caricu i stvoriti novo carstvo. Odnosi između Oktavijana i Marka Antonija su se raspadali, a do konačnog kraha došlo je 33. godine p.K., kad je Oktavijan poveo rat protiv Egipta.

Povijesna pomorska bitka kod Akcija dogodila 31. godine p.K., kada je flota Marka A. pobijeđena. Neki izvori govore kako je Kleopatra tamo bila prisuta i sa svojom flotom, ali kada je vidjela da će bitka biti izgubljena – pobjegla. Marko A. navodno ju se slijedio, napustivši bitku, ali za to ne postoje nikakvi dokazi, a povjesničari kažu da su za takav scenarij vrlo male šanse. Nakon bitke, Okravijan je napao Egipat, a kako se približavao Aleksandiji, navodno je Antonijeva vojska prešla na stanu Oktavijana.

Ugriz zmije

Postoji nekoliko verzija oko smrti Kleopatre, a najpoznatija je ona u kojoj je dopustila da ju ugrize zmija, nakon pogibije Marka Antonija. Oktavije ju je navodno zarobio, a plan mu je bio da ju odvede u Rim kao vlastiti trofej. Druge verzije govore da je bila otrovana, zatim da ju je ubio sam Marko Antonije ili pak da se sama otrovala, jer smrt od uboda egipatske kobre je vrlo bolna i dugotrajna. Nakon smrti Kleopatre, ubijen je i njezin sin Cezarion, a troje djece Marka Antonija je pošteđeno, te odvedeno u Rim, gdje se o njima brinula žena Marka Antonija, Oktavija, ujedno i sestra Oktavijanova sestra.

Legende o ljepoti

Tijekom stoljeća mnogo se nagađalo o njezinoj ljepoti i šarmu. Prema nekim opisima bila je vrlo lijepa. Cezar ju je upoznavao kada je bila još uvijek vrlo mlada, svega 21. godinu, te je bila još uvijek vrlo neiskusna u aferama, no kada je išla u posjetu Marku Antoniju, bila je u dobi kada žena dosegne svoju najveću ljepotu. U drugim opisima rečeno je da Kleopatra nije bila ljepotica, no da je privlačila svojim šarmom i ljepotom izražavanja i ljupkim manirima. Drugi su ju opisivali i kao ljepoticu koja je osvajala svojim šarmom.

(vam)