Je li problem u plastičnim vrećicama ili u nama?

Je li problem u plastičnim vrećicama ili u nama?

Hrvatska reciklira manje od 10 % otpada


U posljednje vrijeme diglo se dosta medijske prašine oko teme plastičnih vrećica. Manipulira se pogrešnim podacima, bombastične “statistike” se ponavljaju kao neoborive činjenice i u javnost se šalju poruke koje su u najmanju ruku dvojbene. Što je zapravo krije iza vruće teme plastičnih vrećica?

Prva tvrdnja: plastične vrećice treba zabraniti
Velika većina zapadnoeuropskih zemalja, koje nam često predstavljaju uzor, nisu zabranile plastične vrećice, jer, po njima, za to nema potrebe. One “problem” plastičnih vrećica rješavaju na dva načina do kojih Hrvatska tek mora doći: educiranjem stanovništva o potrebi prikupljanja i recikliranja plastičnih vrećica te njihovom naplatom u trgovinama čime se korištenje vrećica značajno smanjuje.

Druga tvrdnja: plastične vrećice zagađuju okoliš
Plastične vrećice ne zagađuju okoliš – one ga onečišćuju, a to je velika razlika. Prizor vrećica bačenih u prirodu zasigurno je ružan i tužan, ali one u prirodu ne dospjevaju same. Najveći problem, kad se o vrećicama radi, jest način na koji ih ljudi doživljavaju i kako se ponašaju prema njima. Zapravo, ljudi onečišćuju okoliš plastičnim vrećicama. S druge strane, bitno je naglasiti kako plastične vrećice čine tek 1% plastike koju svakodnevno koristimo.

Treća tvrdnja: ne postoji dobar način zbrinjavanja plastičnih vrećica
A što je s recikliranjem? Razvijene zemlje velik postotak iskorištenog recikliraju i ponovo koriste. Naravno, u to spadaju i plastične vrećice koje vrlo lako postaju sekundarna sirovina i koriste se ponovno. Njemačka reciklira 48 % svoga otpada, u sličnom rangu su Austrija, Nizozemska i druge EU zemlje, a Švicarska, vodeća zemlja po tom pitanju reciklira čak 76 % otpada!

Hrvatska je na potpuno drugom kraju ove liste – reciklira se ispod 10 % otpada. Naš postotak je blizak talijanskom. Iako nazivno razvijena zemlja, Italija reciklira tek 11% svoga otpada i zasigurno nije tip zemlje s kojom bismo se trebali uspoređivati.





Postrojenja za recikliranje plastičnih vrećica u Hrvatskoj ima dovoljno, ali ne postoji organiziran sustav prikupljanja te vrste otpada i tu je glavni problem. Ironija je veća kada se zna da proizvođači vrećica i drugih proizvoda od plastike uvoze korištene plastične vrećice kako bi ih reciklirali i ponovno iskoristili u proizvodnji, a kod nas se otpad gomila i nikad ne postane sekundarna sirovina.

Glavni pokretač rješenja ove situacije trebala bi biti država, ali svakako nakon detaljnog savjetovanja sa strukom, proizvođačima te promatranjem primjera naprednijih država. Naravno, cijeli proces ne može uspjeti ukoliko se javnost konstantno ne educira o potrebi prikupljanja i recikliranja plastičnih vrećica.

Donositelji političkih odluka mogu pozitivan primjer naći u organiziranom povratu plastične ambalaže koji je doprinio smanjenju otpada i puno većem recikliranju takve ambalaže.

Četvrta tvrdnja: plastične vrećice su besplatne, pa time i bezvrijedne
Problem je što je percepcija velikog broja ljudi baš takva – nešto što je besplatno ujedno je i bezvrijedno. Većina trgovina kod nas daje besplatne vrećice uz kupljene proizvode, i to u velikim količinama. S obzirom na gore navedenu tvrdnju, ljudi se neće potruditi ponovno koristiti iste vrećice (iako su one savršeno dobre za višestruko korištenje) jer znaju da će uvijek dobiti nove. Također, s obzirom da su besplatne, bez razmišljanja će ih baciti i zaboraviti na njih.

Iz iskustva država kod kojih je to uobičajeno, kad se plastične vrećice naplaćuju, pa makar iznos bio i simboličan, destimulira se njihova upotreba i time se njihov ukupni broj smanjuje. Tipičan primjer je Irska koja je 2002. godine uvela naplatu plastičnih vrećica na blagajnama trgovina i kroz godinu dana upotreba klasičnih plastičnih vrećica je značajno smanjena. Istodobno uz naplaćivanje vrećica Irci su pokrenuli i snažnu medijsku kampanju u kojoj su objasnili što se želi postići i koji su razlozi koji iza toga stoje.

Peta tvrdnja: Zbog odbačenih plastičnih vrećica ugiba na tisuće životinja
Iako se tvrdnja već uzima zdravo za gotovo, ona je potpuno pogrešna i potječe, kako objašnjava Igor Čatić, umirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta iz Zagreba, iz istraživanja koje je pokazalo da morski sisavci ugibaju zbog zapetljavanja u ribarske mreže. Potvrdu za to dali su i iz najrenomiranije ekološke udruge na svijetu - Greeanpeacea.





Šesta tvrdnja: papirnate vrećice najbolja su alternativa plastičnim
Kod proizvodnje papirnatih vrećica, uz obaveznu sječu šuma, dolazi do stvaranja štetnih nitrata i fosfata. Kod plastičnih vrećica – nema takvih, po prirodu izuzetno štetnih tvari.

Važno je naglasiti da kod nas već postoji alternativni izbor. Domaća tvrtka Weltplast proizvodi biorazgradive vrećice koje se nakon 180 dana pretvaraju u kompost te na taj način pomažu prirodnom gnojenju tla. Pojedini trgovački lanci u svojoj ponudi imaju te biorazgradive vrećice, koje su sve više i više tražene. EcoWelt biorazgradive vrećice, osim kao vrećice za nošenje, proizvode se i kao vrećice za otpatke te vrećice za zamrzavanje hrane i zauzimaju važan dio tržišta s potencijalom rasta.

Kojim putem će Hrvatska, kad se o plastičnim vrećicama radi, krenuti – trenutno je teško reći. Uz sve poteze koje mora povući država, nameće se zaključak kako je presudan «klik» u glavama ljudi, usvajanje spoznaje kako plastične vrećice nisu otpad te navike zasebnog prikupljanja i recikliranja tih vrećica. Svatko treba krenuti od sebe – mali pomak u razmišljanju i ponašanju donosi ogromne pozitivne promjene.

 
Komentari
+2
 
magnolija
  • 19.2.2011 5:32:40
  • Bodova: 32350
  • Prijavi
a i imam jako veliku torbu pa sve pohićem u nju, ne koristim vrećicu
Moderator
desert_rose
  • 17.2.2011 13:37:33
  • Bodova: 54843
  • Prijavi
Platnene vrećice koje stanu u svaku žensku torbu najbolje su rješenje. Pa čak i pokoja plastična, više puta upotrijebljena vrećica, koju vozimo sa sobom u prtljažniku, bolja je od toga da prilikom svake kupnje uzmemo novu, pa makar bila i besplatna. Ili možda kakav dobri stari ceker. Već dugo nosim jednu veliku platnenu vrećicu sa sobom, koja kad se sklopi izgleda kao oveći novčanik. Navikla sam se da je po povratku iz obavljene trgovine odmah sklopim i vratim u torbu kako je ne bih zaboravila, i uvijek je uz mene, kamo god idem. I da, i mene su prodavačice ispočetka blijedo gledale kad bih rekla: "Hvala, ne trebam vrećicu." Ali su se i navikle.
lovely
  • 15.2.2011 15:58:48
  • Bodova: 19945
  • Prijavi
Isto, imam jednu platnenu koja je uvijek u džepu od kaputa ..
tnx-ende
  • 15.2.2011 14:57:19
  • Bodova: 10491
  • Prijavi
tek u zadnjem pasusu nalazi se poanta ovog članka- reklama za firmu weltplast i njihove eco-welt vrećice......... naravno, ne padam na manipulacije tipa 'klik u glavi' i sl........ kako je prije mene rekla goddesserika- postoje platnene vrećice koje su najbolji izbor u svakom pogledu!
goddesserika
  • 14.2.2011 20:41:12
  • Bodova: 821
  • Prijavi
ne slažem se sa šestom tvrdnjom da su najbolja zamjena papirnate vrećice. mislima da su najbolja zamjena platnene torbe, košarice, "cekeri" i sl. to je najjeftinija i najekološkija alternativa jednokratnim vrećicama, bilo plastičnim bilo papirnatim. ima preslatkih platnenih torbi, košare se mogu ukrasiti na najrazličitije moguće načine. a i svaka žena ljepše izgleda sa jednom takvom chic torbom nego recimo sa kaufland vrećicom.
renatasa
  • 14.2.2011 16:30:23
  • Bodova: 4321
  • Prijavi
radim u trgovini koja ne naplaćuje svoje vrećice i to me strašno živcira. poludim kad mi netko dođe pa zatraži par komada, a ja mu ih moram dati. mrzim plastične vrećice i ako nemam kod sebe vrećicu, ja ću radije nositi stvari u rukama, a ako idem ciljano u trgovinu uvijek si uzmem platnenu od kuće. ja sam za naplaćivanje!
keroll
  • 14.2.2011 12:56:52
  • Bodova: 48987
  • Prijavi
Godinama ne kupujem plastične vrećice (ručkarice) al' zato obavezno uzmem gdje je "besplatno" (zavaravamo se, ni to nije besplatno, ukalkulirano je sigurno u cijenu proizvoda - marža") jer ne kupujem vreće za smeće, koristim njih, taman su mi dovoljne za jednodnevnu upotrebu, ne biste vjerovale, izračunala sam, godišnje se na tim vrećicama za smeće uštedi i do 300 kn.  Za veću kupovinu koristim platnene vrećice...  U potpunosti se slažem sa Snješkom i vrećice bi trebalo otkupljivati, sigurno bi nam gradovi, parkovi, rijeke, more..., bili čistiji..
oprezna
  • 14.2.2011 12:39:07
  • Bodova: 146633
  • Prijavi
ne volim plastiku.....draži mi je papir....ali reciklirani....
Moderator
-nany-
  • 14.2.2011 12:34:24
  • Bodova: 134252
  • Prijavi
Mrzim plastične vrećice, pa uvijek kod sebe imam barem dvije platnene.
luana
  • 14.2.2011 11:06:52
  • Bodova: 76
  • Prijavi
Ja koristim platnene vrecice, kupila sam par pravo slatkih, nosim ih u torbici. Osim sto ne oneciscuju okolis lijepo izgledaju :) Mada me prodavacice cudno pogledaju na kasi kad odbijem njihovu vrecicu :D