Vječno si zabrinuta? Znanstvenici tvrde da imaš višu razinu inteligencije

Vječno si zabrinuta? Znanstvenici tvrde da imaš višu razinu inteligencije© www.profimedia.hr

'Pametni ljudi uvijek mogu pronaći još stvari zbog kojih bi se trebali brinuti'

Zabrinuti i tjeskobni ljudi imaju tu tendenciju 'čudnih' navika poput grickanja noktiju, mucanja ili vrpoljenja. Ali tu je i dobra vijest: očito su pametniji od svih ostalih.

Što je anksioznost i kako objasniti kakav je osjećaj imati je? Evo do kakvih zaključaka su došli istraživači.
Prije nekoliko godina, 2015. godine, Sveučilište u Ontariju u Kanadi provelo je istraživanje anketiravši 100 studenata kako bi vidjeli koliko se brinu. Pitali su ih kako se slažu s izjavama poput: "Uvijek me nešto brine". Otkrili su da su studenti koji su bili tjeskobniji također postigli bolje rezultate na verbalnom testu inteligencije.

Da ne spominjemo, ovo nije bila prva studija na tu temu. Psiholozi iz Interdisciplinarnog centra Herzliya zatražili su 2012. godine 80 studenata da procijene umjetnička djela predstavljena softverskim programom, no istraživači su ih postavili da naizgled slučajno aktiviraju računalni virus. Rečeno im je da zatraže tehničku podršku, a kroz još četiri izazova koji su im trebali odvratiti pozornost i izazvati tjeskobu, pokazalo se da su studenti koji su bili tjeskobniji su oni i koji su se više usredotočili na popravljanje virusa.

Kad je netko pretjerano stimuliran i toliko zabrinut zbog svega, lakše mu je blokirati ono što se oko njega događa i usredotočiti se na jedan zadatak istovremeno. Stoga su uspjeli učinkovito se boriti protiv računalnog virusa. 


(Foto: Unsplash)

Drugo istraživanje također je otkrilo da tjeskobniji ljudi prijetnje osjećaju puno brže od onih koji nemaju tjeskobne misli i osjećaje.

Čak je i Jeremy Coplan, psihijatar iz medicinskog centra SUNY Downstate u New Yorku, otkrio da oni koji imaju teži oblik generaliziranog anksioznog poremećaja imaju viši kvocijent inteligencije od onih koji imaju blaže oblike anksioznosti.

Istraživači vjeruju: "Zabrinuti um je um koji pretražuje, a pametniji ljudi mogu imati kognitivnu spretnost da ispitaju više kutova bilo koje situacije, bilo u dobru ili u zlu."

To ima smisla jer, prema njihovim riječima, "Djeca koja su predisponirana da budu tjeskobna mogu biti na primjer pažljivija ili marljivija u školi i stoga poboljšavaju svoju inteligenciju. A pametni ljudi uvijek mogu pronaći još stvari zbog kojih bi se trebali brinuti."

Naravno, u svemu postoje iznimke, tako i ovdje.

Također je provedeno istraživanje  2012. godine koje je pokazalo kako je anksioznost negativno utjecala na razinu inteligencije. Kontrolna skupina imala je viši kvocijent inteligencije jer su imali manje razloga za brigu i manje tjeskobnih misli zbog kojih su se osjećali neugodno.

Ali još uvijek postoji puno veće uvjerenje da tjeskoba ukazuje na čovjekove velike mentalne sposobnosti. Čak su i najbolji mislioci u povijesti, poput Charlesa Darwina, Abrahama Lincolna i Nikole Tesle, imali anksiozne poremećaje.

Da, možda si vječno zabrinuta, ali tvoja bi tjeskoba mogla biti znak nekih velikih stvari koje te čekaju.
 
Komentari
+2