Trudnoća i majčinstvo > Predškolski uzrast
Mala škola plivanja
26.6.2009
Plivanje je vrlo važno u životu. Umijeće plivanja vrlo je važno kao preventiva pred utapanjem. To znanje omogućava bavljenje različitim sportovima u vodi, kao što su sinkronizirano plivanje, brzo plivanje, skokovi u vodu, vaterpolo…
Plivanje je ujedno i druženje, popunjavanje slobodnog vremena, jačanje samopouzdanja, pozitivno utječe na psihosocijalni i fizički razvoj djeteta.

Rano učenje plivanja utječe na tjelesni razvoj:

 
- Disanje:
Tlak vode uzrokuje jače izdisanje zraka – dijete je zbog njega prisiljeno i jače udahnuti. Tako mu jačaju dišni mišići, a vitalni kapacitet poveća se gotovo 20%.

- Kardiovaskularni sustav:

Tlak vode pozitivno utječe i na kardiovaskularni sustav jer djeluje i na dijelove tijela koji su potopljeni u vodu te preko kože na vene. Pod utjecajem tog pritiska dotječe oko 20% više krvi u desni dio srca i preko pluća u lijevi dio srca. Tako se povećavaju i jačaju mišići srca.
 
- Skelet:
Na razvoj skeleta utječe intenzivno kretanje djeteta u vodi, a što za posljedicu ima intenzivan rast kostiju i njihovo dobro oblikovanje. Takvu se djetetu i kralježnica prije mijenja iz okruglog u dvostruku S-oblik.
 
- Mišići:
Plivanje dovodi i do oblikovanja kompletnog mišićnog sustava. Ortopedi u tome vide osnovu za zdrav razvoj djeteta bez lošeg držanja tijela. U prsnom položaju u vodi jačaju mišići leđa, ramena i ostali.
 
- Termoregulacija:
Razlika između temperature tijela i temperature vode (između 32 i 37°C) poticaj je za uspostavu termoregulacije i otpornosti tijela. Redovnim se vježbanjem popravljaju reakcija djetetove kože na hladno, sposobnost termoregulacije te ojača imunitet.
 
Važne su prve informacije o vodi i rano učenje


Roditelji su prvi učitelji plivanja jer već kod kuće, u kadi, daju djetetu prve informacije o vodi i ugodnom i/ili neugodnom doživljavanju tog medija. Zato je odnos roditelja i okoline prema vodi za dijete vrlo važan. Nikad ne prisiljavajmo dijete! Potreban je pravilan, stručan način. Djeca koja su uključena u tečajeve plivanja pod stručnim nadzorom mogu, kad sami postanu roditelji, svoje znanje prenijeti na svoju djecu.

S učenjem plivanja valja početi što ranije, pod uvjetom da dijete voli vodu i da se ne boji. Strah od vode nije urođen, nego nastane zbog negativnog iskustva. Zato je na početku učenja plivanja vrlo važno da dijete stekne pozitivna iskustva i da se osjeća sigurno. Tako je u stvari početak priprema za plivanje već kod kuće u kadi, još mnogo prije nego što dijete krene na bazen.

Fredova metoda i klasičan oblik učenja

S učenjem plivanja, po Fredovoj metodi, valjalo bi početi što prije – još dok je dijete maleno, dok se još zna odgurnuti nožicama, jer taj refleks izgubi kada prohoda. Osnova za ovu metodu Fredovi su koluti koji imaju dio za trbuh na kojem dijete leži u položaju za plivanje. Ovaj se program izvodi u dubokoj vodi tako da dijete vezano za kolut već 1. sat osjeća snagu i klizanje vode, i samostalno se kreće u vodi. Djetešce se osjeća sigurno i opušteno i zato brzo napreduje.

Osim Fredove metode, plivanje se uči i po klasičnoj metodi koja se zasniva na 6 razina navikavanja na vodu:
 
- navikavanje na otpor vode
- ronjenje
- gledanje pod vodom
- izdisanje u vodi
- plovljenje
- klizanje.
 
Kada djeca savladaju klizanje po vodi, možemo početi s učenjem jedne od tehnika plivanja, prvo na suhom, zatim na rubu bazena, s partnerom, s pomagalima, i na kraju samostalno. Igre koje izvodimo po klasičnoj metodi sadržavaju premalo elemenata plivanja jer se izvode u plitkoj vodi gdje djeca mogu stajati, tj. u vertikalnom su položaju. Igre bez elemenata plivanja neće dovesti do umijeća plivanja! Za umijeće plivanja važno je što više ponavljanja pravilnih pokreta ruku i nogu prilikom plivanja (udaranje nogama i veslanje rukama). U plitkoj vodi dijete stalno traži dno i staje na tlo. Istraživanja su pokazala da su rezultati učenja Fredovom metodom bolji i da se najčešće i predškolska djeca na taj način nauče plivati.
Sadržaj klasičnih tečajeva treba se promijeniti u tom smjeru da što manje vremena utrošimo na navikavanje na vodu, a što više na izvođenje pravilnih pokreta, da bismo na taj način došli do automatizacije pravilnog plivanja.

Vježbe kao što su umivanje, tuširanje glave, ronjenje, gledanje pod vodom, izdisanje u vodi i sl., dijete može izvoditi i kod kuće, u kadi. Tako možemo skratiti vrijeme navikavanja na vodu na »tečajevima plivanja« i posvetiti se učenju plivanja.
Riječ učenje ne smijemo razumjeti kao prisilu jer je učenje plivanja uz igru vrlo ugodno i zabavno i za najmlađe. Igra je priprema za život, u ovom slučaju priprema za plivanje.

Djeci treba puno ponavljanja pravilnih kretnji i zato se preporučuje učenje plivanja po Fredovoj metodi u prvoj godini ili između četvrte i pete godine, jer je tada najučinkovitije.

Istraživanja su pokazala da je najneprimjerenije vrijeme za učenje plivanja između prve i treće godine starosti.
Zato preporučujemo da Fredovu metodu uče u vrtićima jer bi djeca poslije tog završenog programa već znala plivati. U školi bi onda samo dograđivali njihovo znanje i učili ih druge tehnike, skokove, vježbe sigurnosti kao preventivu pred utapanjem…

Autor:
Asist. dr. Dorica Šajber
www.ringeraja.hr

žena.hr