Wellness ima u životima pojedinaca veliku ulogu. Bilo kao zdrav način života, način smanjena stresa, kao trend kojeg treba slijediti, kao marketinško sredstvo za poticanje potencijalnih kupaca na kupnju (praktički bilo kojeg) proizvoda ili usluge, ili kao oblik turističke ponude koja privlači nove goste ili produžuje turističku sezonu. Ipak, wellness djelatnost (ili industrija) nije jasno definirana u okvirima postoječih gospodarskih aktivnosti, iako je posve jasno da ona postoji i da ima pozitivan trend rasta.
Tome u prilog govore i podaci o broju wellness centara u Hrvatskoj. U 2006. godini, prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK) evidentirano je 30 wellness centara, dok je Hrvatska turistička zajednica (HTZ) u to vrijeme raspolagala s brojkom od njih 53. U 2010. godini HGK navodi brojku od 68 centara, a HTZ ima podatak o njih 72. Iako evidencija o broju wellness centara u Hrvatskoj nije usklađena zbog nepostojanja zakonske regulative na tom području, jasno je da je u protekle četiri godine broj wellness centara znatno porastao.
Prema nekim istraživanjima, na rast wellness tržišta u svijetu utječe povećanje udjela starije (a relativno aktivne) populacije, neodgovarajući zdravstveni sustav (traži se efikasniji model koji će biti više usmjeren na prevenciju tj. sprečavanje nastanka zdravstvenih problema), te globalizacija i komunikacija zbog kojih su pojedincima lako dostupne spoznaje o alternativnim pristupima poboljšanja zdravlja, koje i sve češće primjenjuju (SRI International, 2010.).
Iako su istraživanja u wellness djelatnosti rijetka (kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj) i teško je doći do konkretnih pokazatelja o poslovanju wellness centara, rezultati istraživanja provedenog u hrvatskim hotelima pokazuju sljedeće: prosječan godišnji prihod wellnessa po hotelu je 211.473 eura, a prosječan udio wellness prihoda u ukupnom prihodu hotela iznosi oko 6%. U hotelima s kategorijom 3* udio godišnjeg broja noćenja wellness korisnika u ukupnim noćenjima iznosi 94% (HGK i Horwath Consulting Zagreb, 2009).
SRI International 2010. navodi da korisnici wellness usluga u svijetu najčešće koriste masaže, rekreacijske programe, usluge njege tijela, programe zdrave prehrane, usluge njege lica, manikuru/pedikuru te meditaciju. I u hrvatskim wellness centrima u protekle su se pola godine najviše tražile usluge masaže, njege tijela (npr. piling, pakung, anticelulitni tretmani), pedikura/manikura te kozmetički tretmani lica (istraživanje provelo Učilište Lovran, kolovoz 2010., na uzorku hotelskih i gradskih wellness centara). Češće se traže individualne (pojedinačne) usluge nego wellness paketi, a klijenti najčešće odabiru tretmane čija je vrijednost između 200 i 400 kn.
Masaže na prvom mjestu
Iako je odavno poznato da wellness nije samo masaža ili sauna, upravo su masaže najčešće korištena usluga u wellness centrima. U tome se hrvatski posjetitelji wellness centara ne razlikuju od svojih „kolega“ u drugim državama.
Razlika je vidljiva u dobnoj i spolnoj strukturi posjetitelja i u zastupljenosti tzv. duhovnih programa. Dobna granica hrvatskih wellness korisnika najčešće se kreće između 30 i 40 godina starosti, a prevladavaju ženske osobe. Rijetki su wellness centri koji imaju značajan udio starijih posjetitelja ili podjednak omjer muškaraca i žena, iako se u posljednje vrijeme primjećuje porast muških korisnika wellness usluga. S druge strane, u svijetu osjetno raste broj korisnika wellness usluga starijih od 50 godina, a programi duhovnih aktivnosti jako su popularan i tražen dio wellness ponude.
Školovani wellness kadrovi - preduvjet za razvoj i kvalitetu usluge
Osoblje u wellness centru bi se, dakle, trebalo stalno usavršavati i nadopunjavati svoje znanje novim spoznajama, a to omogućavaju razni programi školovanja koje u Hrvatskoj organizira nekoliko specijaliziranih učilišta.
Prema podacima Učilišta Lovran, osobe koje završe neki od programa usavršavanja za wellness zanimanja (osim što su već zaposleni u nekom od gradskih i hotelskih wellness centara ili kozmetičkih salona i salona za masažu) najčešće postaju samostalni poduzetnici (obrtnici). Oni koji su pohađali školovanje radi usavršavanja i nadogradnje postojećeg znanja često napreduju unutar poduzeća na novo (željeno) radno mjesto.
U skladu s time i s obzirom na činjenicu da pojedinci pojam opuštanja najčešće povezuju uz neku od masaža, može se zaključiti da će kvalitetni, školovani maseri biti i dalje traženi, te će imati važnu ulogu u prevenciji i unaprijedjenju zdravlja pojedinaca koji na taj način nastoje smanjiti napetost i osjećati se bolje i zadovoljnije.
Učilište Lovran
Spa Wellness Akademija