Plavi svijet

Plavi svijet

Lush donira kune od sapuna

U vrijeme ljetovanja i godišnjih odmora, upozoravamo na najveće pijetnje opstanku dupina u Jadranskom moru, a to su uznemiravanje, buka i onečišćenje.

Sredstva prikupljena prodajom prigodnog Lush sapuna 'Plavi svijet' u razdoblju od 1.8.2009.-30.9.2009. biti će donirana istoimenoj organizaciji za područja njihove djelatnosti koja uključuje znanstvena istraživanja, edukacijski centar o moru i osnivanje Lošinjskog rezervata za dupine.

Zvučno onečišćenje

Podvodna buka može negativno utjecati na mnoge morske životinje kojima je zvuk osnova za preživljavanje. Na velikim dubinama, gdje je prodor svjetla sveden na minimum, mnoge morske životinje nadomještaju korištenje osjetila vida sluhom te se oslanjaju na zvuk kako bi se mogle snalaziti u prostoru.

U obalnim područjima izvrgnutim intenzivnoj urbanizaciji i turizmu podvodna buka uzrokovana je raznim ljudskim aktivnostima koje se odvijaju na ili u moru. Kao primaran uzrok ove tzv. „antropogene buke“ navodi se pomorski promet i to posebice u onim područjima sa razvijenim nautičkim turizmom. Intenzivan zvuk proizveden je rotacijom i kavitacijom propelera brodskih motora te može štetno utjecati na mnoge morske životinje.

Među najosjetljivijima zasigurno su ribe te morski sisavci poput dupina i kitova koji su razvili i vrlo sofisticiran sustav primanja i odašiljanja zvučnih signala (eholokaciju) kojeg primjenjuju pri lovu plijena te koriste za orijentaciju. Buka plovila mogla bi „prekriti“ neke od važnih signala koji su im neophodni za preživljavanje i time umanjiti njihove šanse za opstanak.


Sapun Plavi svijet

Kod riba, dugotrajna izloženost intenzivnom zvuku najčešće rezultira promjenama u ponašanju i korištenju staništa te može negativno utjecati na razmnožavanje i opstanak ribljih vrsta. Kod nekih vrsta riba izloženost buci uzrokuje promjene u ponašanju mužjaka koji tako u sezoni razmnožavanja ne proizvode zvukove kojima privlače ženke što direktno utječe na njihovu stopu razmnožavanja.

Novija znanstvena istraživanja sve više ukazuju na ozbiljnost ovoga problema na globalnoj razini. Intenzivan zvuk može
nanijeti privremene ili trajne štete slušnom aparatu dupina i kitova. Zabilježeno je kako trajna izloženost antropogenoj buci može kod dupina uzrokovati niz negativnih reakcija. Najčešća je reakcija izbjegavanje izvora zvuka primjenom dugih zarona ili pak brzo udaljavanje povećavanjem brzine kretanja. Neki dupini nastoje se prilagoditi buci mijenjajući frekvencije i intenzitet zvuka kojeg proizvode kako bi mogli međusobno komunicirati. Drugi se pak u potpunosti udalje iz bučnog područja iako ono može nekada predstavljati i njihovo važno stanište.

Podvodna buka jedan je od faktora uznemiravanja ovih životinja te svaka reakcija ili prilagodba zvučnom onečišćenju podrazumijeva gubitak energije i stres za životinju. To je posebice tako kada količine dostupnoga plijena ne mogu nadomjestiti energiju izgubljenu tim putem. Upravo je stoga važno da se u interesu očuvanja mora i života u njemu, odgovorno posvetimo rješavanju ovoga problema primjenom potrebnih mjera zaštite.



Uznemiravanje

Dupini spadaju u ugrožene vrste morskih sisavaca te su u Hrvatskoj od 1995. godine zakonom zaštićeni od bilo kakvog oblika uznemiravanja. Unatoč tome, razne ljudske djelatnosti koje se odvijaju na moru negativno utječu na njih te ih možemo svrstati među čimbenike njihovog uznemiravanja.

Među važnijim čimbenicima treba svakako spomenuti ljudske interakcije i djelatnosti koje su vezane za rekreativni nautički turizam. Naime, brza plovila opskrbljena snažnim motornim pogonom (poput motornih jahti i brzih glisera) svojim nepredvidivim te često agresivnim kretnjama uz skupine dupina uznemiruju ove životinje. Takva plovila dupini često doživljavaju kao svojevrsnu prijetnju koja im može naškoditi, što se može primijetiti i kroz promjene ponašanja jedinki ili skupine. Najčešće reakcije su mijenjanje aktualne aktivnosti te primjenjivanje dugih zarona kako bi smanjili boravak u neposrednoj blizini plovila.

Osim samog uznemiravanja fizičkim prisustvom jednog ili više plovila istovremeno, moramo i spomenuti uznemiravanje zvukom kojeg proizvode njihovi snažni motori. Podvodna buka i intenzivan zvuk plovila prepoznat je kao važan problem čijem se rješavanju treba pristupiti sa ozbiljnošću.

Stalna suočavanja sa spomenutim faktorima uznemiravanja stavljaju životinju pod veliki stres te iziskuju dodatni gubitak energije primjenom strategija za izbjegavanje istih.
Dugotrajno izlaganje stresu može se negativno odraziti ne samo na jedinku već i na status cijele populacije ovih ugroženih morskih životinja značajno umanjujući njihovu stopu razmnožavanja.
Kako bismo zaštitili ove životinje u njihovom okolišu potrebno je svesti na minimum čimbenike koji dovode u pitanje njihov opstanak.

Svim nautičarima, a ponajviše onima koji se koriste plovilima za rekreaciju i sport savjetujemo tako da se prije polaska na more informiraju o pravilima ponašanju plovila u blizini skupine dupina te da ih u buduće i primjenjuju.

Onečišćenje

Mora i oceani pod stalnim su pritiskom sve veće količine zagađivala koja u njega stižu gotovo isključivo sa kopna. Krupni otpad, ulje i katran te čitav niz organskih i anorganskih onečišćenja prijete životu u moru.
Poseban problem u moru predstavlja plastika i razni proizvodi od plastike - vrećice, boce, obuća, mreže, celofan, stiropor itd. Oni su jedan su od najraširenijih oblika plutajućeg, krupnog otpada u moru. Istovremeno, takav otpad predstavlja i jednu od najvećih prijetnji morskim organizmima. Veliki broj životinja posebice kitovi, dupini, tuljani, morske kornjače i morske ptice ugibaju zbog toga što progutaju komade plutajuće plastike, posebice plastične vrećice i sličnu ambalažu, zamjenjujući ih sa svojim plijenom.

Manje količine pojedenog otpada utječu na resorpciju hrane u probavilu te uzrokuju probleme pri probavi što dovodi do bolesti i slabljenja životinja. Otpad često postaje i smrtonosna klopka u koju se životinje zaglave ili zapetljaju, te naposljetku uguše. Također, nakon što potone, plastika prekriva dijelove dna a ispod nje stvaraju se uvjeti anoksije u kojima nepokretni ili slabo pokretni organizmi ugibaju ili postaju oslabljeni, ozlijeđeni i sl.

Krupni otpad veliki je problem i na plažama: otpad na plaži prepreka je životinjama prilikom izlaska na obalu, posebice se to odnosi na tuljane, sredozemnu medvjedicu, morske kornjače. Također, i male količine otpada i ostataka mreža na obali predstavljaju smrtonosnu zamku mladuncima morskih kornjača, morskih ptica, raznih beskralješnjaka i sl. na putu do mora.

Više od 60% ljudi na Zemlji živi pored ili na moru. Ako spadate među one koji nisu te sreće, nemojte misliti da se ovaj problem vas ne tiče! Volimo svojatati Jadransko more ali smeće koje u njemu završi, čini se, ne svojata nitko. Broj ljudi koji dolaze na obale Jadrana i njime plove je u stalnom porastu, a proporcionlno raste i količina otpada. Naravno, osim posjetitelja, otpad i to u najvećoj količini proizvode i stanovnici priobalja. No nisu samo ljudi koji bacaju otpad u more problem. Velika količina otpada u moru završava zbog slabo organiziranog prikupljanja i zbrinjavanja otpada.

Posebice je to problem na otocima koji su i pod najvećim udarom smeća koje more izbacuje na plaže. Također, veliki brodovi koji prometuju morem, tankeri, kruzeri, brodovi koji prevoze razne terete, u more bacaju velike količine smeća. Iako rješenje problema na globalnom nivou nije potpuno jednostavno, onaj dio koji se tiče nas, pojedinaca, svakako možemo riješiti. A rješenje je vrlo jednostavno. Učinite taj mali napor i reciklirajte ambalažu. Također, pokušajte smanjiti količinu otpada koji proizvodite, koristite staklo, papir i vrećice od platna. Smeće koje napravite, posebice ono koje nije razgradivo, ponesite sa otoka koji ste posjetili ako na njemu nema mogućnosti reciklaže.
Brinite o moru, te po potrebi ljubazno zamolite posjetitelje Jadrana da se s poštovanjem odnose prema moru i njegovim stanovnicima.

Pravila ponašanja

Molimo vas da smanjite uznemiravanje dupina prihvajući ova jednostavna pravila ponašanja u njihovoj blizini.
  1. Ne proganjajte dupine i ne usmjeravajte svoje plovilo direktno prema njima.
  2. Želite li im se približiti, učinite to polako, slijedeći paralelno smjer njihovog kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine što ih može uznemiriti.
  3. Bolje je pružiti im priliku da vam se približe svojevoljno.
  4. Izbacite motor iz brzine ili ga ugasite.
  5. Ne proizvodite iznenadne zvukove, posebice motorom, jer će to uzbuniti dupine!
  6. Osigurajte da je u krugu od 100m od dupina samo jedno plovilo, a u krugu od 200m ne više od 3 plovila.
  7. Ne ostajte u njihovoj blizini duže od 30 minuta.
  8. Zbog vaše i njihove sigurnosti ne plivajte i ne ronite s njima, ne hranite ih niti ih pokušavajte dodirivati.
  9. Napustite područje susreta postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 100m od dupina.
  10. Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; dupini mogu slučajno progutati plastične vrećice što može uzrokovati njihovo ugibanje.
Što vam je činiti? Podržite akciju Lusha za plavi svijet, usporite i uživajte!

Saznajte više na:
www.lush.hr
www.plavi-svijet.org

 
Komentari
+2
 
belle
  • 21.8.2009 11:10:14
  • Bodova: 2967
  • Prijavi
Psići i dupini su mi najdraže životinje.Preslatki su!
nana1710
  • 21.8.2009 11:04:51
  • Bodova: 191
  • Prijavi
ame vidi ih... preslatki su... divne životinjice...
cucy
  • 20.7.2009 14:02:38
  • Bodova: 17
  • Prijavi
Kako ih volim, slatki su.
zvjerka
  • 19.7.2009 9:10:19
  • Bodova: 2859
  • Prijavi
koliko puta mi je muž doneo snimke s ribarenja i kako plivaju uz brod,tako da nevjerujem kako ih to uznemirava,jer su skoro uvijek uz brodove i prate ih