One su žene koje i dan danas pamtimo i koje nas iz dana u dan inspiriraju - njihova postignuća još su impresivnija s obzirom na moderni svijet u kojem živimo, gdje se moda, trendovi i politika mijenjaju tolikom brzinom da pronalaženje bezvremenske inspiracije ponekad može izgledati kao nemoguć zadatak. Iz tog razloga ove žene zaslužuju da ih se spominje i danas su jednako važne kao i u prošlosti.
Kroz povijest, žene su se hrabro i neumorno borile kako bi se iskazale kao individue i postale stručnjakinje u određenim područjima - to je luksuz koji su muškarci imali i uzimali zdravo za gotovo, a za koji se žene ponekad i danas moraju dobro izboriti.
Dizajnerice, vladarice, aktivistice, feministkinje, pilotkinje, astronautice - sve ove žene imaju nešto zajedničko. Sve su one veliki borci i inspiriraju nas i danas, u modernom svijetu.
Kleopatra
Posljednja kraljica drevnog Egipta čijom je smrću izumrla kraljevska loza bila je i ostala najljepša i najpoznatija vladarica u egipatskoj povijesti. Daleko od holivudskih ljepotica Elizabeth Taylor i Angeline Jolie kakve danas slavimo, Kleopatra Cezara i Marka Antonija nije bacila na koljena svojim dobrim izgledom, već svojom duhovitošću, šarmom i intelektom. Kleopatrina ljepota i danas se slavi, ali njezina uspješna vladavina svakodnevno nas inspirira.
Rosa Parks
Ova skromna žena preko noći je postala simbolom pokreta za ljudska prava kada je 1. prosinca 1955. odbila ustupiti mjesto u autobusu putniku bijele rase. Ovim je njezinim postupkom započeo bojkot koji je trajao 381 dan, sve dok grad nije ukinuo zakon kojim se nameće rasna segregacija u javnim autobusima. Rosa Parks tako je postala "prvom damom civilnih prava", a dan kada je uhićena zauvijek će biti poznat kao Dan Rose Parks.
Josephine Baker
Bila je plesačica prepoznatljivih pokreta, a prema opisu Ernesta Hemingwaya, i "najsenzacionalnija žena koju je itko ikada vidio". Ipak, borba Rose Parks bila je i njezina borba. Kada se 50-ih godina vratila u Ameriku, rezervacija joj je odbijena u 36 hotela. Zatim se borila s cabaret klubovima i odbijala nastupati pred rasističkom publikom, a čak je ni prijeteći pozivi nisu uplašili. 1963. u Maršu na Washington stajala je rame uz rame s Martinom Lutherom Kingom i bila je jedina žena koja je tamo održala govor.
Malala Yousafzai
9. listopada 2012. naoružani muškarac ukrcao se u Malalin školski bus u Pakistanu, pitao ju kako se zove i pucao joj u glavu tri puta, sve zato što se borila za pravo djevojčica na obrazovanje. Heroina našeg vremena, 23-godišnja Malala postala je aktivistica za pravo na obrazovanje i ženska prava, časopis Time ju je 2013. uvrstio na svoju listu 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu, a 2014. postala je najmlađa dobitnica Nobelove nagrade za mir.
Frida Kahlo
Razumjeti Fridu znači razumjeti njezinu bol. I to ju ne čini žrtvom vlastite patnje - upravo suprotno. Mnogobrojne traume koje joj je život zadao, uključujući i stravičnu autobusnu nesreću zbog koje nije mogla začeti, pružile su joj alat kojim će oslikati svoju unutarnju istinu. Njezin suprug Diego Rivera govorio je o Fridinoj umjetnosti kao o slikama koje su uzdizale ženske kvalitete, istinu, stvarnost, okrutnost i patnju. "Slikam vlastitu stvarnost", jednom je rekla Frida Kahlo, a njezina je umjetnost i latica ruže i trn.
Florence Nightingale
Često ju se zvalo "damom sa svjetiljkom", a svojim se roditeljima usprotivila i postala medicinska sestra. Kad je 1853. izbio Krimski rat, Florence je u tursku vojnu bolnicu odvela 38 medicinskih sestara - što je bilo prvi put da je ženama to bilo dopušteno. Njezina kampanja za poboljšanje kvalitete njege u vojnim bolnicama dovela je do toga da je Florence objavila knjigu "Bilješke o sestrinstvu" 1859. godine, koja se i danas čita.
Coco Chanel
Coco Chanel nije samo osporila rodne norme vremena kroz svoj osobni život i karijeru - njezina je odjeća žensko tijelo oslobodila i redizajnirala. Odjeća za muškarce postala je i ženska: džemperi, hlače, ravne cipele i odijela. Njezin vlastiti lik - dječački okvir, kratka kosa i preplanula koža - brzo su označili modno odbacivanje tradicionalnog ženskog ideala. I ne samo to, njezine su se haljine izdvajale iz gomile, a Vogue je njezinu malu crnu haljinu nazvao garçonne, prema njezinom dječačkom izgledu.
Marie Curie
Marie Curie osvojila je dvije Nobelove nagrade za mir - 1903. i 1911., ali to ne znači da su joj muškarci suvremenici popustili. Baš naprotiv, ona se borila protiv seksizma tijekom cijele svoje karijere. Istraživanja Marie Curie ne samo da su doprinijela razvoju rendgenskih zraka u kirurgiji, već ju je i njezin žilavi duh izdvojio od njezinih muških vršnjaka. Za vrijeme Svjetskog rata čak je pomagala opremati vozila hitne pomoći rendgenskom opremom, dovodeći ih sama do linija fronta.
Valentina Tereshkova
Tereshkova, nekadašnja tekstilna radnica iz Sovjetskog Saveza, 1963. postala je prva žena koja je otišla u svemir, kružeći oko Zemlje 48 puta, čime je posramila svih četvero muških američkih astronauta, koji su Zemlju obišli 36 puta. I to u dobi od samo 26 godina.
Amelia Earhart
Amelia Earhart ženama je podarila krila, i to doslovno. Ona je bila prva pilotkinja koja je sama preletjela Atlantski ocean 1928. i tek šesta žena koja je dobila licencu za pilota, a 1931. priključila se organizaciji ženskih pilotkinja koje su se udružile kako bi potaknule žene u zrakoplovstvu. Tijekom pokušaja da obiđe svijet, 1937., Earhart je nestala iznad Tihog oceana i nikada nije pronađena, ali i danas je inspiracija svima nama.