Moda

Ljepota 

Lifestyle 

Astro 

Ljubav i seks 

Bolja ja 

Savjetovalište

Superpar

Zeleni tjedan 

Kontakt

Pravila privatnosti 

Objašnjenje o kolačićima 

Uvjeti korištenja 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Još prošle godine, na predstavljanju kampanje Euromelanoma 2022., akademkinja i dermatovenerologinja Mirna Šitum upozorila je da Hrvatska bilježi veliki porast broja oboljelih od zloćudnih tumora kože melanoma, a po smrtnosti je u cijeloj Europi na visokom četvrtom mjestu.</para><hmn:article id="597dfc3a-a936-11ed-acf6-0e13d4da6cde" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako su nošenje kreme sa zaštitnim faktorom i godišnji pregledi kože od velike važnosti, samopregleda promjena na koži jedna je od najvažnijih stvari koje možeš učiniti kako bi na vrijeme 'uhvatila' melanom, koji čini oko 1 posto svih karcinoma kože, ali i većinu smrti od raka kože.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>"U većini slučajeva dijagnoze obično postavljaju pacijenti</emphasis>", rekao je za Insider dermatolog Alexander Witkowski, koji je nedavno dijagnosticirao <ulink url="https://www.insider.com/dermatologists-found-worlds-smallest-skin-cancer-spot-early-melanoma-2023-5">najmanji rak kože na svijetu</ulink>. Rekao je da više od polovice slučajeva melanoma uoči pacijent (ili netko koga pacijent poznaje) koji može primijetiti promjene na madežu.</para><hmn:image id="e3d9042c-f555-11ed-8d44-feb3bbb4980b" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegova supruga, dr. Joanna Ludzik, koja je surađivala s njim na rekordnom otkriću i također dermatologinja, preporučila je obavljanje samopregleda svaka 3-4 mjeseca, kao i ABCDE metodu pregleda madeža koja se fokusira na asimetriju madeža, granice i rubove madeža (eng. <emphasis>border</emphasis>), boju madeža (eng. <emphasis>color</emphasis>), dijametar, odnosno promjer madeža te promjenu ili izdizanje madeža (eng. <emphasis>evolving</emphasis> ili <emphasis>elevation</emphasis>).</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međutim, melanom se ne pojavljuje uvijek na madežima - zapravo, 70-80 posto slučajeva melanoma nastaje na koži "normalnog izgleda". Ponekad se javlja u suptilnim područjima koja mogu biti neočekivanija, ali jednako opasna, ističu liječnici. Koji su manje poznati znakovi raka kože, kako ih prepoznati, ali i kada otići liječniku - provjeri u nastavku.</para><hmn:pagebreak/><heading2>Treba provjeriti nove madeže na tabanima ili unutarnjoj strani ruku</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok osobe s tamnom kosom, tamnijim očima i tamnijim tonom kože mogu učinkovitije filtrirati UV zrake, što rezultira nižim stopama raka kože, postoji nekoliko područja tijela koja su izložena većem riziku od razvoja melanoma bez obzira na ton kože, a to su tabani i unutarnje strane ruku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bez obzira na boju kože, dr. Witkowski ističe da svatko <emphasis>"ima istu količinu pigmenta u ovim ograničenim područjima, tako da je razina rizika prilično ista"</emphasis> ako, na primjer, donji dio tvojih stopala izgori na suncu.</para><hmn:image id="11c57210-f558-11ed-9d0f-f6aab6d308c3" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Tragovi i crtice na noktima ruku i nogu također mogu biti znak</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Melanom se obično povezuje s asimetričnim madežima, ali se također može pojaviti kao duga crta ispod noktiju na rukama i nogama, kako ističu dermatolozi Witkowski i Ludzik. Iz tog razloga ističu da je važno uvijek ukloniti lak s noktiju prije svakog pregleda kože.</para><hmn:image id="540d65ec-f558-11ed-b5f3-2afdb2187f88" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Ozljede na kapcima, usnama ili genitalijama</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poznate kao melanom sluznice, nove kožne lezije na kapcima, usnama i genitalijama također mogu biti znakovi melanoma, prema dermatolozima. Srećom, kako napominju, ovaj oblik melanoma može se lakše uočiti jer se obično pojavljuje kao tamnije i dosta upečatljivije lezije.</para><hmn:image id="ac60020e-f558-11ed-8d05-d61bcf95aef7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Bezbojni madež</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rijedak oblik melanoma nosi nadimak<emphasis> </emphasis><emphasis>"ružičasti melanom"</emphasis> jer izgleda kao madež bez vidljivog pigmenta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema dr. Ludzik, obično izgleda kao mala ružičasta ili bijela mrlja - koja može brzo rasti, stoga je važno rano je primijetiti i pregledati. Jedan znak koji ga može izdati je da može 'svijetlucati' pod svjetlom ili ogledalom.</para><hmn:image id="ec3b9636-f558-11ed-8ec8-f6aab6d308c3" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Melanom na očnoj jabučici</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dr. Witkowski objašnjava da je ova vrsta melanoma vrlo rijetka i predstavlja manje od 1 posto svih slučajeva melanoma. No na pregledima kože dermatolozi bi za svaki slučaj ipak trebali pogledati i tvoje oči jer se ponekad melanom može stvoriti na stražnjoj strani očne jabučice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On ističe da će u većini ovih slučajeva pacijenti prvo primijetiti promjenu vida, očnog tlaka ili neuobičajene glavobolje koje zatim dovode do dijagnoze melanoma.</para><hmn:image id="00361b16-f559-11ed-9225-d61bcf95aef7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/>

Pet manje poznatih znakova raka kože i kako ih prepoznati na vrijeme Melanom se ne pojavljuje uvijek na madežima - čak 70 do 80 posto slučajeva melanoma nastaje na koži &quot;normalnog izgleda&quot; Još prošle godine, na predstavljanju kampanje Euromelanoma 2022., akademkinja i dermatovenerologinja Mirna Šitum upozorila je da Hrvatska bilježi veliki porast broja oboljelih od zloćudnih tumora kože melanoma, a po smrtnosti je u cijeloj Europi na visokom četvrtom mjestu.Iako su nošenje kreme sa zaštitnim faktorom i godišnji pregledi kože od velike važnosti, samopregleda promjena na koži jedna je od najvažnijih stvari koje možeš učiniti kako bi na vrijeme 'uhvatila' melanom, koji čini oko 1 posto svih karcinoma kože, ali i većinu smrti od raka kože."U većini slučajeva dijagnoze obično postavljaju pacijenti", rekao je za Insider dermatolog Alexander Witkowski, koji je nedavno dijagnosticirao najmanji rak kože na svijetu. Rekao je da više od polovice slučajeva melanoma uoči pacijent (ili netko koga pacijent poznaje) koji može primijetiti promjene na madežu.Njegova supruga, dr. Joanna Ludzik, koja je surađivala s njim na rekordnom otkriću i također dermatologinja, preporučila je obavljanje samopregleda svaka 3-4 mjeseca, kao i ABCDE metodu pregleda madeža koja se fokusira na asimetriju madeža, granice i rubove madeža (eng. border), boju madeža (eng. color), dijametar, odnosno promjer madeža te promjenu ili izdizanje madeža (eng. evolving ili elevation).Međutim, melanom se ne pojavljuje uvijek na madežima - zapravo, 70-80 posto slučajeva melanoma nastaje na koži "normalnog izgleda". Ponekad se javlja u suptilnim područjima koja mogu biti neočekivanija, ali jednako opasna, ističu liječnici. Koji su manje poznati znakovi raka kože, kako ih prepoznati, ali i kada otići liječniku - provjeri u nastavku.Treba provjeriti nove madeže na tabanima ili unutarnjoj strani rukuDok osobe s tamnom kosom, tamnijim očima i tamnijim tonom kože mogu učinkovitije filtrirati UV zrake, što rezultira nižim stopama raka kože, postoji nekoliko područja tijela koja su izložena većem riziku od razvoja melanoma bez obzira na ton kože, a to su tabani i unutarnje strane ruku.Bez obzira na boju kože, dr. Witkowski ističe da svatko "ima istu količinu pigmenta u ovim ograničenim područjima, tako da je razina rizika prilično ista" ako, na primjer, donji dio tvojih stopala izgori na suncu.Tragovi i crtice na noktima ruku i nogu također mogu biti znakMelanom se obično povezuje s asimetričnim madežima, ali se također može pojaviti kao duga crta ispod noktiju na rukama i nogama, kako ističu dermatolozi Witkowski i Ludzik. Iz tog razloga ističu da je važno uvijek ukloniti lak s noktiju prije svakog pregleda kože.Ozljede na kapcima, usnama ili genitalijamaPoznate kao melanom sluznice, nove kožne lezije na kapcima, usnama i genitalijama također mogu biti znakovi melanoma, prema dermatolozima. Srećom, kako napominju, ovaj oblik melanoma može se lakše uočiti jer se obično pojavljuje kao tamnije i dosta upečatljivije lezije.Bezbojni madežRijedak oblik melanoma nosi nadimak "ružičasti melanom" jer izgleda kao madež bez vidljivog pigmenta.Prema dr. Ludzik, obično izgleda kao mala ružičasta ili bijela mrlja - koja može brzo rasti, stoga je važno rano je primijetiti i pregledati. Jedan znak koji ga može izdati je da može 'svijetlucati' pod svjetlom ili ogledalom.Melanom na očnoj jabučiciDr. Witkowski objašnjava da je ova vrsta melanoma vrlo rijetka i predstavlja manje od 1 posto svih slučajeva melanoma. No na pregledima kože dermatolozi bi za svaki slučaj ipak trebali pogledati i tvoje oči jer se ponekad melanom može stvoriti na stražnjoj strani očne jabučice.On ističe da će u većini ovih slučajeva pacijenti prvo primijetiti promjenu vida, očnog tlaka ili neuobičajene glavobolje koje zatim dovode do dijagnoze melanoma. Melanom 

Melanom

Pet manje poznatih znakova raka kože i kako ih prepoznati na vrijeme

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tijekom cijele godine važno je brinuti se o zdravlju kože, ali dolaskom toplijih dana potreba je ipak veća. Koža, naš najveći organ, pamti neoprezno i prekomjerno izlaganje suncu te svaku opeklinu te je potrebno posebno obratiti pažnju na njezino zdravlje. Melanom je zloćudni tumor kože, a ubraja se u najagresivnije tumore. U Hrvatskoj je sve veći broj oboljelih od ove maligne bolesti stoga smo o rizicima i zaštiti razgovarali s dr. med. Majom Kolić, spec. dermatologije i venerologije te voditeljicom Poliklinike Estera iz Zagreba.</para><heading2>Važna je pravilna zaštita</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Melanom je najzloćudniji tumor kože i jedan od uopće najzloćudnijih tumora. Učestalost melanoma je posljednjih godina u porastu i to ne samo u starijim dobnim skupinama već i u mlađim. A može se pojaviti već i kod djece", objasnila nama je na početku dermatovenerologinja Kolić te dodala.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao bitna prevencija u nastanku raka kože odnosno melanoma bitna je pravilna foto zaštita odnosno pravilno izlaganje suncu. Znači tijekom ljeta se ne smije izlagati na suncu od 10 do 17 sati, a za vrijeme izlaganja koristiti šešir, sunčane naočale, foto protektivnu odjeću i nanositi kremu sa zaštitnim faktorom (pravilno i u dovoljnoj količini). Također se ne smije umanjiti važnost foto zaštite i mimo ljeta znači u zimskim mjesecima. Pogotovo u jačem sunčanom danu i kod izlaganja suncu na planinama ili za vrijeme skijanja. Foto zaštita ovisi o tipu kože, ako je netko svjetlije puti onda je potrebno staviti faktor 50, ako je netko tamnoput dovoljan mu je faktor 25 ili 30."</para><heading2>Rizični čimbenici</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim pravilne zaštite vrlo je važno paziti i na promjene koje se događaju na madežima, a na što je važno obratiti pažnju dalje je objasnila liječnica. "Rizični čimbenici koji mogu dovesti do razvoja melanoma ili tumora kože su svjetla put, svjetla kosa i svijetle oči. Zatim ljudi koji imaju veliki broj madeža (više od pedeset madeža), ljudi koji su prethodno preboljeli melanom ili tumor kože, ali i ljudi koji u svojoj obiteljskoj anamnezi imaju nekoga tko je prebolio melanom ili tumor kože. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zatim pacijenti koji imaju veliki broj nekih atipičnih madeža znači madeži koji nisu jednolične boje, nemaju sasvim pravilne rubove ili su veći 6 mm u promjeru. Zatim ljudi koji su u svom djetinjstvu imali češće i jake sunčeve opekline, također osobe koje se rekreativno bave sportom na otvorenom znači netko tko se jako izlaže sunčevom zračenju. I još jedan važan čimbenik, upotreba solarija."</para><hmn:article id="61f56948-7bbe-11ed-83fb-8a1d796e6c08" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/>

Pitali smo stručnjakinju: Kako se zaštititi od melanoma? Dermatovenerologinja Maja Kolić objasnila nam je kako se zaštititi od melanoma, jednog od najzloćudnijih tumora. Najvažnije je znati sve o pravilnoj prevenciji, ali i koji su rizični faktori za nastanak ove zloćudne bolesti Tijekom cijele godine važno je brinuti se o zdravlju kože, ali dolaskom toplijih dana potreba je ipak veća. Koža, naš najveći organ, pamti neoprezno i prekomjerno izlaganje suncu te svaku opeklinu te je potrebno posebno obratiti pažnju na njezino zdravlje. Melanom je zloćudni tumor kože, a ubraja se u najagresivnije tumore. U Hrvatskoj je sve veći broj oboljelih od ove maligne bolesti stoga smo o rizicima i zaštiti razgovarali s dr. med. Majom Kolić, spec. dermatologije i venerologije te voditeljicom Poliklinike Estera iz Zagreba.Važna je pravilna zaštita"Melanom je najzloćudniji tumor kože i jedan od uopće najzloćudnijih tumora. Učestalost melanoma je posljednjih godina u porastu i to ne samo u starijim dobnim skupinama već i u mlađim. A može se pojaviti već i kod djece", objasnila nama je na početku dermatovenerologinja Kolić te dodala."Kao bitna prevencija u nastanku raka kože odnosno melanoma bitna je pravilna foto zaštita odnosno pravilno izlaganje suncu. Znači tijekom ljeta se ne smije izlagati na suncu od 10 do 17 sati, a za vrijeme izlaganja koristiti šešir, sunčane naočale, foto protektivnu odjeću i nanositi kremu sa zaštitnim faktorom (pravilno i u dovoljnoj količini). Također se ne smije umanjiti važnost foto zaštite i mimo ljeta znači u zimskim mjesecima. Pogotovo u jačem sunčanom danu i kod izlaganja suncu na planinama ili za vrijeme skijanja. Foto zaštita ovisi o tipu kože, ako je netko svjetlije puti onda je potrebno staviti faktor 50, ako je netko tamnoput dovoljan mu je faktor 25 ili 30."Rizični čimbeniciOsim pravilne zaštite vrlo je važno paziti i na promjene koje se događaju na madežima, a na što je važno obratiti pažnju dalje je objasnila liječnica.  "Rizični čimbenici koji mogu dovesti do razvoja melanoma ili tumora kože su svjetla put, svjetla kosa i svijetle oči. Zatim ljudi koji imaju veliki broj madeža (više od pedeset madeža), ljudi koji su prethodno preboljeli melanom ili tumor kože, ali i ljudi koji u svojoj obiteljskoj anamnezi imaju nekoga tko je prebolio melanom ili tumor kože. Zatim pacijenti koji imaju veliki broj nekih atipičnih madeža znači madeži koji nisu jednolične boje, nemaju sasvim pravilne rubove ili su veći 6 mm u promjeru. Zatim ljudi koji su u svom djetinjstvu imali češće i jake sunčeve opekline, također osobe koje se rekreativno bave sportom na otvorenom znači netko tko se jako izlaže sunčevom zračenju. I još jedan važan čimbenik, upotreba solarija." Dermatovenerologinja Maja Kolić 

Dermatovenerologinja Maja Kolić

Pitali smo stručnjakinju: Kako se zaštititi od melanoma?

Dr. Kolić: Kako se zaštititi od melanoma? 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čim dođe ljepše vrijeme, svi više vremena provodimo vani na otvorenom. Nažalost, sunce je izuzetno jako, a njegove zrake mogu štetno djelovati na našu kožu ako se od njih ne zaštitimo na adekvatan način. Rak kože izazvan je štetnim UV zračenjima, a iako je ova bolest česta, ujedno je i jedan od oblika karcinoma koji se uspješno liječe ako se simptomi prepoznaju na vrijeme. Upravo zato je vrlo važno redovito vršiti samopregled kože te pregledavati madeže ili bilo kakve druge abnormalnosti koje se mogu pojaviti na koži.</para><hmn:article id="73711a34-c7a3-11ec-b9c4-a220bb3f2657" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dakako, nisu sve promjene na koži simptom raka, no uvijek je najbolje savjetovati se s dermatologom jer ponekad sami ne znamo prepoznati o kakvim je promjenama riječ. Rak kože može biti genetski uzrokovan, a češće pogađa osobe svijetle puti, plavih ili zelenih očiju te plave ili crvene kose. Nadalje, i izlaganje toksičnim kemikalijama može potaknuti razvoj raka kože.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim sumnjivih madeža, postoje i brojni drugi, suptilniji znakovi koji mogu biti simptom raka kože, a većina ljudi ih ignorira. U nastavku doznaj koji su, a ako prepoznaš bilo koji od navedenih simptoma, svakako se obrati svom liječniku.</para><hmn:pagebreak/><heading2>Izrasline ili madeži koji nisu smeđe ni crne boje</heading2><para>Osim klasičnih madeža crne ili smeđe boje, na koži se mogu pojaviti i razne druge izrasline na koje trebaš obratiti pažnju. Postoje tri vrste raka kože, a to su melanom, karcinom bazalnih stanica te karcinom pločastih stanica. Karcinom bazalnih stanica je vrsta raka kože koja se javlja najčešće, dok je melanom puno rjeđi, ali ujedno i najsmrtonosniji , prema podacima udruge <emphasis>Skin Cancer Foundation</emphasis>. Kako ističu dermatolozi, melanomski madeži najčešće su boje kože ili ružičasti, a ljudi često pretpostave da je riječ samo o bezopasnoj bradavici ili kvrgi. Upravo je zato važno redovito kontrolirati kožu. Ako na svojoj koži uočiš bilo kakve neobične kožne izrasline, obrati se dermatologu.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:image id="a6eb5ada-d5c4-11ec-b8ee-661d7890f5d7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Genetske predispozicije</heading2><para>Studije su pokazale da otprilike jedna od deset osoba kojima je dijagnosticiran melanom ima člana obitelji koji je već bolovao od raka kože. Prema tome, rak kože može biti i genetski uzrokovan, a ako ti je netko u obitelji imao rak kože, još je važnije da redovito vršiš preglede kod dermatologa. Obiteljski maligni melanom povećava rizik od razvoja melanoma za 50 posto, ističu u američkoj udruzi <emphasis>Skin Cancer Foundation</emphasis>.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:image id="be068226-d5c4-11ec-8dea-3e4a54d0cd87" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Prištić koji ne nestaje</heading2><para>Karcinom bazalnih stanica može izgledati kao prištić prozirne ili ružičaste boje. Za razliku od klasičnih bubuljica, ovaj prištić ne prolazi ili se stalno javlja na istom mjestu. Imaj na umu da uobičajeni prištići nestaju sami od sebe za dva do tri tjedna. Ako si primijetila da na koži već neko vrijeme imaš prištić ili aknu koja ne prolazi, javi se dermatologu.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:image id="d2e47eb4-d5c4-11ec-be77-6e7dc27df2db" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Tamne linije na noktima</heading2><para>Iako tamne mrlje ispod noktiju mogu biti znak traume odnosno udarca, ovo je ujedno i jedan od simptoma raka kože. Ako si na noktu uočila ravnu okomitu crnu s više nijansi smeđe ili crne boje, to je zabrinjavajuće. Različiti uzroci mogu potaknuti pojavu ovakvih mrlja, no ponekad su tamne i okomite crte na noktima simptom melanoma pa je najbolje otići kod liječnika i provjeriti o čemu je riječ.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:image id="271c66e0-d5c5-11ec-85e3-3e4a54d0cd87" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Neobični madeži</heading2><para>Madež crvenkaste ili svijetlosmeđe boje ili čudnog oblika može ukazivati na melanom, upozoravaju dermatolozi. Ako si na svom tijelu uočila bilo kakav čudan madež, zakaži pregled kod dermatologa. Sumnjivi su svi oni madeži koji su promijenili boju, veličinu, oblik ili izazivaju svrbež.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:image id="336f694c-d5c5-11ec-b66e-f61ef4ea43d0" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Oslabljen imunitet</heading2><para>Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom zbog bolesti ili određenih vrsta liječenja mogu imati veći rizik od razvoja raka kože. Primjerice, pacijenti oboljeli od AIDS-a ili limfoma imaju veći rizik, ističu u Američkom onkološkom društvu. To vrijedi i za ljude koji primaju kemoterapiju ili druge lijekove koji narušavaju imunitet.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:image id="415fcf38-d5c5-11ec-b565-f61ef4ea43d0" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/>

Ovi 'bezopasni' simptomi mogu ukazivati na rak kože - nemoj ih zanemarivati Dermatolozi otkrivaju da različiti i naizgled bezazleni simptomi mogu biti znak raka kože, poput prištića koji ne nestaje. Na koje još stvari moraš obratiti pažnju, saznaj u nastavku Čim dođe ljepše vrijeme, svi više vremena provodimo vani na otvorenom. Nažalost, sunce je izuzetno jako, a njegove zrake mogu štetno djelovati na našu kožu ako se od njih ne zaštitimo na adekvatan način. Rak kože izazvan je štetnim UV zračenjima, a iako je ova bolest česta, ujedno je i jedan od oblika karcinoma koji se uspješno liječe ako se simptomi prepoznaju na vrijeme. Upravo zato je vrlo važno redovito vršiti samopregled kože te pregledavati madeže ili bilo kakve druge abnormalnosti koje se mogu pojaviti na koži.Dakako, nisu sve promjene na koži simptom raka, no uvijek je najbolje savjetovati se s dermatologom jer ponekad sami ne znamo prepoznati o kakvim je promjenama riječ. Rak kože može biti genetski uzrokovan, a češće pogađa osobe svijetle puti, plavih ili zelenih očiju te plave ili crvene kose. Nadalje, i izlaganje toksičnim kemikalijama može potaknuti razvoj raka kože.Osim sumnjivih madeža, postoje i brojni drugi, suptilniji znakovi koji mogu biti simptom raka kože, a većina ljudi ih ignorira. U nastavku doznaj koji su, a ako prepoznaš bilo koji od navedenih simptoma, svakako se obrati svom liječniku.Izrasline ili madeži koji nisu smeđe ni crne bojeOsim klasičnih madeža crne ili smeđe boje, na koži se mogu pojaviti i razne druge izrasline na koje trebaš obratiti pažnju. Postoje tri vrste raka kože, a to su melanom, karcinom bazalnih stanica te karcinom pločastih stanica. Karcinom bazalnih stanica je vrsta raka kože koja se javlja najčešće, dok je melanom puno rjeđi, ali ujedno i najsmrtonosniji , prema podacima udruge Skin Cancer Foundation. Kako ističu dermatolozi, melanomski madeži najčešće su boje kože ili ružičasti, a ljudi često pretpostave da je riječ samo o bezopasnoj bradavici ili kvrgi. Upravo je zato važno redovito kontrolirati kožu. Ako na svojoj koži uočiš bilo kakve neobične kožne izrasline, obrati se dermatologu.Genetske predispozicijeStudije su pokazale da otprilike jedna od deset osoba kojima je dijagnosticiran melanom ima člana obitelji koji je već bolovao od raka kože. Prema tome, rak kože može biti i genetski uzrokovan, a ako ti je netko u obitelji imao rak kože, još je važnije da redovito vršiš preglede kod dermatologa. Obiteljski maligni melanom povećava rizik od razvoja melanoma za 50 posto, ističu u američkoj udruzi Skin Cancer Foundation.Prištić koji ne nestajeKarcinom bazalnih stanica može izgledati kao prištić prozirne ili ružičaste boje. Za razliku od klasičnih bubuljica, ovaj prištić ne prolazi ili se stalno javlja na istom mjestu. Imaj na umu da uobičajeni prištići nestaju sami od sebe za dva do tri tjedna. Ako si primijetila da na koži već neko vrijeme imaš prištić ili aknu koja ne prolazi, javi se dermatologu.Tamne linije na noktimaIako tamne mrlje ispod noktiju mogu biti znak traume odnosno udarca, ovo je ujedno i jedan od simptoma raka kože. Ako si na noktu uočila ravnu okomitu crnu s više nijansi smeđe ili crne boje, to je zabrinjavajuće. Različiti uzroci mogu potaknuti pojavu ovakvih mrlja, no ponekad su tamne i okomite crte na noktima simptom melanoma pa je najbolje otići kod liječnika i provjeriti o čemu je riječ.Neobični madežiMadež crvenkaste ili svijetlosmeđe boje ili čudnog oblika može ukazivati na melanom, upozoravaju dermatolozi. Ako si na svom tijelu uočila bilo kakav čudan madež, zakaži pregled kod dermatologa. Sumnjivi su svi oni madeži koji su promijenili boju, veličinu, oblik ili izazivaju svrbež.Oslabljen imunitetOsobe s oslabljenim imunološkim sustavom zbog bolesti ili određenih vrsta liječenja mogu imati veći rizik od razvoja raka kože. Primjerice, pacijenti oboljeli od AIDS-a ili limfoma imaju veći rizik, ističu u Američkom onkološkom društvu. To vrijedi i za ljude koji primaju kemoterapiju ili druge lijekove koji narušavaju imunitet. Brini o svom zdravlju 

Brini o svom zdravlju

Ovi 'bezopasni' simptomi mogu ukazivati na rak kože - nemoj ih zanemarivati

<para>Bliže nam ste topliji dani, što znači da je polako vrijeme i da brigu povedemo o redovitom pregledu madeža prije izlaganja kože suncu. U Hrvatskoj su ljudi sve osvješteniji po pitanju opasnosti od melanoma. To su otprilike generacije tridesetogodišnjaka i četredesetogodišnjaka. Isto tako nekolicina je svjesna činjenice da pojava melanoma u bliskih članova obitelji iziskuje redovnije kontrole u dermatologa uz obaveznu zaštitu od sunca između 11 i 15 sati.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Isto ima sve veći broj mladih majki koje štite svoju djecu tijekom ljetnih mjeseci šeširićima i redovno primjenjuju zaštitne kreme tijekom sunčanja, premda s druge strane se tijekom ljetnih mjeseci oko podneva mogu vidjeti plaže prepune djece. No, valja napomenuti da melanom u svega 20-ak posto slučajeva nastaje iz prethodnog madeža, a da u preostalih 80% nastaje od početka kao tumor odnosno melanom. Dakle, daleko je veća vjerojatnost da melanom nastane od početka kao takav. Stoga se redovnim kontrolama želi upravo prepoznati malena i rana promjena koja bi se kirurškim zahvatom u cijelosti odstranila i na taj način omogućila preživljenje.
</para>
<para>
 Koliko je važno redovito kontrolirati madeže i kako često bi ih trebali kontrolirati?
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Madeže bi svatko trebalo sam kontrolirati. Svaki čovjek u prosjeku ima 15-40 madeža. Treba naglasiti da madeži nisu nešto s čime se rađamo i umiremo. Svega 1% ljudi se rodi s madežima. Oni tijekom života sazrijevaju i mijenjaju izgled. Tako je madež do puberteta u razini kože dosta taman, a nakon početka lučenja spolnih hormona i hormona rasta se mijenjaju, katkada postaju polukuglasti i nepravilno pigmentirani. Madeži u zreloj dobi obično su ravnomjerno pigmentirani, a sa starenjem su svjetliji. Najveći broj madeža je u 3-oj dekadi, a u 8. ih prosječno imamo svega 4-6. Žene u prosjeku imaju veći broj madeža.</para>
<hmn:instagram xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.instagram.com/p/BusG5txgT-8/?utm_source=ig_embed&amp;utm_medium=loading"/>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Što se tiče dermatoloških kontrola, one ovise o tome je li tko od bliskih članova obitelji imao melanom i je li ta osoba ima madeže koji imaju veću vjerojatnost alteracije u melanom. U tim slučajevima preporučije se kontrola 3-4 puta godišnje uz obaveznu fotodokumentaciju i praćenje određenih promjena dermatskopom. Dermatoskop je naprava koja uvećava madež, a može se povezati i sa kompjutorskim programom koji služi za redovno praćenje. Na taj način je olakšano prepoznavanje ranih promjena u strukturi madeža usporedbom sa starijom snimkom. U slučaju da nitko u obitelji nije imao melanom i osoba nema madeža koji mogu alterirati u melanom, preostaju samokontrole i odgovorno ponašanje prema izlaganju suncu. Ukoliko osoba ima veliki broj madeža koji imaju potencijal alteracije u melanom, tada se preporuča također fotodokumenatcija i  kontrola svakih 6-8 mjeseci.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Također bi se redovno morale kontrolirati barem jedan do dva puta godišnje, sve osobe koje imaju više od 50 madeža, oni koji imaju brojne Clarkove ili displastične madeže tzv. sindrom displastičnog madeža, veliki prirođeni madeži kao i osobe koji imaju na leđima brojne promjene nastale kao posljedica sunčanih opeklina na  u djetinjstvu tzv. solarna lentiga. Svakako tome treba ponoviti i osobe koje u bliskom srodstvu imaju maligni melanom, bilo otac, majka, brat ili sestra.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 
</para>
<hmn:instagram xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.instagram.com/p/BupJBaKglsC/?utm_source=ig_embed&amp;utm_medium=loading"/>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Koliki postotak madeža spada u one opasne po zdravlje?
</para>
<para>Već prethodno je rečeno da svega 20-ak posto melanoma nastaje iz prethodnih madeža. Madeža ima nekoliko vrsta; neki su u razini kože, nepravilnih rubova i oblika /tzv. displastični ili Clarkovi madeži/. Drugi su polukuglasti, glatki i obično se vide na licu, dok su treći bradavičastog izgleda i nalazimo ih na vratu i trupu. Od svih melanoma koji nastanu iz madeža, 50% nastaje iz displastičnog, a oko 20% iz ove treće vrste. U ljudi su najbrojniji upravo Clarkovi madeži. Mogućnost alteracije madeža u melanom se procjenjuje da je otprilike 1/100 000 madeža.</para>
<para>
 Na kakve promjene na madežima moramo paziti? 
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Da bi se lakše zapamtile promjene koje treba zapažati na madežu, Amerikanci su smislili mnemotehničku kraticu tzv. ABCDE melanoma. Ta riječ predstavlja akronim od riječi:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
A- asimetrija,<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
B- /border/ rub,<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
C- /colour/ boja,<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
D- dijametar,<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
E – evolucija ili elevacija.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Naime sve što je dobroćudno je simetrično, oštrih rubova, jednolike boje i promjera manjeg od pola centimetra. No ako se na nekom postojećem madežu primjeti pojava asimetričnog rasta, nepravilnih i nazubljenih rubova uz nekoliko nijansi tamno smeđe ili crne, onda se ta promjena mora odstraniti. Te se sve promjene neće dogoditi tijekom noći nego postupno tijekom nekog vremena, najčešće nekoliko mjeseci. Stoga se savjetuju samokontrole za koje moramo osigurati pored dobrog izvora svjetla i dva zrcala s kojima promatramo madeže na leđima, tabanima ili vlasištu.</para>
<hmn:instagram xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.instagram.com/p/Buulxy9AI0d/?utm_source=ig_embed&amp;utm_medium=loading"/>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Kako možemo spriječiti i smanjiti mogućnost pojave melanoma?
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Učestalost melanoma izrazito se povećala sa promjenom rekreativnih navika u ljudi. To znači češće izlaganje suncu, nošenje oskudne odjeće, dodatno ultravioletno zračenje u solarijima, provođenje godišnjih odmora u južnim krajevima i sve druge aktivnosti kojima izlažemo kožu izvorima zračenja. Valja pri tome naglasiti da je u pojavi melanoma važna i naša boja kože, pa tamnopute osobe rjeđe oboljevaju od melanoma. Stoga valja savjetovati umjerenost u izlaganju ultravioletnom svjetlu, postupno izlaganje i tamnjenje i obavezno nanošenje zaštitnih krema za kožu s kojima ćemo postupno tamniti, ali nećemo izgoriti i stvarati mjehure.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Pogotovo treba štititi djecu, jer oko 80% ultravioletnog svjetla koža zaprimi do 18-te godine života. Primjena bijelih pamučnih majica nije od velike koriti, jer one ljetne i nježnije tkanine djeluju kao zaštitni faktor broj 4, a kada se dijete okupa i majica ovlaži, tada je zaštita još slabija. Dakle, izabrati zaštitni faktor ovisno o našoj boji puti i mogućnosti tamnjenja. Veća i jača zaštita za svjetlopute i djecu, a slabija za one tamnije puti koji nikada ne izgaraju nego samo tamne.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 
</para>
<hmn:instagram xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.instagram.com/p/Buzoht0AD0M/?utm_source=ig_embed&amp;utm_medium=loading"/>

Redovito pregledavaj kožu i madeže – evo zašto i kako Žene imaju više madeža od muškaraca, no svi bismo trebali redovito pregledavati madeže i pravovremeno reagirati na promjene na koži Bliže nam ste topliji dani, što znači da je polako vrijeme i da brigu povedemo o redovitom pregledu madeža prije izlaganja kože suncu. U Hrvatskoj su ljudi sve osvješteniji po pitanju opasnosti od melanoma. To su otprilike generacije tridesetogodišnjaka i četredesetogodišnjaka. Isto tako nekolicina je svjesna činjenice da pojava melanoma u bliskih članova obitelji iziskuje redovnije kontrole u dermatologa uz obaveznu zaštitu od sunca između 11 i 15 sati.
   
Isto ima sve veći broj mladih majki koje štite svoju djecu tijekom ljetnih mjeseci šeširićima i redovno primjenjuju zaštitne kreme tijekom sunčanja, premda s druge strane se tijekom ljetnih mjeseci oko podneva mogu vidjeti plaže prepune djece. No, valja napomenuti da melanom u svega 20-ak posto slučajeva nastaje iz prethodnog madeža, a da u preostalih 80% nastaje od početka kao tumor odnosno melanom. Dakle, daleko je veća vjerojatnost da melanom nastane od početka kao takav. Stoga se redovnim kontrolama želi upravo prepoznati malena i rana promjena koja bi se kirurškim zahvatom u cijelosti odstranila i na taj način omogućila preživljenje.


   Koliko je važno redovito kontrolirati madeže i kako često bi ih trebali kontrolirati?
   
   
Madeže bi svatko trebalo sam kontrolirati. Svaki čovjek u prosjeku ima 15-40 madeža. Treba naglasiti da madeži nisu nešto s čime se rađamo i umiremo. Svega 1% ljudi se rodi s madežima. Oni tijekom života sazrijevaju i mijenjaju izgled. Tako je madež do puberteta u razini kože dosta taman, a nakon početka lučenja spolnih hormona i hormona rasta se mijenjaju, katkada postaju polukuglasti i nepravilno pigmentirani. Madeži u zreloj dobi obično su ravnomjerno pigmentirani, a sa starenjem su svjetliji. Najveći broj madeža je u 3-oj dekadi, a u 8. ih prosječno imamo svega 4-6. Žene u prosjeku imaju veći broj madeža.


   
Što se tiče dermatoloških kontrola, one ovise o tome je li tko od bliskih članova obitelji imao melanom i je li ta osoba ima madeže koji imaju veću vjerojatnost alteracije u melanom. U tim slučajevima preporučije se kontrola 3-4 puta godišnje uz obaveznu fotodokumentaciju i praćenje određenih promjena dermatskopom. Dermatoskop je naprava koja uvećava madež, a može se povezati i sa kompjutorskim programom koji služi za redovno praćenje. Na taj način je olakšano prepoznavanje ranih promjena u strukturi madeža usporedbom sa starijom snimkom. U slučaju da nitko u obitelji nije imao melanom i osoba nema madeža koji mogu alterirati u melanom, preostaju samokontrole i odgovorno ponašanje prema izlaganju suncu. Ukoliko osoba ima veliki broj madeža koji imaju potencijal alteracije u melanom, tada se preporuča također fotodokumenatcija i  kontrola svakih 6-8 mjeseci.
   
Također bi se redovno morale kontrolirati barem jedan do dva puta godišnje, sve osobe koje imaju više od 50 madeža, oni koji imaju brojne Clarkove ili displastične madeže tzv. sindrom displastičnog madeža, veliki prirođeni madeži kao i osobe koji imaju na leđima brojne promjene nastale kao posljedica sunčanih opeklina na  u djetinjstvu tzv. solarna lentiga. Svakako tome treba ponoviti i osobe koje u bliskom srodstvu imaju maligni melanom, bilo otac, majka, brat ili sestra.
 



   
   Koliki postotak madeža spada u one opasne po zdravlje?

Već prethodno je rečeno da svega 20-ak posto melanoma nastaje iz prethodnih madeža. Madeža ima nekoliko vrsta; neki su u razini kože, nepravilnih rubova i oblika /tzv. displastični ili Clarkovi madeži/. Drugi su polukuglasti, glatki i obično se vide na licu, dok su treći bradavičastog izgleda i nalazimo ih na vratu i trupu. Od svih melanoma koji nastanu iz madeža, 50% nastaje iz displastičnog, a oko 20% iz ove treće vrste. U ljudi su najbrojniji upravo Clarkovi madeži. Mogućnost alteracije madeža u melanom se procjenjuje da je otprilike 1/100 000 madeža.

   Na kakve promjene na madežima moramo paziti? 
   
   
Da bi se lakše zapamtile promjene koje treba zapažati na madežu, Amerikanci su smislili mnemotehničku kraticu tzv. ABCDE melanoma. Ta riječ predstavlja akronim od riječi:
A- asimetrija,
B- /border/ rub,
C- /colour/ boja,
D- dijametar,
E – evolucija ili elevacija.
   
Naime sve što je dobroćudno je simetrično, oštrih rubova, jednolike boje i promjera manjeg od pola centimetra. No ako se na nekom postojećem madežu primjeti pojava asimetričnog rasta, nepravilnih i nazubljenih rubova uz nekoliko nijansi tamno smeđe ili crne, onda se ta promjena mora odstraniti. Te se sve promjene neće dogoditi tijekom noći nego postupno tijekom nekog vremena, najčešće nekoliko mjeseci. Stoga se savjetuju samokontrole za koje moramo osigurati pored dobrog izvora svjetla i dva zrcala s kojima promatramo madeže na leđima, tabanima ili vlasištu.


   
   Kako možemo spriječiti i smanjiti mogućnost pojave melanoma?
   
   
Učestalost melanoma izrazito se povećala sa promjenom rekreativnih navika u ljudi. To znači češće izlaganje suncu, nošenje oskudne odjeće, dodatno ultravioletno zračenje u solarijima, provođenje godišnjih odmora u južnim krajevima i sve druge aktivnosti kojima izlažemo kožu izvorima zračenja. Valja pri tome naglasiti da je u pojavi melanoma važna i naša boja kože, pa tamnopute osobe rjeđe oboljevaju od melanoma. Stoga valja savjetovati umjerenost u izlaganju ultravioletnom svjetlu, postupno izlaganje i tamnjenje i obavezno nanošenje zaštitnih krema za kožu s kojima ćemo postupno tamniti, ali nećemo izgoriti i stvarati mjehure.
   
Pogotovo treba štititi djecu, jer oko 80% ultravioletnog svjetla koža zaprimi do 18-te godine života. Primjena bijelih pamučnih majica nije od velike koriti, jer one ljetne i nježnije tkanine djeluju kao zaštitni faktor broj 4, a kada se dijete okupa i majica ovlaži, tada je zaštita još slabija. Dakle, izabrati zaštitni faktor ovisno o našoj boji puti i mogućnosti tamnjenja. Veća i jača zaštita za svjetlopute i djecu, a slabija za one tamnije puti koji nikada ne izgaraju nego samo tamne.
 

 Žena.hr 

Redovito pregledavaj kožu i madeže – evo zašto i kako

<para>
 Madežima se smatraju lokalizirane nakupine posebne vrste pigmentnih stanica - nevocita i ima ih svaka osoba. S madežima se djeca rjeđe rađaju, oni postaju vidljivi u drugoj godini života, a tijekom djetinjstva i adolescencije nastaju naglo poput erupcije, što nije neobično. Kako djeca rastu, tako rastu i oni, povećavaju se i mijenjaju boju. Svaku naglu promjenu u izgledu madeža treba shvatiti vrlo ozbiljno jer može biti prvi znak melanoma, zloćudnog tumora kože koji se može razviti iz madeža, ali i iz kože gdje prije nije bilo nikakvih promjena.
</para>
<heading2>Kako prepoznati "sumnjivi" madež?</heading2>
<para>
Kako bismo uočili neku sumnjivu promjenu važno je znati da normalan madež ima jasne i pravilne rubove, uglavnom nije veći od pet-šest milimetara i iste je boje. Sumnjivim se smatra madež koji je nepravilan, asimetričan i često čudnog izgleda. Rubovi su mu promjenjivi, pa madež postaje nepravilan i često nejasan. Promjena boje do jučer normalnog madeža znak je za alarm, osobito ako je postao crni, tamnosmeđi, sivi, plavičasti ili ako ima nekoliko nijansi. Jednako sumnjivim smatra se i madež koji je izgubio boju ili ima bjelkasta razrjeđenja na površini. Promjena se može pokazati i kao bijeli prsten koji okružuje madež, što često može biti znak da će ga tijelo odbaciti, a takva pojava česta je kod djece.
</para>
<heading2>Oštećenje kože započinje s prvim izlaganjem suncu</heading2>
<para>
Svakog ljeta govorimo o važnosti zaštite od sunca. Suncobrani, kreme s visokim zaštitnim faktorom, šeširi i sunčane naočale ljetni su saveznici. No, koliko pažnje posvećujemo madežima? Stručnjaci ističu da sve madeže na dječjem tijelu treba pravilno štititi sredstvima za zaštitu od sunca koje na kožu treba nanijeti najmanje pola sata prije izlaganja suncu te svaka iduća dva sata. Stručnjaci također upozoravaju da djeca i odrasli na plažu idu samo ujutro i predvečer, dok u razdoblju između 10 i 16 sati uopće ne bi trebalo izlagati kožu suncu. Male bebe i djecu do treće godine života ne bismo smjeli izlagati direktnom suncu, a stariju djecu je potrebno zaštititi još i pravilnom odjećom, kapom i sunčanim naočalama. Ne valja se zavaravati niti tijekom oblačnih dana jer tada čak i do 80 posto sunčevih zraka može proći kroz oblake.</para>
<para>Oštećenje kože je kumulativno (“zbraja se”) i započinje već s prvim izlaganjem suncu pa zato nikada nije dovoljno rano započeti štititi dijete od sunčevog zračenja. Polazeći od činjenice da 50-80% ukupne količine ultraljubičastog zračenja dijete primi do 18. godine uzimajući u obzir produženi boravak djece na otvorenom, zaštita od sunca tijekom djetinjstva ima važnu ulogu u sprečavanju štetnih posljedica kumulativnog djelovanja UV zračenja, posebice u sprječavanju nastanka tumora kože.
</para>
<heading2>Rizik nastanak malignog melanoma udvostručen</heading2>
<para>
Iako većina loših posljedica izlaganja suncu ne nastupa u djetinjstvu, nova medicinska istraživanja potvrdila su da je izrazito važno zaštititi djecu od prekomjernog izlaganja UV zrakama, s obzirom na to da postoji povezanost između prekomjernog izlaganja suncu u djetinjstvu i nastanka kožnih tumora u odraslih, ponajprije karcinoma, ali i malignog melanoma kože. Rizik nastanka malignog melanoma se u zadnja dva desetljeća udvostručio, a zadnjih pedeset godina se povećao za više od 20 puta. Sunčane opekline u ranom djetinjstvu i učestalo izlaganje suncu u ranom djetinjstvu predstavljaju značajan rizik za nastanak melanoma kasnije tijekom života (dovoljno je da dijete zadobije jedan do dva puta sunčane opekline pa da se rizik nastanka melanoma kasnije tijekom života udvostruči). Melanom se sve češće javlja i u mlađim dobnim skupinama. Nezaštićeno izlaganje suncu je izrazito opasno za djecu sa svijetlom kožom, kosom i očima, djecu koja imaju tamnije madeže na koži te djecu koja u obiteljskoj anamnezi imaju zabilježenu pojavu kožnog tumora, uključujući i melanom.
</para>

Madeži kod djece i izlaganje suncu: što treba znati? Nekada se vjerovalo da donose sreću, smatrani su čak i kao ukras na tijelu, a danas su madeži postali sve češći razlog za brigu. 
    Madežima se smatraju lokalizirane nakupine posebne vrste pigmentnih stanica - nevocita i ima ih svaka osoba. S madežima se djeca rjeđe rađaju, oni postaju vidljivi u drugoj godini života, a tijekom djetinjstva i adolescencije nastaju naglo poput erupcije, što nije neobično. Kako djeca rastu, tako rastu i oni, povećavaju se i mijenjaju boju. Svaku naglu promjenu u izgledu madeža treba shvatiti vrlo ozbiljno jer može biti prvi znak melanoma, zloćudnog tumora kože koji se može razviti iz madeža, ali i iz kože gdje prije nije bilo nikakvih promjena.

Kako prepoznati "sumnjivi" madež?

Kako bismo uočili neku sumnjivu promjenu važno je znati da normalan madež ima jasne i pravilne rubove, uglavnom nije veći od pet-šest milimetara i iste je boje. Sumnjivim se smatra madež koji je nepravilan, asimetričan i često čudnog izgleda. Rubovi su mu promjenjivi, pa madež postaje nepravilan i često nejasan. Promjena boje do jučer normalnog madeža znak je za alarm, osobito ako je postao crni, tamnosmeđi, sivi, plavičasti ili ako ima nekoliko nijansi. Jednako sumnjivim smatra se i madež koji je izgubio boju ili ima bjelkasta razrjeđenja na površini. Promjena se može pokazati i kao bijeli prsten koji okružuje madež, što često može biti znak da će ga tijelo odbaciti, a takva pojava česta je kod djece.

Oštećenje kože započinje s prvim izlaganjem suncu

Svakog ljeta govorimo o važnosti zaštite od sunca. Suncobrani, kreme s visokim zaštitnim faktorom, šeširi i sunčane naočale ljetni su saveznici. No, koliko pažnje posvećujemo madežima? Stručnjaci ističu da sve madeže na dječjem tijelu treba pravilno štititi sredstvima za zaštitu od sunca koje na kožu treba nanijeti najmanje pola sata prije izlaganja suncu te svaka iduća dva sata. Stručnjaci također upozoravaju da djeca i odrasli na plažu idu samo ujutro i predvečer, dok u razdoblju između 10 i 16 sati uopće ne bi trebalo izlagati kožu suncu. Male bebe i djecu do treće godine života ne bismo smjeli izlagati direktnom suncu, a stariju djecu je potrebno zaštititi još i pravilnom odjećom, kapom i sunčanim naočalama. Ne valja se zavaravati niti tijekom oblačnih dana jer tada čak i do 80 posto sunčevih zraka može proći kroz oblake.
Oštećenje kože je kumulativno (“zbraja se”) i započinje već s prvim izlaganjem suncu pa zato nikada nije dovoljno rano započeti štititi dijete od sunčevog zračenja. Polazeći od činjenice da 50-80% ukupne količine ultraljubičastog zračenja dijete primi do 18. godine uzimajući u obzir produženi boravak djece na otvorenom, zaštita od sunca tijekom djetinjstva ima važnu ulogu u sprečavanju štetnih posljedica kumulativnog djelovanja UV zračenja, posebice u sprječavanju nastanka tumora kože.

Rizik nastanak malignog melanoma udvostručen

Iako većina loših posljedica izlaganja suncu ne nastupa u djetinjstvu, nova medicinska istraživanja potvrdila su da je izrazito važno zaštititi djecu od prekomjernog izlaganja UV zrakama, s obzirom na to da postoji povezanost između prekomjernog izlaganja suncu u djetinjstvu i nastanka kožnih tumora u odraslih, ponajprije karcinoma, ali i malignog melanoma kože. Rizik nastanka malignog melanoma se u zadnja dva desetljeća udvostručio, a zadnjih pedeset godina se povećao za više od 20 puta. Sunčane opekline u ranom djetinjstvu i učestalo izlaganje suncu u ranom djetinjstvu predstavljaju značajan rizik za nastanak melanoma kasnije tijekom života (dovoljno je da dijete zadobije jedan do dva puta sunčane opekline pa da se rizik nastanka melanoma kasnije tijekom života udvostruči). Melanom se sve češće javlja i u mlađim dobnim skupinama. Nezaštićeno izlaganje suncu je izrazito opasno za djecu sa svijetlom kožom, kosom i očima, djecu koja imaju tamnije madeže na koži te djecu koja u obiteljskoj anamnezi imaju zabilježenu pojavu kožnog tumora, uključujući i melanom.
 Petra Majetić 

Madeži kod djece i izlaganje suncu: što treba znati?

<para>U nedjelju, 5.6.2016 na Jarunu (Jarunska obala 24 – Iza poznatog kluba Aquarius) od 11 - 13 sati održat će se ovogodišnja šestu po redu javnozdravstvena akcija „Djeluj sada!“.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Vrhunski tim dermatovenerologa pod vodstvom prof.dr. Mirne Šitum, pročelnice Ureda za zdravstvo grada Zagreba pružit će besplatne preglede madeža za građane.  Ukratko riječ je o kampanji Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba u suradnji s Klinikom za tumore i Klinikom za kožne i spolne bolesti Kliničkoga bolničkoga centra „Sestre milosrdnice”, Referentnim centrom Ministarstva zdravlja za melanom te Zagrebačkom ligom protiv raka, a uz potporu Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj. Cilj kampanje je upozoriti građane Grada Zagreba s rizicima prekomjerne izloženosti UV zračenju upozoravajući ih da preuzmu odgovornost prema svom zdravlju i zdravlju svoje djece.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Procjenjuje se da se svake godine diljem svijeta pojavi oko 132.000 slučaja malignih melanoma i više od dva milijuna slučajeva drugih vrsta malignih oboljenja kože. Od 1988. do 2008. godine učestalost malignog melanoma povećala se za 149% za muškarce i 130% za žene, a smrtnost od melanoma za 50%. Zadnji zaokruženi podaci iz 2011. godine govore da u RH od melanoma oboli 13,2 muškarca i 11,5 žena na 100.000 ljudi. U Hrvatskoj je te godine dijagnosticirano 527 novooboljelih od melanoma. Najveći broj pripisuje se prekomjernom izlaganju kože štetnom ultraljubičastom zračenju (UV-zračenju). Pojave trajnog oštećenja kože, dugoročne promjene na koži ( sunčane mrlje, prerano starenje kože, povećanje rizika od raka kože), mogu se smanjiti i svesti na zdravstveno prihvatljivu razinu pravilnim ponašanjem i odgovarajućom zaštitom.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Na štandovima Vichya i La Roche-Posaya moći ćete provjeriti zdravlje Vaših madeža, isprobati melanometar kojim će stručnjaci  ispitati koliki je vaš sunčani kapital te odrediti UV faktor koji odgovara karakteristikama Vaše kože. Najmlađe posjetitelje animirat će voditelji Fora radionica - na temu učenja sastava kože i štetnosti sunca kroz materijale koji simuliraju izgled slojeva kože, djeci vrlo zabavnih optičkih radionica i radionica proučavanja oka.  La Roche-Posay će ugostit i zvijezde njihove Skinchecker kampanje – pse dalmatinere. Uz posjete ambasadora branda na oba štanda predstavit će se posljednji noviteti iz obje linije za sunčanje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 </para>

Javnozdravstvena akcija "Djeluj sada" 5.lipnja u 11 sati, Jarun Vrhunski tim dermatovenerologa pružit će besplatne preglede madeža za građane U nedjelju, 5.6.2016 na Jarunu (Jarunska obala 24 – Iza poznatog kluba Aquarius) od 11 - 13 sati održat će se ovogodišnja šestu po redu javnozdravstvena akcija „Djeluj sada!“.
   
Vrhunski tim dermatovenerologa pod vodstvom prof.dr. Mirne Šitum, pročelnice Ureda za zdravstvo grada Zagreba pružit će besplatne preglede madeža za građane.  Ukratko riječ je o kampanji Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba u suradnji s Klinikom za tumore i Klinikom za kožne i spolne bolesti Kliničkoga bolničkoga centra „Sestre milosrdnice”, Referentnim centrom Ministarstva zdravlja za melanom te Zagrebačkom ligom protiv raka, a uz potporu Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj. Cilj kampanje je upozoriti građane Grada Zagreba s rizicima prekomjerne izloženosti UV zračenju upozoravajući ih da preuzmu odgovornost prema svom zdravlju i zdravlju svoje djece.
   
Procjenjuje se da se svake godine diljem svijeta pojavi oko 132.000 slučaja malignih melanoma i više od dva milijuna slučajeva drugih vrsta malignih oboljenja kože. Od 1988. do 2008. godine učestalost malignog melanoma povećala se za 149% za muškarce i 130% za žene, a smrtnost od melanoma za 50%. Zadnji zaokruženi podaci iz 2011. godine govore da u RH od melanoma oboli 13,2 muškarca i 11,5 žena na 100.000 ljudi. U Hrvatskoj je te godine dijagnosticirano 527 novooboljelih od melanoma. Najveći broj pripisuje se prekomjernom izlaganju kože štetnom ultraljubičastom zračenju (UV-zračenju). Pojave trajnog oštećenja kože, dugoročne promjene na koži ( sunčane mrlje, prerano starenje kože, povećanje rizika od raka kože), mogu se smanjiti i svesti na zdravstveno prihvatljivu razinu pravilnim ponašanjem i odgovarajućom zaštitom.
   
Na štandovima Vichya i La Roche-Posaya moći ćete provjeriti zdravlje Vaših madeža, isprobati melanometar kojim će stručnjaci  ispitati koliki je vaš sunčani kapital te odrediti UV faktor koji odgovara karakteristikama Vaše kože. Najmlađe posjetitelje animirat će voditelji Fora radionica - na temu učenja sastava kože i štetnosti sunca kroz materijale koji simuliraju izgled slojeva kože, djeci vrlo zabavnih optičkih radionica i radionica proučavanja oka.  La Roche-Posay će ugostit i zvijezde njihove Skinchecker kampanje – pse dalmatinere. Uz posjete ambasadora branda na oba štanda predstavit će se posljednji noviteti iz obje linije za sunčanje.
   
  Promo 

Javnozdravstvena akcija "Djeluj sada" 5.lipnja u 11 sati, Jarun

<para>U okviru međunarodne kampanje osvješćivanja javnosti o prevenciji raka kože pod nazivom SKINCHECKER, La Roche- Posay poziva sve građane da zauzmu aktivnu ulogu u prevenciji raka kože i pregledaju svoje madeže i madeže svojih najmilijih. La Roche-Posay, pionir na području zaštite od sunca i partner dermatologa diljem svijeta više od 30 godina, predan je osvješćivanju ljudi o važnosti zaštite od sunca i sprečavanja raka kože. Skinchecker je inovativna kampanja čiji je cilj pravovremeno otkrivanje melanoma novim i suvremenim pristupom: potiče proaktivnu ulogu u procesu samopregledavanja madeža na koži na način da svaki pojedinac dobro  pregleda svoje madeže i madeže svojih najmilijih te da se savjetuje s dermatologom ukoliko primijeti sumnjive znakove. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Svaki treći rak je rak kože.  Svake se godine u svijetu dijagnosticira 2 do 3 milijuna nemelanomskih karcinoma kože i 132.000 melanoma. Broj novooboljelih u Europi raste između 5-7% godišnje, no ranim otkrivanjem mogućnosti za izlječenje su veće. Naime, moguće je izliječiti čak 90% slučajeva pravovremeno otkrivenih rakova kože.  Iako postoji jasna povezanost između poznavanja rizika i preventivnih mjera – što smo više informirani, to se  bolje možemo zaštititi od štetnog djelovanja sunčevih zraka – preventivne su navike u sprečavanju učinaka sunca još uvijek nezadovoljavajuće što dokazuje porast novih slučajeva melanoma. Samo trećina ljudi u svijetu pregledava svoje madeže barem jednom godišnje i više od polovice njih nije nikada uputilo svoje najbliže na pregled. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da ljudi ne posjećuju dermatologa kako bi provjerili rane znakove raka kože često vidljive golim okom.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
La Roche-Posay, vodeća dermokozmetička robna marka koju preporučuje 25.000 dermatologa diljem svijeta, predstavlja novu međunarodnu kampanju osvješćivanja Skinchecker čija je svrha podučavanje opće javnosti o njezinoj aktivnoj ulozi u ranom otkrivanju raka kože. Ključnu poruku Skinchecker kampanje i inicijative #SaveYourSkin predstavljaju tri savjeta koja mogu zaštititi Vašu kožu: redovito pregledavanje madeža na koži, redovita i učinkovita zaštita od sunca pomoću krema sa zaštitnim faktorima i savjeti za sigurnu izloženost suncu. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Rak kože jedina je vrsta raka vidljiva golim okom. Ako ga dovoljno rano otkrijemo, 90% slučajeva melanoma moguće je učinkovito izliječiti. Kao dugogodišnji partner dermatologa, dermatoloških istraživača i svake osobe s osjetljivom kožom, La Roche-Posay nastavlja kampanju kojom danas želi uključiti u pregledavanje kožnih madeža čim više ljudi - ne individualno, već zajedničkim snagama. Cilj kampanje jest poticanje širenja i dijeljena jasne i jednostavne poruke: Ako brineš za svoje najmilije, pregledaj njihove madeže. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Jednostavno poput ABCDE
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Isticanjem jednostavne skraćenice ABCDE koju su sastavili i koju podržavaju dermatolozi cijelog svijeta internetska platforma Skinchecker predstavlja metodu pet koraka koja omogućuje brzo prepoznavanje mogućih melanoma uz poticanje što redovitijeg odlaska dermatologu.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>A – ASIMETRIJA (asimetry)</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>B – RUBOVI (border)</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>C- BOJA (colour) </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>D – PROMJER (diameter) </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>E – RAZVOJ (evolution) </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Kampanja Skinchecker koncipirana je na način da bude čim jednostavnija za korisnike: dovoljan je jedan klik na platformi Skinchecker za informiranje o metodi  ABCDE i jedan klik za poziv prijateljima i najmilijima da se i oni uključe u borbu protiv raka kože te postanu Skincheckeri.  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Borba protiv melanoma
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
U Hrvatskoj, La Roche- Posay je partner u provođenju projekta Euromelanoma dan Hrvatska 2016. koji se provodi već niz godina u organizaciji Hrvatskog dermatovenerološkog društva, Hrvatskog liječničkog zbora i Referentnog centra za melanom Ministarstva zdravlja, a u njemu sudjeluju brojni dermatolozi u cijeloj Republici Hrvatskoj. Projekt je pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja RH i Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH, te Europske akademije za dermatologiju i venerologiju – Euromelanoma organizacije, te je podržan i od strane Hrvatskog farmaceutskog društva. Ovogodišnja akcija organizirana je u suradnji sa Hrvatskim olimpijskim odborom, a ciljna skupina ovogodišnjeg projekta su upravo sportaši. Euromelanoma dan 2016. kampanja usredotočena je na primarnu prevenciju, tj. zaštitu od negativnog utjecaja UV zračenja. Zaštita od UV zračenja nije potrebna samo ljeti kad smo na plaži, nego i tijekom svakodnevnih aktivnosti vezanih uz rekreaciju, posao na otvorenom ili sport. Zbog česte izloženosti sportaša UV zrakama, a uz predstojeće Olimpijske igre u Rio de Janeiru, preventivni pregledi kože u dermatološkim ordinacijama i klinikama diljem Hrvatske rezervirani su za sportaše, kako olimpijce, tako i sve druge sportaše u sustavu sportskih saveza. Pregledi će se obavljati tijekom mjeseca svibnja u više termina koji su prilagođeni brojnim obavezama sportaša.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
La Roche- Posay u sklopu Skinchecker kampanje održat će predavanja sportašima o zaštiti od sunca tijekom svibnja i lipnja diljem Hrvatske te savjetovati mlade kako sigurno boraviti na suncu, kao i ABCDE metodu- jedinstvenu metodu priznatu u dermatologiji koja pomaže u prepoznavanju sumnjivih madeža golim okom. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

U 90% slučajeva rak kože je izlječiv ako se otkrije  na vrijeme Svaki treći rak je rak kože U okviru međunarodne kampanje osvješćivanja javnosti o prevenciji raka kože pod nazivom SKINCHECKER, La Roche- Posay poziva sve građane da zauzmu aktivnu ulogu u prevenciji raka kože i pregledaju svoje madeže i madeže svojih najmilijih. La Roche-Posay, pionir na području zaštite od sunca i partner dermatologa diljem svijeta više od 30 godina, predan je osvješćivanju ljudi o važnosti zaštite od sunca i sprečavanja raka kože. Skinchecker je inovativna kampanja čiji je cilj pravovremeno otkrivanje melanoma novim i suvremenim pristupom: potiče proaktivnu ulogu u procesu samopregledavanja madeža na koži na način da svaki pojedinac dobro  pregleda svoje madeže i madeže svojih najmilijih te da se savjetuje s dermatologom ukoliko primijeti sumnjive znakove. 
   
Svaki treći rak je rak kože.  Svake se godine u svijetu dijagnosticira 2 do 3 milijuna nemelanomskih karcinoma kože i 132.000 melanoma. Broj novooboljelih u Europi raste između 5-7% godišnje, no ranim otkrivanjem mogućnosti za izlječenje su veće. Naime, moguće je izliječiti čak 90% slučajeva pravovremeno otkrivenih rakova kože.  Iako postoji jasna povezanost između poznavanja rizika i preventivnih mjera – što smo više informirani, to se  bolje možemo zaštititi od štetnog djelovanja sunčevih zraka – preventivne su navike u sprečavanju učinaka sunca još uvijek nezadovoljavajuće što dokazuje porast novih slučajeva melanoma. Samo trećina ljudi u svijetu pregledava svoje madeže barem jednom godišnje i više od polovice njih nije nikada uputilo svoje najbliže na pregled. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da ljudi ne posjećuju dermatologa kako bi provjerili rane znakove raka kože često vidljive golim okom.
   
La Roche-Posay, vodeća dermokozmetička robna marka koju preporučuje 25.000 dermatologa diljem svijeta, predstavlja novu međunarodnu kampanju osvješćivanja Skinchecker čija je svrha podučavanje opće javnosti o njezinoj aktivnoj ulozi u ranom otkrivanju raka kože. Ključnu poruku Skinchecker kampanje i inicijative #SaveYourSkin predstavljaju tri savjeta koja mogu zaštititi Vašu kožu: redovito pregledavanje madeža na koži, redovita i učinkovita zaštita od sunca pomoću krema sa zaštitnim faktorima i savjeti za sigurnu izloženost suncu. 
   
Rak kože jedina je vrsta raka vidljiva golim okom. Ako ga dovoljno rano otkrijemo, 90% slučajeva melanoma moguće je učinkovito izliječiti. Kao dugogodišnji partner dermatologa, dermatoloških istraživača i svake osobe s osjetljivom kožom, La Roche-Posay nastavlja kampanju kojom danas želi uključiti u pregledavanje kožnih madeža čim više ljudi - ne individualno, već zajedničkim snagama. Cilj kampanje jest poticanje širenja i dijeljena jasne i jednostavne poruke: Ako brineš za svoje najmilije, pregledaj njihove madeže. 
   
   Jednostavno poput ABCDE
   
   
Isticanjem jednostavne skraćenice ABCDE koju su sastavili i koju podržavaju dermatolozi cijelog svijeta internetska platforma Skinchecker predstavlja metodu pet koraka koja omogućuje brzo prepoznavanje mogućih melanoma uz poticanje što redovitijeg odlaska dermatologu.


   
      A – ASIMETRIJA (asimetry)
   
   
      B – RUBOVI (border)
   
   
      C- BOJA (colour) 
   
   
      D – PROMJER (diameter) 
   
   
      E – RAZVOJ (evolution) 
   


   
Kampanja Skinchecker koncipirana je na način da bude čim jednostavnija za korisnike: dovoljan je jedan klik na platformi Skinchecker za informiranje o metodi  ABCDE i jedan klik za poziv prijateljima i najmilijima da se i oni uključe u borbu protiv raka kože te postanu Skincheckeri.  
   
   Borba protiv melanoma
   
   
U Hrvatskoj, La Roche- Posay je partner u provođenju projekta Euromelanoma dan Hrvatska 2016. koji se provodi već niz godina u organizaciji Hrvatskog dermatovenerološkog društva, Hrvatskog liječničkog zbora i Referentnog centra za melanom Ministarstva zdravlja, a u njemu sudjeluju brojni dermatolozi u cijeloj Republici Hrvatskoj. Projekt je pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja RH i Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH, te Europske akademije za dermatologiju i venerologiju – Euromelanoma organizacije, te je podržan i od strane Hrvatskog farmaceutskog društva. Ovogodišnja akcija organizirana je u suradnji sa Hrvatskim olimpijskim odborom, a ciljna skupina ovogodišnjeg projekta su upravo sportaši. Euromelanoma dan 2016. kampanja usredotočena je na primarnu prevenciju, tj. zaštitu od negativnog utjecaja UV zračenja. Zaštita od UV zračenja nije potrebna samo ljeti kad smo na plaži, nego i tijekom svakodnevnih aktivnosti vezanih uz rekreaciju, posao na otvorenom ili sport. Zbog česte izloženosti sportaša UV zrakama, a uz predstojeće Olimpijske igre u Rio de Janeiru, preventivni pregledi kože u dermatološkim ordinacijama i klinikama diljem Hrvatske rezervirani su za sportaše, kako olimpijce, tako i sve druge sportaše u sustavu sportskih saveza. Pregledi će se obavljati tijekom mjeseca svibnja u više termina koji su prilagođeni brojnim obavezama sportaša.
   
La Roche- Posay u sklopu Skinchecker kampanje održat će predavanja sportašima o zaštiti od sunca tijekom svibnja i lipnja diljem Hrvatske te savjetovati mlade kako sigurno boraviti na suncu, kao i ABCDE metodu- jedinstvenu metodu priznatu u dermatologiji koja pomaže u prepoznavanju sumnjivih madeža golim okom. 
 Promo 

U 90% slučajeva rak kože je izlječiv ako se otkrije  na vrijeme

<para>U VIP Salonu Međunarodne zračne luke Zagreb održana je tradicionalna najavna konferencija povodom ovogodišnje kampanje i javnozdravstvene inicijative u borbi protiv raka kože (melanoma) – „Euromelanoma dan Hrvatska 2015.“, uz slogan „Ne dopustite da odgođena dijagnoza uzrokuje vašu neizvjesnu budućnost!“.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Predsjednica Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora i voditeljica Referentnog centra za melanom MZ-a RH, prof. dr. sc. Mirna Šitum, prim., dr. med., ukazala je na problematiku nastanka zloćudnih tumora kože, prezentirajući zabrinjavajuće podatke o oboljelima od melanoma u Hrvatskoj.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Prema posljednjim dostupnim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2012. godine, u dobnoj skupini 30-39 godina za muškarce, melanom je na trećem mjestu uz karcinome testisa i štitnjače, a u dobi od 40 do 49 godina na petom mjestu. Kod žena u 2012. godini na melanom otpada 3% od svih karcinoma, a kod muškaraca 2%. Od 2008. kod muškaraca se zamjećuje blagi pad u broju novooboljelih (2008. – 286, 2009. – 296, a 2012. je bilo 275 novooboljelih). Kod žena 2008. bilo je 275 novooboljelih, 2009. ih je bilo 295, a 2012. je brojka bila 256. To znači da je u 2012. bilo 275 muškaraca, 256 žena, ukupno 531 novooboljeli, u stopama je to 13,3 za muškarce 11,5 za žene i 12,4 ukupno (broj novooboljelih na 100 000 stanovnika).<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Euromelanoma dan Hrvatska 2015 obilježit će se u tjednu od 11. do 15. svibnja 2015.g. besplatnim pregledima u dermatološkim ordinacijama širom Hrvatske. Ove godine pregledi će obuhvatiti ciljanu populaciju kao što su štićenici domova umirovljenika, djelatnici zračnih luka (povezanost s ovogodišnjim vizualnim identitetom kampanje), djelatnici lokalnih tvornica, članovi sportskih društava, različitih udruga i novinari. Dakle, ove godine neće biti besplatnog telefona za narudžbe, već će se navedene ciljane skupine građana organizirati unutar vlastitih kolektiva.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Projekt Euromelanoma dan Hrvatska ove su godine svesrdno podržali Dubravko Šimenc, proslavljeni vaterpolist i brand manager za Startas Borovo, kao i poznati glumac Zagrebačkog kazališta mladih Filip Nola (dr. Bogo Moljka u seriji „Naša mala klinika“) te glumica i pjevačica Nera Stipičević koja je nedavno javnost oduševila izvedbom monodrame „FreeDA“. Prepoznatljivi gosti pozvali su sve građane na osviještenost o potrebi redovitog samopregleda kože i u slučaju zabrinutosti o obaveznom odlasku dermatologu. Još jednom su istaknuli da samopreventivni i pravovremeni pregled može spriječiti neizvjesnu životnu prognozu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Tradicionalno su se u projekt uključili i ljekarnici, te osim u dermatološkim ordinacijama, brošure o samopregledu kože možete potražiti i u ljekarnama diljem Hrvatske.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Euromelanoma dan Hrvatska provodi se već nekoliko godina u organizaciji Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora i Referentnog centra za melanom Ministarstva zdravlja, a u njemu sudjeluju mnogi dermatolozi u cijeloj Republici Hrvatskoj. Projekt je pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja RH i Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH, te Europske akademije za dermatologiju i venerologiju – Euromelanoma Day organizacije. Projekt podržava i Hrvatsko farmaceutsko društvo.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Partneri projekta koji pomažu u provođenju Euromelanoma dana Hrvatska 2015. su Almagea, Avene, Daylong, Eucerin, InPharma, Kvantum Tim, La Roche Posay i Međunarodna zračna luka Zagreb.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Sve informacije o Projektu možete naći na internetskoj stranici Euromelanoma Day organizacije: <ulink url="http://www.euromelanoma.org">www.euromelanoma.org</ulink>.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 
</para>
<para>Foto: Petar Mandarić</para>

Rak kože se može vidjeti! Odgađanje pregleda kože i dijagnoze uzrokuje neizvjesnu budućnost! U VIP Salonu Međunarodne zračne luke Zagreb održana je tradicionalna najavna konferencija povodom ovogodišnje kampanje i javnozdravstvene inicijative u borbi protiv raka kože (melanoma) – „Euromelanoma dan Hrvatska 2015.“, uz slogan „Ne dopustite da odgođena dijagnoza uzrokuje vašu neizvjesnu budućnost!“.
   
Predsjednica Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora i voditeljica Referentnog centra za melanom MZ-a RH, prof. dr. sc. Mirna Šitum, prim., dr. med., ukazala je na problematiku nastanka zloćudnih tumora kože, prezentirajući zabrinjavajuće podatke o oboljelima od melanoma u Hrvatskoj.
   
Prema posljednjim dostupnim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2012. godine, u dobnoj skupini 30-39 godina za muškarce, melanom je na trećem mjestu uz karcinome testisa i štitnjače, a u dobi od 40 do 49 godina na petom mjestu. Kod žena u 2012. godini na melanom otpada 3% od svih karcinoma, a kod muškaraca 2%. Od 2008. kod muškaraca se zamjećuje blagi pad u broju novooboljelih (2008. – 286, 2009. – 296, a 2012. je bilo 275 novooboljelih). Kod žena 2008. bilo je 275 novooboljelih, 2009. ih je bilo 295, a 2012. je brojka bila 256. To znači da je u 2012. bilo 275 muškaraca, 256 žena, ukupno 531 novooboljeli, u stopama je to 13,3 za muškarce 11,5 za žene i 12,4 ukupno (broj novooboljelih na 100 000 stanovnika).
   
   Euromelanoma dan Hrvatska 2015 obilježit će se u tjednu od 11. do 15. svibnja 2015.g. besplatnim pregledima u dermatološkim ordinacijama širom Hrvatske. Ove godine pregledi će obuhvatiti ciljanu populaciju kao što su štićenici domova umirovljenika, djelatnici zračnih luka (povezanost s ovogodišnjim vizualnim identitetom kampanje), djelatnici lokalnih tvornica, članovi sportskih društava, različitih udruga i novinari. Dakle, ove godine neće biti besplatnog telefona za narudžbe, već će se navedene ciljane skupine građana organizirati unutar vlastitih kolektiva.
   
Projekt Euromelanoma dan Hrvatska ove su godine svesrdno podržali Dubravko Šimenc, proslavljeni vaterpolist i brand manager za Startas Borovo, kao i poznati glumac Zagrebačkog kazališta mladih Filip Nola (dr. Bogo Moljka u seriji „Naša mala klinika“) te glumica i pjevačica Nera Stipičević koja je nedavno javnost oduševila izvedbom monodrame „FreeDA“. Prepoznatljivi gosti pozvali su sve građane na osviještenost o potrebi redovitog samopregleda kože i u slučaju zabrinutosti o obaveznom odlasku dermatologu. Još jednom su istaknuli da samopreventivni i pravovremeni pregled može spriječiti neizvjesnu životnu prognozu.
   
Tradicionalno su se u projekt uključili i ljekarnici, te osim u dermatološkim ordinacijama, brošure o samopregledu kože možete potražiti i u ljekarnama diljem Hrvatske.
   
Euromelanoma dan Hrvatska provodi se već nekoliko godina u organizaciji Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora i Referentnog centra za melanom Ministarstva zdravlja, a u njemu sudjeluju mnogi dermatolozi u cijeloj Republici Hrvatskoj. Projekt je pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja RH i Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH, te Europske akademije za dermatologiju i venerologiju – Euromelanoma Day organizacije. Projekt podržava i Hrvatsko farmaceutsko društvo.
   
Partneri projekta koji pomažu u provođenju Euromelanoma dana Hrvatska 2015. su Almagea, Avene, Daylong, Eucerin, InPharma, Kvantum Tim, La Roche Posay i Međunarodna zračna luka Zagreb.
   
Sve informacije o Projektu možete naći na internetskoj stranici Euromelanoma Day organizacije: www.euromelanoma.org.
 

Foto: Petar Mandarić Promo 

Rak kože se može vidjeti!

<para>Rak kože je najrasprostranjeniji oblik raka, a njegov oblik koji uzima najviše života, melanom, može se izliječiti ako se otkrije na vrijeme. Iako se javlja u samo četiri posto svih oblika raka kože, melanom je odgovoran za čak 80 posto smrtnih slučajeva. Melanom najčešće nastaje između dvadesete i šezdesete godine života, te je gotovo podjednako zastupljen u oba spola.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Krema sa zaštitnim faktorom ključna je za zaštitu od raka kože, no stručnjaci upozoravaju kako za svoje zdravlje možemo učiniti puno više.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Ako volite tamniju boju svoje puti u toplijim mjesecima, stručnjaci savjetuju izbjegavanje sunčanja ili odlaske u solarij (solarij povisuje rizik od melanoma za 74 posto). Umjesto toga, do brončane boje možete doći kremama ili sprejevima za samotamnjenje. Sunčanje, čak i uz kremu za sunčanje, značajno povisuje rizik od razvijanja raka bazalnih stanica kože.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Vrlo je lako zaboraviti ponovo nanijeti zaštitni sloj kreme ili sjetiti se maknuti sa sunca u vrijeme kada je UV zračenje najjače, od 10 do 16 sati. UVA zrake prodiru duboko u slojeve kože te u većoj mjeri oštećuju DNK nego UVB zrake koje sa sobom povlače crvenilo kože.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Mnogi smatraju kako kremu za sunčanje trebaju nanositi samo kada idu na plažu ili kupanje, no stvarnost je drugačija. Svaki dan bi se trebali zaštititi od sunca, jer njegove zrake dopiru do nas na putu do posla, u automobilu, tramvaju ili autobusu. Lice njegujte hidratantnom kremom sa zaštitnim faktorom, a prije izlaska iz doma vidljive dijelove kože namažite kremom za sunčanje s visokim faktorom.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Ne smijete zaboraviti na sunčane naočale koje će vaše oči zaštititi od jakih zraka i nositi zaštitnu odjeću (zaštita protiv spektra A i B ili zaštita veća od 3 i 4).. Sunčeve rake reflektiraju se površinom vode, pijeska, izloga trgovina... svih površina. Stručnjaci također savjetuju redovito provođenje samopregleda.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kako pobijediti rak kože samopregledom?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Prema istraživanjima, oko 56 posto kožnih tumora otkrije se tijekom dermatološkog pregleda čitave kože. Vrlo malen broj melanoma koje otkrivaju sami pacijenti. Kada tumor otkrije dermatolog, uspješnost liječenja je veća jer se najvjerojatnije radi o ranoj fazi. Ukoliko tumor otkrije pacijent, veće su šanse da se radi o uznapredovalom stadiju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Izrasline melanoma su asimetrične, nepravilnog ruba, te mogu biti smeđe, roze ili plavičaste boje, promjera većeg od šest milimetara. Melanomi s vremenom rastu – i to horzontalno, po površini kože, i vertikalno, u dubinu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Redovito pregledavajte kožu cijelog tijela kako biste mogli zamijetiti promjenu veličine, boje, oblika postojećih lezija ili pak pojavu novih.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Budite temeljiti – počnite s licem i završite sa stopalima. Pregledajte svaki centimetar kože. Koristite ogledalo za pregled leđa, nemojte zaboraviti na donju stranu ruku, stopala, prostor između prstiju, pa čak i vlasište. Ako nemate kratku kosu, češljem razmaknite vlasi ili zamolite partnera da vam temeljito pregleda ovo područje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Obratite pozornost na promjene – Tražite nove pjegice, ranice koje ne zacjeljuju dva ili tri mjeseca nakon nastanka, povećanje ili promjenu oblika madeža (melanom u 80 posto bolesnika nastaje na mjestu madeža) ili promjenu njegove boje. Predkancerogene i kancerogene izrasline mogu biti plosnate ili ispupčene, nema mekog pravila; neke mogu imati rožnatu površinu, dok druge mogu čak i krvariti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Samopreglede izvodite u osvijetljenoj prostoriji, po mogućnosti prirodnim svjetlom jer određene žarulje i svjetiljke mogu promijeniti boju predmeta koje gledamo za nekoliko nijansi. Koristite veliko ogledalo za pregled leđa ili malo koje možete držati u ruci. Također možete zamoliti partnera da vam pomogne s dijelovima tijela kao što su leđa ili stražnja strana nogu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Nemojte paničariti – s nekim se madežima rađamo, dok druge dobijemo kasnije. Ako primijetite novoizrasli madež, nije nužno da se radi o melanomu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Obratite se liječniku ­– Ako zamijetite promjene ili ste zabrinuti da griješite u samopregledu, obratite se svom liječniku koji će stručnim pregledom ustanoviti radi li se o malignoj promjeni ili ne.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Saznajte sve o <ulink url="http://www.melanoma-day.com/hr/inside.cp2?cid=97686B72-FDCD-97F3-FC21-BE47E1C5A70B&amp;linkid=inside">metodi ABCDE</ulink> koja vam može pomoći ustanoviti jesu li se dogodile bilo kakve promjene na vašim madežima.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="0894ac04-35ae-11eb-a345-0242ac120019" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Melanom u našoj zemlji<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije dva do tri milijuna osoba godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, melanoma od kojeg godišnje umire 41.000 oboljelih. U svijetu, ovisno o zemljopisnim područjima, broj novih slučajeva raste između tri i sedam posto godišnje, a u Europi oko 54.000 ljudi godišnje oboli od melanoma.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske od 1968. do 1995. godine, učestalost malignog melanoma povećala se za 309, a smrtnost od melanoma za 310 posto Zadnji zaokruženi podaci iz 2007. godine govore da u našoj zemlji oboli 11,8 muškarca na 100.000 ljudi i 10,6 žena na 100.000 ljudi. Godišnje se dijagnosticira oko 500 novooboljelih.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 
</para>
<para>Preuzeto s: <ulink url="http://www.ordinacija.hr">Ordinacija.hr</ulink>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Foto: <ulink url="http://visualsonline.cancer.gov/">visualsonline.cancer.gov</ulink>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <ulink url="http://www.melanoma-day.com/hr/">melanoma-day.com</ulink>
</para>

Melanom: kako se zaštititi od raka kože? Melanom je odgovoran za čak 80 posto smrtnih slučajeva kod oboljelih od raka kože Rak kože je najrasprostranjeniji oblik raka, a njegov oblik koji uzima najviše života, melanom, može se izliječiti ako se otkrije na vrijeme. Iako se javlja u samo četiri posto svih oblika raka kože, melanom je odgovoran za čak 80 posto smrtnih slučajeva. Melanom najčešće nastaje između dvadesete i šezdesete godine života, te je gotovo podjednako zastupljen u oba spola.
   
Krema sa zaštitnim faktorom ključna je za zaštitu od raka kože, no stručnjaci upozoravaju kako za svoje zdravlje možemo učiniti puno više.
   
Ako volite tamniju boju svoje puti u toplijim mjesecima, stručnjaci savjetuju izbjegavanje sunčanja ili odlaske u solarij (solarij povisuje rizik od melanoma za 74 posto). Umjesto toga, do brončane boje možete doći kremama ili sprejevima za samotamnjenje. Sunčanje, čak i uz kremu za sunčanje, značajno povisuje rizik od razvijanja raka bazalnih stanica kože.
   
Vrlo je lako zaboraviti ponovo nanijeti zaštitni sloj kreme ili sjetiti se maknuti sa sunca u vrijeme kada je UV zračenje najjače, od 10 do 16 sati. UVA zrake prodiru duboko u slojeve kože te u većoj mjeri oštećuju DNK nego UVB zrake koje sa sobom povlače crvenilo kože.
   
Mnogi smatraju kako kremu za sunčanje trebaju nanositi samo kada idu na plažu ili kupanje, no stvarnost je drugačija. Svaki dan bi se trebali zaštititi od sunca, jer njegove zrake dopiru do nas na putu do posla, u automobilu, tramvaju ili autobusu. Lice njegujte hidratantnom kremom sa zaštitnim faktorom, a prije izlaska iz doma vidljive dijelove kože namažite kremom za sunčanje s visokim faktorom.
   
Ne smijete zaboraviti na sunčane naočale koje će vaše oči zaštititi od jakih zraka i nositi zaštitnu odjeću (zaštita protiv spektra A i B ili zaštita veća od 3 i 4).. Sunčeve rake reflektiraju se površinom vode, pijeska, izloga trgovina... svih površina. Stručnjaci također savjetuju redovito provođenje samopregleda.
   Kako pobijediti rak kože samopregledom?
   
Prema istraživanjima, oko 56 posto kožnih tumora otkrije se tijekom dermatološkog pregleda čitave kože. Vrlo malen broj melanoma koje otkrivaju sami pacijenti. Kada tumor otkrije dermatolog, uspješnost liječenja je veća jer se najvjerojatnije radi o ranoj fazi. Ukoliko tumor otkrije pacijent, veće su šanse da se radi o uznapredovalom stadiju.
   
Izrasline melanoma su asimetrične, nepravilnog ruba, te mogu biti smeđe, roze ili plavičaste boje, promjera većeg od šest milimetara. Melanomi s vremenom rastu – i to horzontalno, po površini kože, i vertikalno, u dubinu.
   
Redovito pregledavajte kožu cijelog tijela kako biste mogli zamijetiti promjenu veličine, boje, oblika postojećih lezija ili pak pojavu novih.
   Budite temeljiti – počnite s licem i završite sa stopalima. Pregledajte svaki centimetar kože. Koristite ogledalo za pregled leđa, nemojte zaboraviti na donju stranu ruku, stopala, prostor između prstiju, pa čak i vlasište. Ako nemate kratku kosu, češljem razmaknite vlasi ili zamolite partnera da vam temeljito pregleda ovo područje.
   Obratite pozornost na promjene – Tražite nove pjegice, ranice koje ne zacjeljuju dva ili tri mjeseca nakon nastanka, povećanje ili promjenu oblika madeža (melanom u 80 posto bolesnika nastaje na mjestu madeža) ili promjenu njegove boje. Predkancerogene i kancerogene izrasline mogu biti plosnate ili ispupčene, nema mekog pravila; neke mogu imati rožnatu površinu, dok druge mogu čak i krvariti.
   Samopreglede izvodite u osvijetljenoj prostoriji, po mogućnosti prirodnim svjetlom jer određene žarulje i svjetiljke mogu promijeniti boju predmeta koje gledamo za nekoliko nijansi. Koristite veliko ogledalo za pregled leđa ili malo koje možete držati u ruci. Također možete zamoliti partnera da vam pomogne s dijelovima tijela kao što su leđa ili stražnja strana nogu.
   Nemojte paničariti – s nekim se madežima rađamo, dok druge dobijemo kasnije. Ako primijetite novoizrasli madež, nije nužno da se radi o melanomu.
   Obratite se liječniku ­– Ako zamijetite promjene ili ste zabrinuti da griješite u samopregledu, obratite se svom liječniku koji će stručnim pregledom ustanoviti radi li se o malignoj promjeni ili ne.
   
Saznajte sve o metodi ABCDE koja vam može pomoći ustanoviti jesu li se dogodile bilo kakve promjene na vašim madežima.
   
 


   


   
   Melanom u našoj zemlji
   
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije dva do tri milijuna osoba godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, melanoma od kojeg godišnje umire 41.000 oboljelih. U svijetu, ovisno o zemljopisnim područjima, broj novih slučajeva raste između tri i sedam posto godišnje, a u Europi oko 54.000 ljudi godišnje oboli od melanoma.
   
Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske od 1968. do 1995. godine, učestalost malignog melanoma povećala se za 309, a smrtnost od melanoma za 310 posto Zadnji zaokruženi podaci iz 2007. godine govore da u našoj zemlji oboli 11,8 muškarca na 100.000 ljudi i 10,6 žena na 100.000 ljudi. Godišnje se dijagnosticira oko 500 novooboljelih.
 

Preuzeto s: Ordinacija.hr
   
Foto: visualsonline.cancer.gov
   
   melanoma-day.com
 ordinacija.hr 

Melanom: kako se zaštititi od raka kože?

<para>Više nije pitanje je li solarij štetan, nego je samo pitanje do koje mjere? Odgovor na to pitanje u posljednjih nekoliko godina dale su brojne studije i istraživanja u kojima znanstvenici upozoravaju na veliku štetnost UV zračenja u solariju. Više nije tajna da su osobe koje koriste solarij izložene povećanom riziku obolijevanja od raka kože, čak do 75 posto. Naime, intenzitet UV zračenja u solariju može biti veći i do 15 posto u odnosu na sunce u podne, a svi smo svjesni koliko je ono jako za vrijeme ljetnih mjeseci. Zračenje je dakle mnogo jače, nego što to naša koža može podnijeti, a rezultat je oštećenje DNA stanica, što pak povećava rizik od nastanka raka kože.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Maligni melanom je jedna od najopasnijih vrsta raka, a sve češće zahvaća mlade osobe, između 15 i 35 godine života, a oko 20 posto oboljelih osoba i umire od te zloćudne bolesti. Ono što je najvažnije zapamtiti da šteta koju UV zrake u solarija čine, ne nastaje odmah nego s vremenom, a sa svakim sunčanjem šansa od razvoja raka kože je sve veća. Pretjerano sunčanje, posebno kada je sunce najjače, isto može s vremenom uzrokovati rak kože, samo što je solarij još opasniji. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Navika ili ovisnost?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Tko ne voli kožu koja barem ljeti ne izgleda lijepo, zdravo i osunčano? Većini ljudi takva koža izgleda mlađe, zategnutije, pa čak se dobiva i dojam vitkosti, što je mnogima još jedan razlog više za preplanulost kože. To je upravo bio jedan od povoda mnogima za koje se smatra ovisnicima o solariju, a takvih je sve više. Stručnjaci smatraju da su brojni ljudi postali ovisnici o preplanulom tenu, kao što su drugi ovisnici o alkoholu, drogi te cigaretama. Naime, nema drugog objašnjenja zbog čega ljudi idu protiv zdravog razuma. Kao što alkoholičari i ovisnici o drogi i cigaretama znaju da ono što rade je štetno, tako je isto i s ovisnicima o preplanulom tenu. Znaju da je solarij štetan, znaju i koliko, no želja za preplanulim tenom je jača. Osim opasnosti od zloćudnih bolesti, solarij uzrokuje prebrzo starenje kože i bore, koža postaje isušena te na kraju više ne izgleda prirodno. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Za one koji ne mogu odoljeti<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Mnogi će sada pomisliti da nisu UV zrake jedina opasnost koja nam prijeti. Svaki dan smo izloženi brojnim zagađenjima i otrovnim tvarima, a da toga nismo niti svjesni. Dakle, ukoliko ste jedan od onih koji misle da vas nekoliko odlazaka u solarij godišnje neće ubiti ili vam naštetiti, evo nekoliko korisnih savjeta kojih se pokušajte pridržavati.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Osobe svijetle puti moraju više paziti od osoba tamnije puti, te tome moraju prilagoditi boravak u solariju. </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Nikako nemojte ići u solarij ako ste mlađi od 18 godina, ako imate vrlo svjetlu i osjetljivu kožu koja brzo pocrveni, odnosno ako lako pocrvenite i izgorite na suncu.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Nikako ne idite u solarij ukoliko imate mnogo madeža, ako u obitelji postoji genetska predispozicija ili ste čak i sami imali rak kože i na kraju, ukoliko koristite lijekove koji povećavaju UV osjetljivost (hormoni, antibiotici, diuretici, sredstva protiv gljivica). </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Također, napravite probno sunčanje u solariju, ne dulje od četiri minute kako biste vidjeli kako će vam koža reagirati i nikako nemojte u solariju boraviti dulje od 10 minuta, bez obzira na preplanulost i prirodnu put kože. U načelu, u solarij možete ići svaka dva do tri dana, a ukoliko želite održati ten, dovoljan je posjet jednom na tjedan u duljini od šest do osam minuta. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b4523480-35bd-11eb-94c8-0242ac13002b" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Priprema kože <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Prije nego što posjetite solarij napravite piling tijela kako biste uklonili sve mrtve stanice kože, skinite šminku, tragove parfema, sprejeva i krema za tijelo. Najbolje je da se sunčate u kupaćem kostimu kako biste od UV zračenja zaštitili intimne dijelove tijela i bradavice na grudima, koje su posebno osjetljive. Nikako nemojte zaboraviti staviti naočale za solarij, kako ne bi došlo do oštećenja vida, a u solariju držite oči otvorene samo kako biste namjestili postavke, ostatak vremena ih držite obavezno zatvorenima. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U pravilu, lampe ne bi smjele biti bliže licu i dekolteu od 20-30 centimetara. Neki solariji imaju posebne žarulje za lice, koje je najbolje odmah ugasiti. Nemojte ulaziti u solarij za koji niste sigurne da je očišćen i dezinficiran, jer može biti leglo brojnih zaraznih i bakterijskih kožnih bolesti, pa čak i spolnih bolesti. Ukoliko prilikom sunčanja osjetite slabost, pretjeranu vrućinu, peckanje kože ili bilo koji oblik nelagode odmah prekinite sunčanje i izađite iz solarija. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Najbolje je da se ne tuširate barem dva sata nakon solarija, ali zato pijte čim više tekućine, kako biste priječili dehidraciju tijela, odnosno kože. Nakon što se otuširate, obavezno nanesite kvalitetniju hidratantnu kremu. Nikako se nakon posjeta solariju nemojte još dodatno sunčati. Postoje solariji različite jačine i broja lampi. Čim jači solarij, tim je veće i štetno UV zračenje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Dobre strane solarija<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>No, bilo kako bilo, solarij ima određene dobre strane, ukoliko se koristi s krajnjim oprezom i umjereno. Mnoge osobe koje imaju problema s alergijama na sunce, prije izlaganja suncu odlaze u solarij kako bi koža počela proizvoditi melanin i dobila nešto veću otpornost. Istim mjerama često pribjegavaju osobe svjetlije puti koje lako izgore na suncu. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ono što je najvažnije i možda najpozitivnija stvar je što UV zrake potiču proizvodnju vitamina D u organizmu. Naime, vitamin D je vrlo važan za imunitet organizma, ali i poboljšava tjelesnu sposobnost organizma, pa čak nam pomaže da se lakše nosimo sa stresom. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Također, UV zračenje može pomoći pri smanjenju simptoma pa čak i liječenju određenih bolesti kao što u psorijaza, neurodermitis, viltigo, gljivice i druge kožne bolesti. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>(vam)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Sve što ste htjeli znati o solariju Intenzitet UV zračenja u solariju može biti veći i do 15 posto. Zračenje je dakle mnogo jače, a rezultat je oštećenje DNA stanica, što pak povećava rizik od nastanka raka kože Više nije pitanje je li solarij štetan, nego je samo pitanje do koje mjere? Odgovor na to pitanje u posljednjih nekoliko godina dale su brojne studije i istraživanja u kojima znanstvenici upozoravaju na veliku štetnost UV zračenja u solariju. Više nije tajna da su osobe koje koriste solarij izložene povećanom riziku obolijevanja od raka kože, čak do 75 posto. Naime, intenzitet UV zračenja u solariju može biti veći i do 15 posto u odnosu na sunce u podne, a svi smo svjesni koliko je ono jako za vrijeme ljetnih mjeseci. Zračenje je dakle mnogo jače, nego što to naša koža može podnijeti, a rezultat je oštećenje DNA stanica, što pak povećava rizik od nastanka raka kože.
   Maligni melanom je jedna od najopasnijih vrsta raka, a sve češće zahvaća mlade osobe, između 15 i 35 godine života, a oko 20 posto oboljelih osoba i umire od te zloćudne bolesti. Ono što je najvažnije zapamtiti da šteta koju UV zrake u solarija čine, ne nastaje odmah nego s vremenom, a sa svakim sunčanjem šansa od razvoja raka kože je sve veća. Pretjerano sunčanje, posebno kada je sunce najjače, isto može s vremenom uzrokovati rak kože, samo što je solarij još opasniji. 
   Navika ili ovisnost?
   Tko ne voli kožu koja barem ljeti ne izgleda lijepo, zdravo i osunčano? Većini ljudi takva koža izgleda mlađe, zategnutije, pa čak se dobiva i dojam vitkosti, što je mnogima još jedan razlog više za preplanulost kože. To je upravo bio jedan od povoda mnogima za koje se smatra ovisnicima o solariju, a takvih je sve više. Stručnjaci smatraju da su brojni ljudi postali ovisnici o preplanulom tenu, kao što su drugi ovisnici o alkoholu, drogi te cigaretama. Naime, nema drugog objašnjenja zbog čega ljudi idu protiv zdravog razuma. Kao što alkoholičari i ovisnici o drogi i cigaretama znaju da ono što rade je štetno, tako je isto i s ovisnicima o preplanulom tenu. Znaju da je solarij štetan, znaju i koliko, no želja za preplanulim tenom je jača. Osim opasnosti od zloćudnih bolesti, solarij uzrokuje prebrzo starenje kože i bore, koža postaje isušena te na kraju više ne izgleda prirodno. 
   Za one koji ne mogu odoljeti
   Mnogi će sada pomisliti da nisu UV zrake jedina opasnost koja nam prijeti. Svaki dan smo izloženi brojnim zagađenjima i otrovnim tvarima, a da toga nismo niti svjesni. Dakle, ukoliko ste jedan od onih koji misle da vas nekoliko odlazaka u solarij godišnje neće ubiti ili vam naštetiti, evo nekoliko korisnih savjeta kojih se pokušajte pridržavati.
   


   
      Osobe svijetle puti moraju više paziti od osoba tamnije puti, te tome moraju prilagoditi boravak u solariju. 
   


   
      Nikako nemojte ići u solarij ako ste mlađi od 18 godina, ako imate vrlo svjetlu i osjetljivu kožu koja brzo pocrveni, odnosno ako lako pocrvenite i izgorite na suncu.
   
   
      Nikako ne idite u solarij ukoliko imate mnogo madeža, ako u obitelji postoji genetska predispozicija ili ste čak i sami imali rak kože i na kraju, ukoliko koristite lijekove koji povećavaju UV osjetljivost (hormoni, antibiotici, diuretici, sredstva protiv gljivica). 
   


   Također, napravite probno sunčanje u solariju, ne dulje od četiri minute kako biste vidjeli kako će vam koža reagirati i nikako nemojte u solariju boraviti dulje od 10 minuta, bez obzira na preplanulost i prirodnu put kože. U načelu, u solarij možete ići svaka dva do tri dana, a ukoliko želite održati ten, dovoljan je posjet jednom na tjedan u duljini od šest do osam minuta. 
   


   
   


   
   Priprema kože 
   Prije nego što posjetite solarij napravite piling tijela kako biste uklonili sve mrtve stanice kože, skinite šminku, tragove parfema, sprejeva i krema za tijelo. Najbolje je da se sunčate u kupaćem kostimu kako biste od UV zračenja zaštitili intimne dijelove tijela i bradavice na grudima, koje su posebno osjetljive. Nikako nemojte zaboraviti staviti naočale za solarij, kako ne bi došlo do oštećenja vida, a u solariju držite oči otvorene samo kako biste namjestili postavke, ostatak vremena ih držite obavezno zatvorenima. 
   U pravilu, lampe ne bi smjele biti bliže licu i dekolteu od 20-30 centimetara. Neki solariji imaju posebne žarulje za lice, koje je najbolje odmah ugasiti. Nemojte ulaziti u solarij za koji niste sigurne da je očišćen i dezinficiran, jer može biti leglo brojnih zaraznih i bakterijskih kožnih bolesti, pa čak i spolnih bolesti. Ukoliko prilikom sunčanja osjetite slabost, pretjeranu vrućinu, peckanje kože ili bilo koji oblik nelagode odmah prekinite sunčanje i izađite iz solarija. 
   Najbolje je da se ne tuširate barem dva sata nakon solarija, ali zato pijte čim više tekućine, kako biste priječili dehidraciju tijela, odnosno kože. Nakon što se otuširate, obavezno nanesite kvalitetniju hidratantnu kremu. Nikako se nakon posjeta solariju nemojte još dodatno sunčati. Postoje solariji različite jačine i broja lampi. Čim jači solarij, tim je veće i štetno UV zračenje.
   Dobre strane solarija
   No, bilo kako bilo, solarij ima određene dobre strane, ukoliko se koristi s krajnjim oprezom i umjereno. Mnoge osobe koje imaju problema s alergijama na sunce, prije izlaganja suncu odlaze u solarij kako bi koža počela proizvoditi melanin i dobila nešto veću otpornost. Istim mjerama često pribjegavaju osobe svjetlije puti koje lako izgore na suncu. 
   Ono što je najvažnije i možda najpozitivnija stvar je što UV zrake potiču proizvodnju vitamina D u organizmu. Naime, vitamin D je vrlo važan za imunitet organizma, ali i poboljšava tjelesnu sposobnost organizma, pa čak nam pomaže da se lakše nosimo sa stresom. 
   Također, UV zračenje može pomoći pri smanjenju simptoma pa čak i liječenju određenih bolesti kao što u psorijaza, neurodermitis, viltigo, gljivice i druge kožne bolesti. 

(vam)


   
 Va.M. 

Sve što ste htjeli znati o solariju

<para>Melanom je zloćudni tumor kože koji se može razviti iz madeža ili na koži gdje prethodno nije bila nikakva promjena. U ranom stadiju se melanom može uspješno liječiti i tad je prognoza dobra. Međutim, uznapredovali melanom može metastazirati u druge dijelove tijela te predstavlja ozbiljnu, ponekad smrtonosnu bolest. 
</para>
<para>Madeži se smatraju dobroćudnom i normalnom pojavom, ali svaku promjenu u ili oko madeža treba ozbiljno shvatiti jer ona može biti prvi znak pojave melanoma. Normalni madeži su male, obično smeđkasto obojene mrlje na koži koje se mogu vidjeti u većine ljudi. Samo manji broj madeža je prisutan na koži od rođenja, dok većina madeža nastane tijekom života.</para>
<para>Kako biste lakše pratili promjene u madežu, slijedite ABCDE pravila koja su vrlo korisna za otkrivanje „sumnjivih“ madeža na tijelu. Ona se odnose na promatranje određenih karakteristika madeža i sličnih obojenih promjena na koži. U dijagnostici melanoma ABCDE pravila služe liječnicima u svakodnevnom radu, ali svatko ih može primijeniti pri samopregledu kože.</para>
<para>
 • Asymmetry – asimetrija
</para>
<para>Normalan madež je pravilnog oblika, uglavnom okrugao i simetričan. Sumnjivi (displastičan) madež je nepravilnog oblika, tj. asimetričan.</para>
<para>
 • Border – rubovi
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Normalan madež ima pravilne rubove, a sumnjivi (displastičan) ima nepravilne i nejasne rubove.</para>
<para>
 • Color – boja
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Normalan madež je jednobojan. Sumnjivi (displastičan) madež ima više boja i nijansi (smeđa, crna, siva, plava...)</para>
<para>
 • Diameter – promjerNormalan madež najčešće je u promjeru manji od 6 mm.</para>
<para>
 • Evolution, elevation – promjena, uzdignuće
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U sumnjivom (displastičnom) madežu nastaju promjene oblika, boje i veličine dok se normalan madež ne mijenja značajno tijekom života.</para>
<para>Čim primijetite promjene na nekom madežu, ne oklijevajte, obratite se dermatologu. Dijagnoza melanoma je pouzdana tek nakon što se sumnjiva promjena na koži u cijelosti operativno odstrani i pregleda patohistološki. Daljnji postupak ovisi o uznapredovalosti melanoma, a prognoza je bolja što je dijagnoza ranije postavljena.</para>
<para>(Tajana Tretnjak)</para>

Prepoznajte melanom na vrijeme Ranim dijagnosticiranjem protiv zloćudnog tumora Melanom je zloćudni tumor kože koji se može razviti iz madeža ili na koži gdje prethodno nije bila nikakva promjena. U ranom stadiju se melanom može uspješno liječiti i tad je prognoza dobra. Međutim, uznapredovali melanom može metastazirati u druge dijelove tijela te predstavlja ozbiljnu, ponekad smrtonosnu bolest. 

Madeži se smatraju dobroćudnom i normalnom pojavom, ali svaku promjenu u ili oko madeža treba ozbiljno shvatiti jer ona može biti prvi znak pojave melanoma. Normalni madeži su male, obično smeđkasto obojene mrlje na koži koje se mogu vidjeti u većine ljudi. Samo manji broj madeža je prisutan na koži od rođenja, dok većina madeža nastane tijekom života.
Kako biste lakše pratili promjene u madežu, slijedite ABCDE pravila koja su vrlo korisna za otkrivanje „sumnjivih“ madeža na tijelu. Ona se odnose na promatranje određenih karakteristika madeža i sličnih obojenih promjena na koži. U dijagnostici melanoma ABCDE pravila služe liječnicima u svakodnevnom radu, ali svatko ih može primijeniti pri samopregledu kože.

   • Asymmetry – asimetrija

Normalan madež je pravilnog oblika, uglavnom okrugao i simetričan. Sumnjivi (displastičan) madež je nepravilnog oblika, tj. asimetričan.

   • Border – rubovi
   Normalan madež ima pravilne rubove, a sumnjivi (displastičan) ima nepravilne i nejasne rubove.

   • Color – boja
   Normalan madež je jednobojan. Sumnjivi (displastičan) madež ima više boja i nijansi (smeđa, crna, siva, plava...)

   • Diameter – promjerNormalan madež najčešće je u promjeru manji od 6 mm.

   • Evolution, elevation – promjena, uzdignuće
   U sumnjivom (displastičnom) madežu nastaju promjene oblika, boje i veličine dok se normalan madež ne mijenja značajno tijekom života.
Čim primijetite promjene na nekom madežu, ne oklijevajte, obratite se dermatologu. Dijagnoza melanoma je pouzdana tek nakon što se sumnjiva promjena na koži u cijelosti operativno odstrani i pregleda patohistološki. Daljnji postupak ovisi o uznapredovalosti melanoma, a prognoza je bolja što je dijagnoza ranije postavljena.
(Tajana Tretnjak) žena.hr 

Prepoznajte melanom na vrijeme

<para>Svjetske klimatske promjene, kao i promjene u stilu života utječu na sve češću pojavu različitih zloćudnih tumora kože, osobito malignog melanoma. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije dva do tri milijuna ljudi godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, od čega čak 160 tisuća od malignog melanoma od kojeg godišnje umire 41 tisuća oboljelih. 
</para>
<para>Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora, Povjerenstvo za dermatologiju i venerologiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH (u okviru predloženog „Nacionalnog programa ranog otkrivanja melanoma i ostalih malignih tumora kože“) i Referentni centar za melanom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH, 11. svibnja 2009. diljem Hrvatske organizira javno-preventivnu akciju ranog otkrivanja melanoma i drugih zloćudnih tumora kože.</para>
<para>Glavna aktivnost projekta je tzv. Dan otvorenih vrata u dermatološkim ordinacijama kad se omogućuje besplatan pregled kože.</para>
<para>Projekt je medicinski, humanitarni i savjetodavni i ima tri glavna cilja: prevencija, obrazovanje i informiranje. Temeljni cilj projekta, koji se održava četvrtu godinu zaredom, rano je otkrivanje melanoma što omogućuje uspješno liječenje i visoku stopu preživljavanja.</para>
<para>Alarmantan je podatak Registra za rak RH da se od 1968. do 1995. učestalost malignog melanoma povećala za 309, a smrtnost za 310%. Cilj projekta je osvješćivanje šire javnosti o opasnostima nepromišljenog ponašanja na suncu, o štetnim posljedicama UV zraka na zdravlje i pravilnim načinima zaštite od UV zraka te o važnosti samopregleda madeža. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Prema posljednjim podacima iz 2005. godine, u Hrvatskoj oboli 13,4 muškaraca na 100 tisuća stanovnika i 10,3 žena na 100 tisuća stanovnika. </para>
<para>Od melanoma najčešće obolijevaju osobe u dobi između 40 i 60 godina starosti, iako se bilježi porast oboljelih i u dječjoj i adolescentskoj dobi. Osobit rizik imaju osobe koje su u djetinjstvu imale opekline od sunca te one koje intenzivno borave na suncu ili se izlažu umjetnim izvorima UV zračenja koje slabi lokalni kožni imunosni sustav. U osobito rizičnu skupinu također ulaze osobe izrazito svijetle puti, svijetlih očiju i svijetle kose, osobe koje su u obiteljskoj povijesti imale melanom ili drugi zloćudni tumor kože te sve osobe koje imaju posebnu vrstu atipičnih, displastičnih madeža (nepravilnog oblika, raznoliko obojene, veće od 6 mm).</para>
<para>U Hrvatskoj godišnje od melanoma oboli više od 600 osoba, s tendencijom trajnog povećanja broja oboljelih te je posebno zabrinjavajuće što se melanom najčešće otkrije tek u uznapredovaloj fazi, kad su izgledi za izlječenje manji. Tako da je poticanje edukacije o toj bolesti u općoj populaciji od iznimnog značaja.</para>
<para>Cijela preventivno zdravstvena akcija odvijat će se pod pokroviteljstvom i uz potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH te Europske akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV) koja od 2000. god. organizira Europski dan borbe protiv melanoma („Europamelanoma day“) u većini europskih zemalja.</para>
<para>Svi zainteresirani građani mogu se prijaviti na besplatne preventivne preglede koji će se odvijati u ponedjeljak, 11. svibnja, od 8 do 16 sati, putem besplatnog broja telefona 0800 200 191. Iz cijele Hrvatske građani se naručuju na isti broj telefona nakon čega će biti formirane liste prema gradu i dermatovenerološkoj ordinaciji za koju budu zainteresirani, a telefonska linija će biti otvorena od srijede, 22. travnja, 2009. godine.</para>
<para>(Tajana Tretnjak)</para>

101 je razlog za pregled tvojih madeža Javno-preventivni zdravstveni projekt ranog otkrivanja melanoma i ostalih zloćudnih tumora kože Svjetske klimatske promjene, kao i promjene u stilu života utječu na sve češću pojavu različitih zloćudnih tumora kože, osobito malignog melanoma. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije dva do tri milijuna ljudi godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, od čega čak 160 tisuća od malignog melanoma od kojeg godišnje umire 41 tisuća oboljelih. 

Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora, Povjerenstvo za dermatologiju i venerologiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH (u okviru predloženog „Nacionalnog programa ranog otkrivanja melanoma i ostalih malignih tumora kože“) i Referentni centar za melanom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH, 11. svibnja 2009. diljem Hrvatske organizira javno-preventivnu akciju ranog otkrivanja melanoma i drugih zloćudnih tumora kože.
Glavna aktivnost projekta je tzv. Dan otvorenih vrata u dermatološkim ordinacijama kad se omogućuje besplatan pregled kože.
Projekt je medicinski, humanitarni i savjetodavni i ima tri glavna cilja: prevencija, obrazovanje i informiranje. Temeljni cilj projekta, koji se održava četvrtu godinu zaredom, rano je otkrivanje melanoma što omogućuje uspješno liječenje i visoku stopu preživljavanja.
Alarmantan je podatak Registra za rak RH da se od 1968. do 1995. učestalost malignog melanoma povećala za 309, a smrtnost za 310%. Cilj projekta je osvješćivanje šire javnosti o opasnostima nepromišljenog ponašanja na suncu, o štetnim posljedicama UV zraka na zdravlje i pravilnim načinima zaštite od UV zraka te o važnosti samopregleda madeža. Prema posljednjim podacima iz 2005. godine, u Hrvatskoj oboli 13,4 muškaraca na 100 tisuća stanovnika i 10,3 žena na 100 tisuća stanovnika. 
Od melanoma najčešće obolijevaju osobe u dobi između 40 i 60 godina starosti, iako se bilježi porast oboljelih i u dječjoj i adolescentskoj dobi. Osobit rizik imaju osobe koje su u djetinjstvu imale opekline od sunca te one koje intenzivno borave na suncu ili se izlažu umjetnim izvorima UV zračenja koje slabi lokalni kožni imunosni sustav. U osobito rizičnu skupinu također ulaze osobe izrazito svijetle puti, svijetlih očiju i svijetle kose, osobe koje su u obiteljskoj povijesti imale melanom ili drugi zloćudni tumor kože te sve osobe koje imaju posebnu vrstu atipičnih, displastičnih madeža (nepravilnog oblika, raznoliko obojene, veće od 6 mm).
U Hrvatskoj godišnje od melanoma oboli više od 600 osoba, s tendencijom trajnog povećanja broja oboljelih te je posebno zabrinjavajuće što se melanom najčešće otkrije tek u uznapredovaloj fazi, kad su izgledi za izlječenje manji. Tako da je poticanje edukacije o toj bolesti u općoj populaciji od iznimnog značaja.
Cijela preventivno zdravstvena akcija odvijat će se pod pokroviteljstvom i uz potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH te Europske akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV) koja od 2000. god. organizira Europski dan borbe protiv melanoma („Europamelanoma day“) u većini europskih zemalja.
Svi zainteresirani građani mogu se prijaviti na besplatne preventivne preglede koji će se odvijati u ponedjeljak, 11. svibnja, od 8 do 16 sati, putem besplatnog broja telefona 0800 200 191. Iz cijele Hrvatske građani se naručuju na isti broj telefona nakon čega će biti formirane liste prema gradu i dermatovenerološkoj ordinaciji za koju budu zainteresirani, a telefonska linija će biti otvorena od srijede, 22. travnja, 2009. godine.
(Tajana Tretnjak) žena.hr 

101 je razlog za pregled tvojih madeža

<para>
 <emphasis>Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora i Farmaceutski laboratorij LA ROCHE-POSAY su ove godine organizirali javnozdravstveni preventivni projekt za rano otkrivanje melanoma pod imenom »EUROMELANOMA DAY« koji se priključio višegodišnjoj europskoj preventivnoj akciji ranog otkrivanja melanoma. Cijela preventivno zdravstvena akcija odvijala se pod pokroviteljstvom i uz potporu Europske akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV) i Povjerenstva za dermatologiju i venerologiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH. Akciju je podržalo i samo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH.</emphasis>
</para>
<para>EUROMELANOMA DAY odvijao se u petak, 6. lipnja 2008. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U sklopu projekta je 80 dermatologa dobrovoljno pregledavalo madeže u 60 dermatoloških ambulanta u kliničkim bolničkim centrima, domovima zdravlja i privatnim ambulantama u 24 hrvatska grada. Zajedno su pregledali oko 1.100 ljudi i skupili 827 upitnika »EUROMELANOMA DAY«, na osnovi kojih je bila izvedena epidemiološka studija.</para>
<para>
 REZULTATI PROJEKTA EUROMELANOMA DAY
</para>
<para>
 Spol, starost i motivacija za preventivni pregled madeža
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U studiju je bilo uključenih 827 osoba koje su došle na besplatni preventivni dermatološki pregled madeža. Najviše je bilo žena (69%). Starost posjetitelja bila je u 45% slučajeva između 16 i 45 godina, u 50% slučajeva su posjetitelji bili stariji od 45 godina. Najčešće motivacija za posjet dermatologu je bila informacija o projektu EUROMELANOMA DAY u medijima (69%). 31% posjetitelja odlučilo se posjetiti dermatologa zbog besplatnog pregleda. Za 18% osoba glavna je motivacija za posjet dermatologa to da su sami primjetili sumnjive promjene madeža.</para>
<para>
 Izlaganje suncu71% posjetitelja nemaju zanimanje koje zahtjeva rad na otvorenom, dok 9% posjetitelja ima. S druge strane se 42% posjetitelja ima hobi kojim se bave na otvorenom (npr. sportske aktivnosti, vrtlarstvo). </para>
<para>
 Fototip
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Najviše posjetitelja (52%) ima fototip kože III – na suncu rijetko izgore i uvijek potamne. </para>
<para>
 Opekline od sunca u djetinjstvu
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Zabrinjavajuće je da je 61% posjetitelja imalo sunčeve opekline prije 15-te godine starosti, od toga je 34% osoba izgorjelo više od dva puta. 27% posjetitelja izgorjelo je jedan do dva puta do 15-te godine, a 38% posjetitelja nikada nije izgorjelo u djetinjstvu. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Uporaba solarija81% posjetitelja ne koristi solarij, a 16% ih posjeti manje od dvadeset puta godišnje. Korisnici solarija najčešće su žene (20%), muških korisnika je samo 5%.  Korisnici solarija u prosijeku koriste solarije četiri godine.</para>
<para>
 Anamneza melanoma – obiteljska i osobna
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>89% posjetitelja nije imalo melanoma u obiteljskoj anamnezi. 7% posjetitelja <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(58 osoba) imalo je u obitelji jednog užeg obiteljskog člana koji je obolio od melanoma. 1% posjetitelja (8 osoba) je pak imalo u obitelji više od jednog užeg obiteljskog člana koji je obolio od melanoma.</para>
<para>2,9% posjetitelja (24 osoba) je u prošlosti osobno oboljelo od melanoma (jedan melanom), a 1 osoba je u prošlosti imala više od jednog melanoma.</para>
<para>
 Anamneza drugih vrsta raka kože – osobna
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>2,3% posjetitelja (19 osoba) imalo je karcinom bazalnih stanica i 0,6% posjetitelja <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(5 osoba) imalo je karcinom spinoznih stanica u osobnoj anamnezi.</para>
<para>
 ZAKLJUČAK
</para>
<para>U grupi od 827 pregledanih osoba koje su bile uključene u epidemiološku studiju otkrivenih je bilo 61 slučajeva (7,4%) sumnje na različite vrste raka kože:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>– kod 32 osoba (3,9%) postoji sumnja na melanom <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>– kod 1 osobe (0,1%) postoji sumnja na karcinom spinoznih stanica <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>– kod 28 osoba ( 3,4 %) postoji sumnja na karcinom bazalnih stanica.</para>
<para>Kod svih slučajeva sumnje na rak kože mora biti konačna dijagnoza potvrđena histopatološkom analizom.</para>
<para>Rezultati projekta EUROMELANOMA DAY su s jedne strane zabrinjujući, a s druge strane i vrlo pozitivni pošto su mediji i javnost pokazali iznimno zanimanje za projekt i svaki na novo otkriveni slučaj sumnje na melanom može značiti jedan spašeni život.</para>
<para>Praćenje incidencije i smrtnosti od melanoma u Registru za rak RH traje od 1968. godine, a zadnji statistički obrađeni podaci obuhvaćaju 2005. g. Trenutno je melanom prema učestalosti 11. po redu sijelo raka u RH. Od ukupno novooboljelih od raka u RH, udio novooboljelih od melanoma, u zadnjih 10 godina porastao je sa 2 na 3%.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Gruba stopa incidencije melanoma u RH u 2005. g. za muškarce je bila 14,2 a za žene 12,3 na 100.000 stanovnika. Ukupno, gruba stopa incidencije bila je 13,2/100.000 stanovnika.</para>
<para>Temeljni cilj projekta jest rano otkrivanje melanoma što omogućuje uspješno liječenje i visoku stopu preživljavanja. Cilj projekta je osvješćivanje šire javnosti o opasnostima nepromišljenog ponašanja na suncu, o štetnim posljedicama UV-zraka na zdravlje i pravilnim načinima zaštite od UV-zraka te o važnosti samopregleda madeža.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Cilj javnozdravstvenog preventivnog projekta EUROMELANOMA DAY je postati svakogodišnja »tradicija« putem koje se želi dugoročno:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>1. poboljšati ranu dijagnostiku melanoma što omogućuje uspješno liječenje i visoku stopu preživljavanja,<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>2. smanjiti broj bolesnika s melanomom pomoću osvješćivanja šire javnosti o opasnostima nepromišljenog ponašanja na suncu, o štetnim posljedicama UV-zraka na zdravlje i pravilnim načinima zaštite od UV-zraka te o važnosti samopregleda madeža.</para>
<para>Voditelji projekta u budućnosti žele aktivnosti fokusirati i na najrizičnije skupine građana poput djece i mladeži.</para>

EUROMELANOMA DAY - rezultati projekta 80 dermatologa dobrovoljno pregledavalo madeže u 60 dermatoloških ambulanta u 24 hrvatska grada 
   Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora i Farmaceutski laboratorij LA ROCHE-POSAY su ove godine organizirali javnozdravstveni preventivni projekt za rano otkrivanje melanoma pod imenom »EUROMELANOMA DAY« koji se priključio višegodišnjoj europskoj preventivnoj akciji ranog otkrivanja melanoma. Cijela preventivno zdravstvena akcija odvijala se pod pokroviteljstvom i uz potporu Europske akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV) i Povjerenstva za dermatologiju i venerologiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH. Akciju je podržalo i samo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH.

EUROMELANOMA DAY odvijao se u petak, 6. lipnja 2008. U sklopu projekta je 80 dermatologa dobrovoljno pregledavalo madeže u 60 dermatoloških ambulanta u kliničkim bolničkim centrima, domovima zdravlja i privatnim ambulantama u 24 hrvatska grada. Zajedno su pregledali oko 1.100 ljudi i skupili 827 upitnika »EUROMELANOMA DAY«, na osnovi kojih je bila izvedena epidemiološka studija.

   REZULTATI PROJEKTA EUROMELANOMA DAY


   Spol, starost i motivacija za preventivni pregled madeža
   U studiju je bilo uključenih 827 osoba koje su došle na besplatni preventivni dermatološki pregled madeža. Najviše je bilo žena (69%). Starost posjetitelja bila je u 45% slučajeva između 16 i 45 godina, u 50% slučajeva su posjetitelji bili stariji od 45 godina. Najčešće motivacija za posjet dermatologu je bila informacija o projektu EUROMELANOMA DAY u medijima (69%). 31% posjetitelja odlučilo se posjetiti dermatologa zbog besplatnog pregleda. Za 18% osoba glavna je motivacija za posjet dermatologa to da su sami primjetili sumnjive promjene madeža.

   Izlaganje suncu71% posjetitelja nemaju zanimanje koje zahtjeva rad na otvorenom, dok 9% posjetitelja ima. S druge strane se 42% posjetitelja ima hobi kojim se bave na otvorenom (npr. sportske aktivnosti, vrtlarstvo). 

   Fototip
   Najviše posjetitelja (52%) ima fototip kože III – na suncu rijetko izgore i uvijek potamne. 

   Opekline od sunca u djetinjstvu
   Zabrinjavajuće je da je 61% posjetitelja imalo sunčeve opekline prije 15-te godine starosti, od toga je 34% osoba izgorjelo više od dva puta. 27% posjetitelja izgorjelo je jedan do dva puta do 15-te godine, a 38% posjetitelja nikada nije izgorjelo u djetinjstvu. 
   
   Uporaba solarija81% posjetitelja ne koristi solarij, a 16% ih posjeti manje od dvadeset puta godišnje. Korisnici solarija najčešće su žene (20%), muških korisnika je samo 5%.  Korisnici solarija u prosijeku koriste solarije četiri godine.

   Anamneza melanoma – obiteljska i osobna
   89% posjetitelja nije imalo melanoma u obiteljskoj anamnezi. 7% posjetitelja (58 osoba) imalo je u obitelji jednog užeg obiteljskog člana koji je obolio od melanoma. 1% posjetitelja (8 osoba) je pak imalo u obitelji više od jednog užeg obiteljskog člana koji je obolio od melanoma.
2,9% posjetitelja (24 osoba) je u prošlosti osobno oboljelo od melanoma (jedan melanom), a 1 osoba je u prošlosti imala više od jednog melanoma.

   Anamneza drugih vrsta raka kože – osobna
   2,3% posjetitelja (19 osoba) imalo je karcinom bazalnih stanica i 0,6% posjetitelja (5 osoba) imalo je karcinom spinoznih stanica u osobnoj anamnezi.

   ZAKLJUČAK

U grupi od 827 pregledanih osoba koje su bile uključene u epidemiološku studiju otkrivenih je bilo 61 slučajeva (7,4%) sumnje na različite vrste raka kože:– kod 32 osoba (3,9%) postoji sumnja na melanom – kod 1 osobe (0,1%) postoji sumnja na karcinom spinoznih stanica – kod 28 osoba ( 3,4 %) postoji sumnja na karcinom bazalnih stanica.
Kod svih slučajeva sumnje na rak kože mora biti konačna dijagnoza potvrđena histopatološkom analizom.
Rezultati projekta EUROMELANOMA DAY su s jedne strane zabrinjujući, a s druge strane i vrlo pozitivni pošto su mediji i javnost pokazali iznimno zanimanje za projekt i svaki na novo otkriveni slučaj sumnje na melanom može značiti jedan spašeni život.
Praćenje incidencije i smrtnosti od melanoma u Registru za rak RH traje od 1968. godine, a zadnji statistički obrađeni podaci obuhvaćaju 2005. g. Trenutno je melanom prema učestalosti 11. po redu sijelo raka u RH. Od ukupno novooboljelih od raka u RH, udio novooboljelih od melanoma, u zadnjih 10 godina porastao je sa 2 na 3%.Gruba stopa incidencije melanoma u RH u 2005. g. za muškarce je bila 14,2 a za žene 12,3 na 100.000 stanovnika. Ukupno, gruba stopa incidencije bila je 13,2/100.000 stanovnika.
Temeljni cilj projekta jest rano otkrivanje melanoma što omogućuje uspješno liječenje i visoku stopu preživljavanja. Cilj projekta je osvješćivanje šire javnosti o opasnostima nepromišljenog ponašanja na suncu, o štetnim posljedicama UV-zraka na zdravlje i pravilnim načinima zaštite od UV-zraka te o važnosti samopregleda madeža.
   Cilj javnozdravstvenog preventivnog projekta EUROMELANOMA DAY je postati svakogodišnja »tradicija« putem koje se želi dugoročno:1. poboljšati ranu dijagnostiku melanoma što omogućuje uspješno liječenje i visoku stopu preživljavanja,2. smanjiti broj bolesnika s melanomom pomoću osvješćivanja šire javnosti o opasnostima nepromišljenog ponašanja na suncu, o štetnim posljedicama UV-zraka na zdravlje i pravilnim načinima zaštite od UV-zraka te o važnosti samopregleda madeža.
Voditelji projekta u budućnosti žele aktivnosti fokusirati i na najrizičnije skupine građana poput djece i mladeži. žena.hr 

EUROMELANOMA DAY - rezultati projekta

<para>Melanom je maligni tumor nastao od stanica koje proizvode kožni pigment tzv. melanocita. Stanice melanoma nisu međusobno povezane i lako otplivaju krvnom ili limfnom strujom i na taj način stvara metastaze. Krvne i limfne žile ne nalaze se u pokrovnom epitelu odnosno u površnom dijelu kože, nego se nalaze u potkožnom tkivu. Melanom može imati različite manifestacije. U starijih ljudi izloženih dugotrajnom ultravioletu, tumor nastaje najčešće na izloženim dijelovima kože, poglavito licu. Dulji niz godina raste u širinu (tzv. horizontalna faza rasta) i ne prodire duboko. Tek kada dosegne određenu veličinu od oko 2-3 cm u promjeru, započne rast prema dubini tzv. okomita faza rasta pri čemu postoji opasnost od pojave metastaza. Stoga ovaj tumor ima bolju prognozu, lako se uočava, a kako nije dosegao dublje slojeve kože, nije mu omogućeno širenje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Drugi tip je površno-šireći i obično se nalazi na trupu. I on ima prvo dulju horizontalnu fazu rasta, a potom okomitu. Češće se nalazi u ljudi srednje dobi. Cilj edukacija je da se upravo tumori prepoznaju u što ranijoj horizontalnoj fazi i da se odstrani prije nego počne okomiti rast s posljedičnom opasnosti od metastaziranja. Postoji još i vrsta koja se viđa također u mlađih osoba i češće je na udovima, a to je forma u obliku čvora u kojem tumorske stanice rastu odmah okomito. To je varijanta koja upravo zbog okomitog rasta u dublje slojeve kože, brzo metastazira pa ju je potrebno što ranije prepoznati i odstraniti. Još se u praksi viđaju melanomi koji se nalaze na sluznicama i na vršcima prstiju, ali ovi posljednji se češće vide u žute rase. Posebna varijanta su melanomi koji ne proizvode pigment tzv. amelanotični melanomi. Oni dugo vremena ostaju neprepoznati, pa stoga vrlo često imaju i lošu prognozu. Ovisno o dubini do koje dopire tumorsko tkivo, ovisit će i prognoza; što plići i tanji tumor, to je i prognoza bolja.
</para>
<para>
 Koliko sunčanje utječe na pojavu melanoma?
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Sunčanje utječe, ali točni mehanizam i kemijski procesi nisu potpuno razjašnjeni. Zna se da melanom vrlo rijetko nastaje prije puberteta, te se misli da su i hormoni bitni. Tijekom sunčanja dolazi do oštećenja nasljednog materijala u stanicama pokrovnog epitela kože i melanocitima koji se popravlja za vrijeme spavanja. Melanociti nemaju sposobnost brzog oporavka kao što imaju stanice pokrovnog epitela, pa se posljedice naglog i intenzivnog sunčanja mogu brže pojaviti i ne treba tako dugo razdoblje kao za druge maligne tumore kože.</para>
<para>
 Da li kreme za sunčanje pomažu u sprečavanju pojave melanoma?
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
U svakom slučaju kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorima smanjuju vjerojatnost izgaranja za vrijeme sunčanja što predstavlja veći rizik za pojavu melaoma. Kreme obično sadrže filtere koji odbijaju ili upijaju zračenje, pa se većina krema kemijski mijenja. Stoga se preporuča ponovno nanošenje nakon dva sata uz prethodno odstranjivanje prethodnog sloja. Također se kreme nanose i pola sata prije izlaska na sunce i to u debljem sloju te se pričeka tih pola sata da se upije u kožu. Tek tada na koži imamo faktor koji je deklariran na proizvodu.</para>
<para>
 Da li sunčanje u solarijima utječe na pojavu melanoma?
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
U današnje vijeme SZO je preporučila da se osobama mlađim od 18 godina zabrani upotreba solarija, upravo zbog alarmantnih podataka o povećanoj učestalosti malignog melanoma. Solarij emitira u kratkom razdoblju veliku količinu energija koja odgovara 5 puta većoj energiji koju Sunce emitira sredinom ljeta u  podne. U ovom brzom stilu življenja, sve se želi postići jako brzo i u kratkom vremenu, pa tako i preplanulost koja je pred nekoliko godina bila modni imperativ. Upravo ovakve nagle sunčane nazovimo ih "traume" su opasne za madeže kao što je prethodno rečeno. </para>
<para>
 Koliko u Hrvatskoj ima oboljelih od melanoma?
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Prema podacima Registra za rak, u Hrvatskoj od melanoma oboljeva godišnje oko 580 osoba, dok je taj broj pred oko 40-ak godina bio oko 90 oboljelih.</para>
<para>
 Koje su trenutno dostupne metode liječenja melanoma?
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Kada se posumnja da se radi o melanomu, tada se pristupa kirurškom odstranjenju. Tkivo se šalje na analizu u patološki laboratorij. Ovisno o dubini prodora tumora, planira se daljnji tretman. Ako je tumor debeo 1 mm i više, pregledavaju se najbliži limfni čvorovi koji su smješteni u blizini tumora. Ukoliko se u njima nađe tumorsko tkivo, pribjegava se odstranjenju skupine limfnih čvorova u toj regiji. U odmaklim stadijima bolesti primjenjuje se interferon, zračanje i kemoterapija. Valja naglasiti da je praćenje bolesnika koji je operirao melanom multidisciplinaran. Tu su uključeni onkolog, kirurg i dermatolog. Prve dvije godine, kontrole su 3 - 4 puta godišnje. U tom razdoblju češća je pojava i novog melanoma. Nakon dvije godine, kontrole se obavljaju 2 puta godišnje, a nakon 6-7 godina jednom godišnje i to do kraja života. </para>
<para>
 Koliko su učinkovite te metode?
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
U svakom slučaju kirurška metoda je najdjelotvornija, jer sa sobom nosi odstranjenje tumora i mogućnost daljnjega širenja. Bit je prepoznati tumor u ranoj fazi kako bi on bio što plići. Melanom je zloćudni tumor nepredvidiva tijeka, pa se s njim isplati boriti. Vrlo je važno naglasiti da i psihološka podrška bolesniku je od neobične važnosti kao i njegov stav prema bolesti. Pomoćne metode u smislu dobijanja interferona, zračenja i kemoterapije donekle pomažu, ali djeluju i na ostale organe u tijelu.</para>
<para>
 <emphasis>Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora i Farmaceutski laboratorij LA ROCHE-POSAY ove godine organiziraju javnozdravstveni preventivni projekt za rano otkrivanje melanoma pod imenom »EUROMELANOMA DAY« koji će se priključiti višegodišnjoj europskoj preventivnoj akciji ranog otkrivanja melanoma. Cijela preventivno zdravstvena akcija odvijat će se pod pokroviteljstvom i uz potporu Europske akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV) i Povjerenstva za dermatologiju i venerologiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH. U tu svrhu će u petak, 6. lipnja 2008., biti organizirani besplatni preventivni dermatološki pregledi madeža u dermatološkim klinikama i ostalim dermatološkim ambulantama diljem Hrvatske. Slogan projekta je "GLEDAJE SVOJE MADEŽE REDOVITO; OTKRIJTE MELANOM ŠTO RANIJE!"
 </emphasis>
</para>
<para>
 <emphasis>Više informacija možete pronaći na </emphasis>
</para>

Melanom - rano otkrivanje vam može spasiti život Javnozdravstveni preventivni projekt za rano otkrivanje melanoma EUROMELANOMA DAY Melanom je maligni tumor nastao od stanica koje proizvode kožni pigment tzv. melanocita. Stanice melanoma nisu međusobno povezane i lako otplivaju krvnom ili limfnom strujom i na taj način stvara metastaze. Krvne i limfne žile ne nalaze se u pokrovnom epitelu odnosno u površnom dijelu kože, nego se nalaze u potkožnom tkivu. Melanom može imati različite manifestacije. U starijih ljudi izloženih dugotrajnom ultravioletu, tumor nastaje najčešće na izloženim dijelovima kože, poglavito licu. Dulji niz godina raste u širinu (tzv. horizontalna faza rasta) i ne prodire duboko. Tek kada dosegne određenu veličinu od oko 2-3 cm u promjeru, započne rast prema dubini tzv. okomita faza rasta pri čemu postoji opasnost od pojave metastaza. Stoga ovaj tumor ima bolju prognozu, lako se uočava, a kako nije dosegao dublje slojeve kože, nije mu omogućeno širenje.
   
Drugi tip je površno-šireći i obično se nalazi na trupu. I on ima prvo dulju horizontalnu fazu rasta, a potom okomitu. Češće se nalazi u ljudi srednje dobi. Cilj edukacija je da se upravo tumori prepoznaju u što ranijoj horizontalnoj fazi i da se odstrani prije nego počne okomiti rast s posljedičnom opasnosti od metastaziranja. Postoji još i vrsta koja se viđa također u mlađih osoba i češće je na udovima, a to je forma u obliku čvora u kojem tumorske stanice rastu odmah okomito. To je varijanta koja upravo zbog okomitog rasta u dublje slojeve kože, brzo metastazira pa ju je potrebno što ranije prepoznati i odstraniti. Još se u praksi viđaju melanomi koji se nalaze na sluznicama i na vršcima prstiju, ali ovi posljednji se češće vide u žute rase. Posebna varijanta su melanomi koji ne proizvode pigment tzv. amelanotični melanomi. Oni dugo vremena ostaju neprepoznati, pa stoga vrlo često imaju i lošu prognozu. Ovisno o dubini do koje dopire tumorsko tkivo, ovisit će i prognoza; što plići i tanji tumor, to je i prognoza bolja.


   Koliko sunčanje utječe na pojavu melanoma?
   
Sunčanje utječe, ali točni mehanizam i kemijski procesi nisu potpuno razjašnjeni. Zna se da melanom vrlo rijetko nastaje prije puberteta, te se misli da su i hormoni bitni. Tijekom sunčanja dolazi do oštećenja nasljednog materijala u stanicama pokrovnog epitela kože i melanocitima koji se popravlja za vrijeme spavanja. Melanociti nemaju sposobnost brzog oporavka kao što imaju stanice pokrovnog epitela, pa se posljedice naglog i intenzivnog sunčanja mogu brže pojaviti i ne treba tako dugo razdoblje kao za druge maligne tumore kože.

   Da li kreme za sunčanje pomažu u sprečavanju pojave melanoma?
   
U svakom slučaju kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorima smanjuju vjerojatnost izgaranja za vrijeme sunčanja što predstavlja veći rizik za pojavu melaoma. Kreme obično sadrže filtere koji odbijaju ili upijaju zračenje, pa se većina krema kemijski mijenja. Stoga se preporuča ponovno nanošenje nakon dva sata uz prethodno odstranjivanje prethodnog sloja. Također se kreme nanose i pola sata prije izlaska na sunce i to u debljem sloju te se pričeka tih pola sata da se upije u kožu. Tek tada na koži imamo faktor koji je deklariran na proizvodu.

   Da li sunčanje u solarijima utječe na pojavu melanoma?
   
U današnje vijeme SZO je preporučila da se osobama mlađim od 18 godina zabrani upotreba solarija, upravo zbog alarmantnih podataka o povećanoj učestalosti malignog melanoma. Solarij emitira u kratkom razdoblju veliku količinu energija koja odgovara 5 puta većoj energiji koju Sunce emitira sredinom ljeta u  podne. U ovom brzom stilu življenja, sve se želi postići jako brzo i u kratkom vremenu, pa tako i preplanulost koja je pred nekoliko godina bila modni imperativ. Upravo ovakve nagle sunčane nazovimo ih "traume" su opasne za madeže kao što je prethodno rečeno. 

   Koliko u Hrvatskoj ima oboljelih od melanoma?
   
Prema podacima Registra za rak, u Hrvatskoj od melanoma oboljeva godišnje oko 580 osoba, dok je taj broj pred oko 40-ak godina bio oko 90 oboljelih.

   Koje su trenutno dostupne metode liječenja melanoma?
   
Kada se posumnja da se radi o melanomu, tada se pristupa kirurškom odstranjenju. Tkivo se šalje na analizu u patološki laboratorij. Ovisno o dubini prodora tumora, planira se daljnji tretman. Ako je tumor debeo 1 mm i više, pregledavaju se najbliži limfni čvorovi koji su smješteni u blizini tumora. Ukoliko se u njima nađe tumorsko tkivo, pribjegava se odstranjenju skupine limfnih čvorova u toj regiji. U odmaklim stadijima bolesti primjenjuje se interferon, zračanje i kemoterapija. Valja naglasiti da je praćenje bolesnika koji je operirao melanom multidisciplinaran. Tu su uključeni onkolog, kirurg i dermatolog. Prve dvije godine, kontrole su 3 - 4 puta godišnje. U tom razdoblju češća je pojava i novog melanoma. Nakon dvije godine, kontrole se obavljaju 2 puta godišnje, a nakon 6-7 godina jednom godišnje i to do kraja života. 

   Koliko su učinkovite te metode?
   
U svakom slučaju kirurška metoda je najdjelotvornija, jer sa sobom nosi odstranjenje tumora i mogućnost daljnjega širenja. Bit je prepoznati tumor u ranoj fazi kako bi on bio što plići. Melanom je zloćudni tumor nepredvidiva tijeka, pa se s njim isplati boriti. Vrlo je važno naglasiti da i psihološka podrška bolesniku je od neobične važnosti kao i njegov stav prema bolesti. Pomoćne metode u smislu dobijanja interferona, zračenja i kemoterapije donekle pomažu, ali djeluju i na ostale organe u tijelu.

   Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora i Farmaceutski laboratorij LA ROCHE-POSAY ove godine organiziraju javnozdravstveni preventivni projekt za rano otkrivanje melanoma pod imenom »EUROMELANOMA DAY« koji će se priključiti višegodišnjoj europskoj preventivnoj akciji ranog otkrivanja melanoma. Cijela preventivno zdravstvena akcija odvijat će se pod pokroviteljstvom i uz potporu Europske akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV) i Povjerenstva za dermatologiju i venerologiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH. U tu svrhu će u petak, 6. lipnja 2008., biti organizirani besplatni preventivni dermatološki pregledi madeža u dermatološkim klinikama i ostalim dermatološkim ambulantama diljem Hrvatske. Slogan projekta je "GLEDAJE SVOJE MADEŽE REDOVITO; OTKRIJTE MELANOM ŠTO RANIJE!"
   


   Više informacija možete pronaći na 
 žena.hr 

Melanom - rano otkrivanje vam može spasiti život

<para>Zbog globalnih klimatskih promjena i promjena u načinu provođenja našeg slobodnog vremena, različiti zloćudni tumori kože vrlo su važna tema. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije dva do tri milijuna ljudi godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, od čega čak 132.000 od najzloćudnijeg među njima, melanoma. Američka zaklada za borbu protiv raka objavila je podatak da su karcinomi kože najčešća vrsta zloćudnih tumora u ljudi i da se dijagnosticira više od milijun oboljelih godišnje. U Europi više od 50.000 ljudi godišnje oboli od melanoma. Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora i Farmaceutski laboratorij LA ROCHE-POSAY ove godine organiziraju javnozdravstveni preventivni projekt za rano otkrivanje melanoma pod imenom »EUROMELANOMA DAY« koji će se priključiti višegodišnjoj europskoj preventivnoj akciji ranog otkrivanja melanoma. Cijela preventivno zdravstvena akcija odvijat će se pod pokroviteljstvom i uz potporu Europske akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV) i Povjerenstva za dermatologiju i venerologiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH.</para>
<para>
 Statistika raka kože
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Prema statističnim podacima Američke zaklade za borbu protiv raka svaka 59. osoba rođena 2005. godine oboljet će od melanoma. Samo jedno pretjerano izlaganje suncu u djetinjstvu koje uzrokuje opeklinu s pojavom mjehura udvostručuje mogućnost obolijevanja od melanoma kasnije u životu. Melanom u Australiji četiri se  puta češće dijagnosticira nego u Kanadi, SAD-u i Velikoj Britaniji.  Mogućnost preživljavanja znatno se povećala od 1980. godine kad su intenzivno započeli preventivno-edukativni programi za osvješćivanje populacije o štetnosti UV-zraka, važnosti  zaštite od sunca i preventivnih dermatoloških pregleda što je rezultiralo ranim otkrivanjem melanoma koji je prognostički povoljniji.</para>
<para>Praćenje incidencije i smrtnosti od malignog melanoma u Registru za rak RH traje od 1968. godine, a zadnji statistički obrađeni podaci obuhvaćaju 2005. g. Svi dolje navedeni podaci su iz izvora Registra za rak RH. Tako su 1968. g. zabilježena 92 novootkrivena bolesnika sa melanomom dok ih je 2005. bilo 586. Smrtnost od melanoma 1968. g. zabilježena je kod 44 bolesnika, a 2005. g. 154. </para>
<para>Trenutno je melanom prema učestalosti 11. po redu sijelo raka u RH. Od ukupno novooboljelih od raka u RH, udio novooboljelih od melanoma, u zadnjih 10 godina porastao je sa 2 na 3%.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Gruba stopa incidencije melanoma u RH u 2005. g. za muškarce je bila 14,2 a za žene 12,3 na 100.000 stanovnika. Ukupno, gruba stopa incidencije bila je 13,2/100.000 stanovnika. </para>
<para>
 Ciljevi projekta »EUROMELANOMA DAY«
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Temeljni cilj projekta jest rano otkrivanje melanoma što omogućuje uspješno liječenje i visoku stopu preživljavanja. Cilj projekta je osvješćivanje šire javnosti o opasnostima nepromišljenog ponašanja na suncu, o štetnim posljedicama UV-zraka na zdravlje i pravilnim načinima zaštite od UV-zraka te o važnosti samopregleda madeža. </para>
<para>U tu svrhu će, biti organizirani . Slogan projekta je »GLEDAJE SVOJE MADEŽE REDOVITO; OTKRIJTE MELANOM ŠTO RANIJE! "<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Preventivne preglede će raditi više od 70 hrvatskih dermatologa u 20 gradova koji pokrivaju čitavu državu. Očekujemo pregledati do 1.500 hrvatskih stanovnika.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

EUROMELANOMA DAY: Gledajte svoje madeže redovito; otkrijte melanom što ranije! U petak, 6. lipnja 2008. besplatni preventivni dermatološki pregledi madeža diljem Hrvatske Zbog globalnih klimatskih promjena i promjena u načinu provođenja našeg slobodnog vremena, različiti zloćudni tumori kože vrlo su važna tema. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije dva do tri milijuna ljudi godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, od čega čak 132.000 od najzloćudnijeg među njima, melanoma. Američka zaklada za borbu protiv raka objavila je podatak da su karcinomi kože najčešća vrsta zloćudnih tumora u ljudi i da se dijagnosticira više od milijun oboljelih godišnje. U Europi više od 50.000 ljudi godišnje oboli od melanoma. Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora i Farmaceutski laboratorij LA ROCHE-POSAY ove godine organiziraju javnozdravstveni preventivni projekt za rano otkrivanje melanoma pod imenom »EUROMELANOMA DAY« koji će se priključiti višegodišnjoj europskoj preventivnoj akciji ranog otkrivanja melanoma. Cijela preventivno zdravstvena akcija odvijat će se pod pokroviteljstvom i uz potporu Europske akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV) i Povjerenstva za dermatologiju i venerologiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH.

   Statistika raka kože
   Prema statističnim podacima Američke zaklade za borbu protiv raka svaka 59. osoba rođena 2005. godine oboljet će od melanoma. Samo jedno pretjerano izlaganje suncu u djetinjstvu koje uzrokuje opeklinu s pojavom mjehura udvostručuje mogućnost obolijevanja od melanoma kasnije u životu. Melanom u Australiji četiri se  puta češće dijagnosticira nego u Kanadi, SAD-u i Velikoj Britaniji.  Mogućnost preživljavanja znatno se povećala od 1980. godine kad su intenzivno započeli preventivno-edukativni programi za osvješćivanje populacije o štetnosti UV-zraka, važnosti  zaštite od sunca i preventivnih dermatoloških pregleda što je rezultiralo ranim otkrivanjem melanoma koji je prognostički povoljniji.
Praćenje incidencije i smrtnosti od malignog melanoma u Registru za rak RH traje od 1968. godine, a zadnji statistički obrađeni podaci obuhvaćaju 2005. g. Svi dolje navedeni podaci su iz izvora Registra za rak RH. Tako su 1968. g. zabilježena 92 novootkrivena bolesnika sa melanomom dok ih je 2005. bilo 586. Smrtnost od melanoma 1968. g. zabilježena je kod 44 bolesnika, a 2005. g. 154. 
Trenutno je melanom prema učestalosti 11. po redu sijelo raka u RH. Od ukupno novooboljelih od raka u RH, udio novooboljelih od melanoma, u zadnjih 10 godina porastao je sa 2 na 3%.Gruba stopa incidencije melanoma u RH u 2005. g. za muškarce je bila 14,2 a za žene 12,3 na 100.000 stanovnika. Ukupno, gruba stopa incidencije bila je 13,2/100.000 stanovnika. 

   Ciljevi projekta »EUROMELANOMA DAY«
   Temeljni cilj projekta jest rano otkrivanje melanoma što omogućuje uspješno liječenje i visoku stopu preživljavanja. Cilj projekta je osvješćivanje šire javnosti o opasnostima nepromišljenog ponašanja na suncu, o štetnim posljedicama UV-zraka na zdravlje i pravilnim načinima zaštite od UV-zraka te o važnosti samopregleda madeža. 
U tu svrhu će,  biti organizirani . Slogan projekta je »GLEDAJE SVOJE MADEŽE REDOVITO; OTKRIJTE MELANOM ŠTO RANIJE! "
   Preventivne preglede će raditi više od 70 hrvatskih dermatologa u 20 gradova koji pokrivaju čitavu državu. Očekujemo pregledati do 1.500 hrvatskih stanovnika.
 žena.hr 