Zatvoriti skupinu potpunih stranaca u kuću na tri mjeseca, staviti ih pred brojne izazove i snimati ih 24 sata dnevno zvuči više kao znanstveni eksperiment nego televizijski show. Spomenuti koncept postao je najuspješniji reality show na svijetu, Big Brother. A uistinu je potekao od eksperimenta. Osmislio ga je Nizozemac John de Mol 1997. godine, inspiriran američkim eksperimentom Biosfera 2, u kojem je osam znanstvenika pristalo dvije godine u potpunoj izolaciji živjeti, raditi i uzgajati hranu pod staklenom kupolom kako bi istražili je li moguć život u potpuno izoliranim ekološkim sustavima, što bi eventualno jednom ljudima omogućilo život na drugim planetima. Znanstvenici su se susreli s brojnim problemima, a jedan od njih bile su svađe i borba za vlast. Nekad dobri prijatelji više nisu razgovarali. Ipak, svi problemi u Biosferi mogli su izravno utjecati na njihovo zdravlje, pa su bili prisiljeni surađivati. Na sličan način milijuni ljudi diljem svijeta prate stanare Big Brother kuća. Kako će podnijeti potpunu izolaciju od ostatka svijeta, prijatelja i obitelji? Kako će se nositi sa sustanarima koje ne podnose? I, što je najvažnije, kako će podnijeti izlazak iz kuće, instant-slavu i činjenicu da ih nacija ili obožava ili mrzi?
Kako bi bili sigurni da su psihički spremni za neobičan svijet Big Brothera, kandidati prolaze psihološka testiranja, a redovni član produkcijskog tima je i psiholog. On je stanarima Big Brother kuće na raspolaganju za trajanja cijelog showa i prva je osoba s kojom razgovaraju kad ispadnu iz showa kako bi saznali što ih čeka u stvarnom svijetu.
Samim time produkcija se potrudila svesti na minimum negativne efekte izolacije, smatra psiholog i nezavisni konzultant Hrvoje Maleković.
- Stodnevna izolacija uistinu utječe na kandidate. Na neke pozitivno, a na neke negativno. Kako će točno na koga utjecati, ovisi o situacijskim varijablama i nekim osobinama ličnosti. Ako su kandidati emocionalno stabilni i druželjubivi, a većina ih je u kući takva, bit će to pozitivno iskustvo - objašnjava Maleković i dodaje da se neki od njih, iako su svjesni svega što ih tamo čeka, ipak teško nose s uvjetima u Big Brother kući.
U osam sezona hrvatskog Big Brothera samo je petero stanara na vlastiti zahtjev napustilo show, a neki su se u njega više puta vraćali.
- Poznata je pojava da kad se jedan motiv zadovolji, onda se okrećemo zadovoljavanju drugog motiva, onog koji je u tom, sljedećem trenutku najviše nezadovoljen. Nezgoda je u tome što se možda taj drugi motiv ne može zadovoljiti u kući - govori Maleković.
Iz istog razloga ljubavi iz Big Brother kuće pucaju nakon završetka showa. S povratkom u realnost mijenjaju se motivi i potrebe stanara, a situacijski parametri u kojima su te ljubavi nastale nestaju. Od brojnih Big Brother ljubavi, zajedno je još samo jedan par koji smo gledali u trećoj sezoni, 2006. godine.
Iako bi nas ponekad šokirali svojim ponašanjem i izjavama, sve što stanari kažu i učine isključivo je njihov odabir, ne postoji scenarij koji bi trebali pratiti. Iza njihovih reakcija stoje biološki, psihološki i socijalni faktori. Nekad će prevladati osobne karakteristike, a ponekad situacijski aspekti. Zanimljivo je, ističe Maleković, da se u showu može uočiti jedna zakonitost: kad ljudi opisuju svoje postupke, uglavnom opisuju situaciju, a kad procjenjuju tuđe ponašanje, opisuju karakter.
Sudjelovanje u Big Brotheru može biti i korisno iskustvo za sudionike jer ih tjera da upoznaju sebe i doznaju kako reagiraju u ekstremnim uvjetima. Mogu li živjeti tri mjeseca u skučenom prostoru s još desetak ljudi, svjesni da ih promatraju i procjenjuju baš svi - od prijatelja i roditelja do kolega s posla i mnogobrojnih stranaca? Hoće li puknuti i svađati se ili će naučiti surađivati sa sustanarima kao američki znanstvenici u Biosferi 2?
- Iskustvo u Big Brother kući svakako tjera kandidate da se sagledaju iz drugog kuta jer su izmaknuti iz zone komfora. Naučiti kako funkcionirati s ograničenim resursima s nepoznatim ljudima, s kojima se možda i ne slažu, velik je izazov. U tome im pomažu psiholozi, koji ih pripremaju na takve izazove, te se stanari, kad izađu iz kuće, mogu uhvatiti u koštac s problemima na drugačiji način - objašnjava Maleković.
Kad se na stranu stave sve kritike i pohvale, činjenica je da volimo Big Brother. U Hrvatskoj uskoro počinje deveta sezona, a u svijetu ih je prikazano oko 387. Gledatelji se na neki način sažive sa stanarima te oni na neko vrijeme postaju i naši ukućani. Neki su nam više, drugi manje dragi; vjerno pratimo njihove ljubavi i svađe, a čak i ako nismo svaku večer pred TV-om, znamo točno što se u kući događa. Zašto toliko uživamo promatrati što nepoznati ljudi rade zatvoreni u nekoj kući?
- Iako postoje tendencije da se tu govori o odnosu ekshibicionist - voajer, prisjetimo se već iznesenog: da se vlastita ponašanja obrazlažu situacijom, a tuđa karakterom - zaključuje Maleković.
Više o novoj sezoni Big Brothera doznajte ovdje.
Sto dana izolacije stanare tjera do ruba, petero ih nije moglo izdržati