Virtualno upoznavanje i avantura ili klasični načini?

Danijela Dvornik se pita koji je najbolji način za upoznavanje novog muškarca

Virtualno upoznavanje i avantura ili klasični načini?

Eto…prije neki dan, jedno sasvim obično prešetavanje u shopping centru, završilo se s mnogobrojnim vrećicama u ruci koje sam jedva nosila i stalnom razmišljanju da ću sutra oprati grižnju savjesti koja me već nagrizala zbog nekih neplaćenih računa koji se gomilaju na mom radnom stolu.  Ali što ću, ovog puta pobijedila je probuđena žena u meni i jednostavno sam se predala zadovoljenju svojih strasti. (Scarlet O’ Hara u meni je stalno govorila “Sutra je novi dan”.)

Tako sam prvo poharala dućan s donjim vešom. Kao prvo, sjetila sam se da kod kuće posjedujem donji veš koji zaista više nije reprezentativan za bilo koju situaciju, odavno nisam mogla spariti jedan normalni komplet, a da je barem u istoj boji. Stalno sam odgađala kupovinu, ali tog dana vidjevši izlog sa zamamnim ženskim donjim vešom koji me dozivao i mamio, jednostavno nisam mogla odoljeti.

Ušla sam u dućan, isprobala sve što mi se svidjelo, od čipkastih gaćica, grudnjaka, haltera, samostojećih čarapa pa do steznika i pri tome se tako dobro osjećala. To je to, pomislila sam. Ne sjećam se kada sam zadnji put posegnula za takvim stvarima i s takvim žarom u sebi. Nakon toga sam prešla u dućan s mirisnim kremicama za tijelo. Znala sam da samo puko isprobavanje neće završiti samo na isprobavanju i da kao i svaka žena neću odoljeti barem nešto kupiti. A ja obožavam kremice koje fino mirišu. Pa sam tako pokupovala i to. Nije me pekla savjet niti malo. Da ne duljim, kupila sam i masku za revitalizaciju kose bez koje ne mogu zamisliti održavanje svoje kose, kupila sam još neke stvarčice u drogeriji bez kojih nama ženama život jednostavno ne bi bio moguć. Jednom riječju, ulaganje u ljepotu i održavanje skup je sport.

Tog dana na večeru stigle su mi prijateljice i kao svaka žena pohvalila sam se svojom kupovinom, pa su moje prijateljice zaključile da sam sada spremna i za nekog muškarca u svom životu. Da, ali gdje ga pronaći? Od kuda da krenem? Jedna od njih se pohvalila kako je svog sadašnjeg dečka pronašla u Lidlu, ispred frižidera s jogurtima. Ja sam svaki dan u Lidlu, ali nisam nikoga srela ili sam možda toliko zadubljena u kupovinu da ne gledam okolo. Druga je u vezi već dvije godine s muškarcem kojeg je upoznala na chatu nekog servisa za upoznavanje. Chat… pa ja sam zakleti protivnik upoznavanja na chatovima, mada moja prijateljica zapravo dokazuje upravo suprotno. Treća je udata i stalno visi na tom chatu, to nam je tek sada otkrila u naletu svih ovih ovih priča.

- Chataš? – upitala sam je začuđeno.
- Da, tipkam s nekoliko njih. - rekla je kao da je to sasvim normalna stvar. I predobro mi je, oni su normalni dečki i sasvim lijepo razgovaramo.

Naravno da se mi cure nismo mogle zadovoljiti tako šturim odgovorom pa smo nastojale izvući malo više informacija o toj njezinoj egzibiciji na netu koju je skrivala od nas. I tako, nezadovoljna brakom i hladnoćom koja je nastupila u njihovom odnosu, jednog dana otkrila je čari chatanja i tipkanja. Počelo je sve iz neke dosade i znatiželje, a onda je napravila profil i poruke su počele stizati u njezin inbox. Malo po malo, skužila je sistem i pronašla nekoliko njih koji su joj se činili interesantnima.

Poslala im je fotkice, oni njoj udijelili nekoliko komplimenata koje nije dugo čula i to je bilo dovoljno da se zakači. Godila joj je činjenica da netko vidi nešto u njoj što je njenom mužu nevidljivo več duže vrijeme makar i virtualno. To joj je dalo dozu samopuzdanja koja joj je itekako trebala. Slušale smo tu njezinu priču i ma koliko sam bila iznenađena i napokon shvatila zašto me ovo ljeto nagovarala da je fotkam, na neki način nisam je mogla osuđivati. Njezin flert s tim muškarcima ostao je samo u virtualnoj formi, za nešto više nije imala hrabrosti. Kako je tipkanje s nekim teško održavati dugo vremena, a da ne dođe do upoznavanja, obično su se te avanture brzo završavale, ali bi naišao neki drugi. Sve ono što joj je nedostajalo u realnom životu, dobivala je virtualno. I tako, nakon nekog vremena cure su odlučile preusmjeriti priču u mom smjeru, davale su mi savjete kako da krenem u svoj novi život sada kada sam se naoružala svim i svačim. Nagovarale su me da otvorim profil na nekom chatu i krenem u neku sasvim nepoznatu avanturu koja može biti poticajna i zanimljiva za početak. Ili da ipak odem u Lidl? Kakva su vaša iskustva?

Danijela Dvornik