Čemu uopće mijenjanje sata?
Prva osoba koja je predložila mijenjanje vremena bio je Benjamin Franklin 1784. jer ga je frustrirao gubitak dnevnog vremena ljeti. Njegova ideja u tom trenutku nije zaživjela, tek su je početkom 20. stoljeća prihvatili Nijemci. U tom periodu, energija koja je bila ušteđena pomicanjem sata nije bila mala stvar - ni ekološki, a ni financijski.
Je li točno zimsko ili ljetno računanje vremena?
U teoriji je zimsko računanje vremena pravilno zato što je tada sunce najviše na nebu u podne. Iako je zimsko računanje vremena točno, puno ljudi osjeća promjene u zdravlju upravo kad se sat zimi pomiče unazad. Ne bi bilo iznenađujuće da se Hrvatska odluči na ljetno računanje vremena, pošto je ipak turistička zemlja. U tom slučaju, najveći problem ljudima bit će ustajanje zimi po mraku.
Ukidanje pomicanja sata
Iduće godine, sve članice Europske unije morale bi odlučiti žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. Svijet je podijeljen u debati je li uopće potrebno pomicati sat dvaput godišnje - u jednu ruku se time štedi energija, a s druge strane, dokazano je da pomicanje sata potiče stres, nesanicu i bolesti srca. Jedno istraživanje nam govori da čak i broj prometnih nesreća u SAD-u poraste za 6% unutar tjedan dana nakon proljetnog pomicanja sata.
Pomicanje sata je svakoj državi oduvijek bilo na izbor - ne postoji nikakav zakon koji govori da se sat mora micati. Trenutno većina europskih zemalja i skoro cijela Sjeverna Amerika pomiču sat dva puta godišnje, dok se ostatak svijeta odrekao pomicanja sata ili ga čak nikad nisu ni pomicali.