Zanimljive činjenice koje možda niste znali o drevnom Egiptu (1)

Zanimljive činjenice koje možda niste znali o drevnom Egiptu (1)

Drevni Egipat bio je jedna od najnaprednijih ljudskih civilizacija gotovo 3000 godina i stvorio kulturu toliko bogatu da ona danas ima svoje vlastito područje istraživanja. I iako su egipatska umjetnost, arhitektura, religija i mitovi postali predmet pažnje i interesa diljem svijeta, svejedno postoji još mnogo toga što ne znate o proslavljenim graditeljima piramida.  

Ovo su neke od tih činjenica:

1. Kleopatra nije bila Egipćanka

Image


Uz Tutankamona, vjerojatno niti jedna figura nije toliko povezivana s drevnim Egiptom kao Kleopatra VII. koja je postala poznata i po svojim diplomatskim i zavodničkim sposobnostima. I iako je ona rođena u Aleksandriji, Kleopatra je u stvari potomak grčko makedonske dinastije Ptolemejevića (Ptolomej I. bio je jedan od najbliskijih i najcjenjenijih generala Aleksandra Velikog). Ptolemejevići su vladali Egiptom od 323. godine pr. Kr. sve dok Egipat nije pao pod upravu Rimskog imperija, 31. pr. Kr.. Svi muški vladari u dinastiji zvali su se Ptolemej, a kraljevi su se ženili sa svojim sestrama koje su bile i, uglavnom samo formalno, suvladari – a svi oni zadržali su njihovu grčku kulturu i način razmišljanja. U stvari, Kleopatra je bila poznata po tome što je bila jedna od prvih članova  dinastije Ptolemejevića koja je zapravo govorila egipatski jezik.

2. Drevni Egipćani su smislili jedan od prvih mirovnih sporazuma za koje se danas zna

Image


Preko dva stoljeća Egipćani su se borili protiv Hetitskog carstva za kontrolu nad zemljama današnje Sirije. Konflikt je u nekoliko navrata doveo do krvavih sukoba, kao što je bila bitka za Kadeš 1274 pr. Kr. , no do vremena faraona Ramzesa II nijedna strana nije uspjela izboriti se za jasnu pobjedu. S obzirom da su u to vrijeme i Hetite i Egipćane ugrožavali u drugi narodi, 1259 godine pr. Kr. Ramzes II. i hetitski kralj Hatusili III. dogovorili su poznati mirovni sporazum. Njime su prestali sukobi između ove dvije zaraćene strane, a dogovorena je i međusobna pomoć u slučaju napada treće strane. Egipatsko-hetitski sporazum jedan je od najranijih sačuvanih mirovnih ugovora i njegova kopija može se vidjeti iznad ulaza u dvoranu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku.

3. Drevni Egipćani su obožavali društvene igre na ploči

Image


Nakon dugoga radnog dana uz obalu rijeke Nil, Egipćani su se često opuštali igrajući društvene igre na ploči. Nekoliko igara se najčešće igralo uključujući "Mehen", "Psi i šakali", i vjerojatno najpopularnija među igrama – "Senet". Senet je pronađen u grobnicama preddinastičkim i grobnicama Prve dinastije Egipta, cca. 3500. pr. Kr. i to je  najstarija igra na ploči za koju se zna, a prikazana je na fresci u grobu Merknere (3300-2700. pr.Kr.). Senet se igrao na dugačkoj drvenoj ploči na kojoj je bilo naslikano 30 kvadratića. Svaki igrač je imao svoj set figura koje su se pomicale po ploči ovisno i bacanju kocke ili štapića. Povjesničari se još uvijek ne mogu dogovoriti oko točnih pravila Seneta, ali nema sumnje da je ovo bila jedna od najpopularnijih igara u Egiptu. Jedna freska prikazuje kraljicu Nefertari kako igra Senet, a faraoni poput Tutankamona čak su i pokopani s ovom i sličnim igrama.

4. Egipatske žene imale su mnoga prava i slobode

Image


Iako su možda javno i društveno bile inferiornije muškarcima, drevne Egipćanke imale su pravnu i financijsku samostalnost. One su mogle kupovati i prodavati posjede, biti u poroti, raditi svoju oporuku i čak potpisivati pravne ugovore. Egipćanke u pravilu nisu radile izvan svog doma, no one koje jesu obično su dobivale plaću jednaku muškarcima. Za razliku od žena u antičkoj Grčkoj, koje su bile vlasništvo svojih muževa, Egipćanke su imale pravo razvesti se i ponovo udati. Prije brakova, parovi su čak znali dogovarati i predbračne ugovore. Ti su ugovori popisivali sve nekretnine i bogatstvo koje je žena unijela u brak, te su bili garancija da će dobiti kompenzaciju za njih u slučaju razvoda.

5. Egipatski radnici znali su organizirati štrajkove

Image


Iako je faraon za njih bio neka vrsta živućeg božanstva, egipatski radnici nisu se bojali protestirati za bolje radne uvjete. Najpoznatiji primjer se dogodio u 12. stoljeću pr. Kr. za vrijeme vladavine faraona Ramzesa III. Kad su radnici započeli izgradnju kraljevskog nekropolisa u Deir el-Medini oni nisu dobili svoju uobičajenu plaću u žitaricama, pa su organizirali prvi zabilježeni štrajk u povijesti. Riječ je bila o mirnom prosvjedu – radnicu su ušli u obližnje molitvene hramove i odbijali su izaći sve dok im se nije platilo ono što su im bili dužni. Rizik se isplatio, i na kraju su dobili hranu koju su i zaradili.

6. Egipatski faraoni često su bili debeli

Image


Egipatska umjetnost faraone obično prikazuje kao "šlank", visoke figure. No, zapravo to nije bilo tako. Egipatska dijeta koja se sastojala, između ostaloga, od obilnih količina piva, vina, kruha i meda bila je visoko kalorična – i to se vidjelo na kraljevskim strukovima. Ispitivanja mumija su pokazala da su mnogi egipatski vladari bilo nezdravi i predebeli, te su čak često bolovali od dijabetesa. Dobar primjer je legendarna kraljica Hatšepsut koja je živjela u 15 stoljeću pr. Kr. Iako ju freske opisuju kao mršavu i atletske građe, povjesničari vjeruju kako je ona zapravo bilo pretila i proćelava.

Izvor: History.com