Promijenili smo pravila o zaštiti privatnosti i kolačićima.
Ova stranica koristi kolačiće u svrhe pružanja boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti naših usluga, mjerenja posjećenosti te prilagodbe sustava oglašavanja.
Ukoliko ste suglasni s tim, kliknite na "Slažem se", no ukoliko želite saznati više o kolačićima te ukoliko želite promijeniti postavke, pogledajte ovdje.

Slažem se

Kome vjerovati kad se radi o GMO?

Kome vjerovati kad se radi o GMO?

Jednostavnog odgovora nema, ali ako postoji organski uzgojena hrana - čemu riskirati?

Vruća i kontroverzna tema genetički modificirane hrane htjeli mi to ili ne htjeli, postala je dio naše svakodnevice i u posljednje se vrijeme ponovno aktualizirala vješću kako su francuski znanstvenici ustvrdili da genetički modificirani kukuruz izaziva rak kod štakora.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Parizu nedavno je objavio rad čiji rezultati dokazuju kako GMO nije siguran te da izaziva rak kod štakora. U tom dvogodišnjem istraživanju 200 je štakora hranjeno genetički modificiranim kukuruzom američke tvrtke Monsanto te je ustvrđeno da, osim što može izazvati tumore, može skratiti i životni vijek. Oko 93% tumora kod ženki štakora pojavilo se u drugoj godini života, što bi u usporedbi s čovjekom bilo između 35. i 40. godine.

Reakcije na takve rezultate su, s razlogom, bile prilično burne. Francuska vlada čak je najavila da će zatražiti od Europske komisije zabranu uvoza takvog kukuruza u Europsku Uniju. Međutim, naknadne recenzije tog znanstvenog rada kritički su se osvrnule na relevantnost cijele studije.

Neke od nepravilnosti su: mali uzorak za testiranje, nedovoljan broj štakora u kontrolnoj skupini, vrsta štakora koja je korištena u istraživanju i u prirodi ima povećanu sklonost razvoju tumora, i sl. Voditelj diskutabilnog istraživanja, Gilles-Eric Seralini, kao i članovi njegovog istraživačkog tima već se godinama bore protiv biotehnoloških proizvoda i GMO-a, a neki ga čak optužuju da su ga financirale tvrtke koje se bave prodajom organske hrane.

Dok pobornici genetički modificiranih usjeva kažu kako su sva prethodna istraživanja ukazala na njegovu sigurnost, kritičari tvrde da su informacije o dugoročnim učincima još uvijek ograničene jer su usjevi tek nešto više od 15 godina u opticaju. Uistinu, možemo li biti sigurni da GMO nema štetnih posljedica za ljudsko zdravlje i zašto smo toliko uvjereni da do sada nije bilo nikakvih štetnih posljedica kad do sada nije ni bilo opsežnih i sveobuhvatnih istraživanja koja bi to doista i dokazala.

Odgovor na pitanje iz naslova nije nimalo jednostavan i do njega se uistinu ne dolazi lako. Sve ono što mi znamo ili mislimo da znamo o GMO plasirano nam je iz ovih ili onih izvora. Drugim riječima - mi jednostavno ne možemo znati dovoljno da kreiramo kvalitetan stav kojeg neće poljuljati iduća studija s rezultatima koji osporavaju ili odobravaju GMO.
 

Prvi komercijalno uzgajan GMO bila je rajčica otpornija na kvarenje kojoj je tako produljen vijek trajanja. Uskoro se biljkama genetičkim inženjeringom dodaju bolja nutritivna svojstva (riža, soja). Dobiven je i krumpir kod kojeg je izmijenjen sadržaje škroba te je time i bolje prilagođen industrijskim potrebama, a od pretprošle godine se proizvodi u Švedskoj, Norveškoj i Češkoj.

Najveći uspjeh doživjele su kulture otporne na insekte i herbicide. Tako je danas više od 75% uzgajane soje genetički modificirano. Drugi najzastupljeniji GMO u poljoprivredi je kukuruz otporan na kukuruznog moljca koji se u Europi već godinama sije u Španjolskoj.

U međuvremenu, možemo objektivno sagledati činjenice o genetički modificiranoj hrani. Svako kultiviranje, pa tako i ono u kojem je zastupljen GMO uzrokuje smanjenje biološke raznolikosti. Takvi organizmi potiskuju autohtone organizme i ukoliko se rašire izvan svojih usjeva mogu prouzrokovati pravi ˝dar-mar˝ u ekosustavu.

Što se tiče djelovanja na ljudsko zdravlje - nekako je teško zaboraviti one rezultate francuskih znanstvenika, iako je studija proglašena nerelevantnom. Srećom, ne živimo u SAD-u gdje su takvi usjevi uistinu značajno zastupljeni. U Hrvatskoj i Europi se bilo koji GMO ne smije pojavljivati u ljudskoj prehrani u većem udjelu od 0,9%. Prelazi li njihov udio ovu brojku moraju biti jasno označeni kao „GMO“, tako barem tvrdi Hrvatska agencija za hranu.

Vjerujemo da je jedino ispravno rješenje označavanje baš svih proizvoda koji sadrže GMO jer onda barem možemo sami odlučiti - GMO ili ne. Druge sigurnosti baš i nema. Ako izaberete GMO, na neki način riskirate jer potencijalni štetni učinci takvih proizvoda nisu konačno eliminirani, već samo nisu (ili jesu) još uvijek otkriveni.

Ako odlučite izbjegavati GMO ne gubite baš ništa jer pored zdrave i organski uzgojene hrane - čemu uopće riskirati?

Izvor: Naturala.hr
 
Komentari
+2
 
aywy
  • 1.4.2013 17:52:46
  • Bodova: 48418
  • Prijavi
hm a kome vjerovati uistonu
buuu
  • 12.2.2013 9:34:05
  • Bodova: 13123
  • Prijavi
Kad znamo da veliki prodajni lanci uzimaju studente da preko isteka roka trajanja proizvoda, stavljaju nove datume, kako onda ocekivati istinu o ostalom? Pa i ono sto sami sadimo, unistavaju nezdrave kise..smijesno je vidjet dio sa zdravom hranom, kad znamo da od zdrave hrane ima samo naziv, a nista od proizvoda!
dunjecka1982
  • 21.1.2013 10:16:56
  • Bodova: 52
  • Prijavi
nikome ne vjerujem po tom pitanju jer papir podnosi sve napisano:-( Jedino vlastito sijeme i povrtnjak
Moderator
-nany-
  • 15.1.2013 23:54:29
  • Bodova: 134147
  • Prijavi
Nisam još primjetila da nešto kod nas ima oznaku GMO, i inače mislim da nemamo pojma što jedemo. Broj osoba oboljelih od karcinoma rapidno je narastao, ali se nitko nije ozbiljno pozabavio tim problemom. Vjerojatno nije samo hrana kriva, više je faktora u igri, ali je činjenica da je jako teško pronaći zdravu, domaću, netretiranu hranu - osim ako je sami ne proizvedete.
suncica-negra
  • 15.1.2013 13:10:46
  • Bodova: 19246
  • Prijavi
GMO ili ne? Ja radije biram GMO-free kad got mogu...za svaki slučaj
sinjorinaa
  • 15.1.2013 13:10:04
  • Bodova: 534
  • Prijavi
Mrzim sve vrste manipulacija, pa čak i ove u vezi gena u biljkama :D
haruno8
  • 15.1.2013 3:09:49
  • Bodova: 2928
  • Prijavi
ja govorim o manipulaciji genima u biljkama... o manipulaciji ljudskim genima ne zelim govoriti.. ali cinjenica je da zbog manipulacije "tudih" gena mi danas imamo npr. inzulin koji smo dobili tako sto smo, ako se ne varam, izmanipulirali gene bakterije dodatkom ljudskog gena sto potice bakteriju da proizvede inzulin.. sto se tice mutacija, one su slucajne, u prepisivanju DNA stalno se desavaju pogreske, ali stalno se i popravljaju. ponekad je previse pogreski koje se ne stignu sve popraviti i dode do trajne promjene na genima, dakle slucajno.. ponekad jedinka zbog te mutacije bude bolje prilagodena okolisu pa prezivi i taj gen ima potencijala nastaviti postojanje kroz iduce generacije.. a ponekad je ta mutacija stetna, ali desava se slucajno.. i mi smo dio te evolucije te se borimo za opstanak, dio te borbe je i prilagodavanje gena biljaka, bakterija... tako da nam daje neku korist... osobno, ne vidim nista lose u tome dokle god odrzavamo biolosku raznolikost i ne stetimo sebi ni prirodi..
ina1
  • 14.1.2013 22:55:07
  • Bodova: 540
  • Prijavi
Martina, da li onda smatraš da je u redu manipulirati i ljudskim genima? Osobno mislim da priroda ima razloge kad se koja mutacija u sustavu događa, a ljudi još uvijek nisu sposobni 'vladati' sami sobom a kamo li prirodom.
haruno8
  • 14.1.2013 16:04:48
  • Bodova: 2928
  • Prijavi
ako se pravilno upravlja genomom određene biljke nema stetnih posljedica jer zapravo mi samo dodajemo/mijenjamo neke gene koji se kasnije manifestiraju fenotipski, tj. kao poboljsano svojstvo, npr. velicina jabuke.. ako joj nekako uspijemo izmjeniti gene (genetski ju modificirati) tako da oni faktoi koji utjecu na rast budu aktivniji jabuka ce biti veca.. mozemo genima odgovornim za proizvodnju "hormona za rast" u krumpiru ''reci'' da proizvede vise tih hormona pa cemo imati vise hormona rasta sto u konacnici znaci da ce krumpir narasti veci i sl. slicno kao i mutacija (koja se desava bez ljudskog utjecaja, a sveprisutna je). kod mutacije slucajno dode do izmjene gena (sekvence se brisu, obrcu i sl) sto se opet moze ali i nemora manifesirati.. konacno i ljudi su podlozni mutacijama.. dakle opet po nekom mojem sudu, ako se pravilno izmjene geni nista nam se ne moze dogoditi, mozemo samo dobiti bolji plod..