Vrtići s Montessori pedagogijom

Vrtići s Montessori pedagogijom

„Pomozi mi da to učinim sam“

Montessori pedagogija cijenjena je i prihvaćena u cijelome svijetu. Kao svjetski priznata pedagoška koncepcija stoljetne tradicije, Montessori obrazovni sustav uveden je u predškolske i školske institucije, a posebice je raširen u Italiji, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Danskoj, Švedskoj, Švicarskoj, Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Vrtići koji svoj rad temelje na Montessori pedagoškom konceptu polaze od djeteta i njegovih potreba, te osiguravaju poticajnu okolinu u kojoj svako dijete može biti slobodno kako bi razvijalo sve svoje potencijale i talente. Začetnica Montessori pedagogije bila je Maria Montessori, čija se 142. godišnjica rođenja proslavila jučer, a koja je svojim radom uvelike doprinijela razvoju pedagogije. 

Jedinstven pristup učenju
Montessori sustav se zasniva na filozofiji razvoja djeteta prema kojoj pojedinac stječe operativna znanja u područjima života u kojima će sudjelovati kao odrasla osoba. Koncipirana je tako da u potpunosti iskoristi prednosti samomotivacije i jedinstvenu dječju sposobnost samorazvijanja i usavršavanja vlastitih sposobnosti. U Montessori pedagoškom konceptu naglasak nije na podučavanju djeteta, nego se osigurava poticajna okolina koja povećava dječju prirodnu radoznalost i omogućuje mu kroz igru spontano učenje otkrivanjem.

Montessori metoda u potpunosti uvažava dječju individualnost i od nje polazi.Skupine djece u Montessori vrtiću su mješovite dobi. Mlađa djeca uče od starijih, a starija utvrđuju znanje pomažući mlađima. Svako dijete uspostavlja vlastiti tempo rada otkrivajući nove sadržaje ili utvrđuju ono što su već naučila ponavljanjem vježbi uz značajan unutrašnji osjećaj uspjeha.  Montessori je put na kojem djeca u potpunosti koriste i razvijaju svoje potencijale. Na ovaj se način jaki usavršavaju, a slabi jačaju. Navike, vještine i znanja koje dijete usvoji u Montessori okolini pomoći će mu da radi efikasnije, zapaža pažljivije, da se koncentrira efektivnije i da se lakše snađe u novim situacijama, bez obzira gdje se nalazilo.

Više od metode
Montessori pristupom u ranom odgoju i naobrazbi cilj je osposobljavati djecu za samostalan i odgovoran život, te za poštivanje osnovnih ljudskih vrijednosti, suradnju, zajedništvo i toleranciju. U programu Montessori za djecu od 3-6 godina nalazimo pet odgojnih područja. To su: praktični život, senzomotorika, matematika, jezik, kozmički odgoj i odgoj u vjeri. Montessori koncept je nastao u okviru reforme pedagogije, čije je zajedničko obilježje kritički odnos prema tradicionalnom odgojno obrazovnom procesu. Montessori pedagogija i njezina metoda odgoja i obrazovanja utjecali su i na razvoj pedagoške ideje u Hrvatskoj. Prvu Montessori ustanovu u Hrvatskoj otvorila je 1934. god. u Zagrebu grofica Dédée Vranyczany
U samostalnoj Hrvatskoj 1991.godine otvorena je prva privatna „Dječja kuća“ u Splitu. Danas Montessori program provodi mnogo vrtića u Hrvatskoj, a 2003. otvorena je Osnovna Montessori škola Barunice Dédée Vraniczany.

Emancipacija djeteta
Montessori pedagogija djeluje na temeljnom načelu emancipacije djeteta kao ličnosti. U središtu te najraširenije alternativne pedagogije u svijetu nalazi se dijete, a glavna pedagoška načela su promatranje djeteta te individualan pristup svakom djetetu ponaosob. Važnu ulogu u nastanku tog odgojno-obrazovnog  koncepta imala je dr. Maria Montessori. Radeći kao liječnica došla je u kontakt s djecom s teškoćama u razvoju i uočila da se toj djeci nitko ne trudi pomoći da i oni napreduju, te da o njima nitko ne vodi pedagošku brigu. Ustvrdila je kako djeca nisu dobivala nikakve poticaje i da im okolina ne nudi ništa čime bi se ona igrala te da je za njihov napredak nužan pedagoški rad. Godine 1907. Maria Montessori u Rimu otvara prvu Montessori Dječju kuću u siromašnoj četvrti, za djecu čiji roditelji, opterećeni radom ostavljaju djecu bez nadzora. Prostorije je namjestila i opremila tako da djecu potiču na vježbanje svih osjetila i omogućuju im nesmetano kretanje. Djeca su slobodno mogla sama birati aktivnosti i materijale. Svi materijali osmišljeni su tako da imaju samokorekciju, tj. dijete samo, uz pomoć materijala i pribora, može uočiti pogrešku i ispraviti se. Godine 1909. organizira prvi u nizu tečajeva internacionalnog stručnog usavršavanja učitelja. Iste godine objavljuje svoju knjigu „Il metodo“ koja je ubrzo prevedena na dvadesetak jezika. Montessori Dječje kuće otvaraju se i širom Europe a i preko Atlantika, u SAD-u i Indiji. U godinama koje slijede Montessori metoda postala je priznata kao metoda poučavanja i u državnim školama širom svijeta. Širom Europe i u SAD-u otvaraju se privatne Montessori škole.

(M.G.)
 
Komentari
+2
 
alba
  • 2.9.2012 22:21:10
  • Bodova: 3482
  • Prijavi
Lijepo je to zamišljeno, ali pitanje je koliko se može i koliko jest ostvareno. Iskreno, ja sam bila iznenađena koliko tete u vrtićima rade s djecom i što sve rade, nisam to ni zamišljala. Kako znam? Nemam dijete u vrtiću (još) ali sam svojedobno mogla raditi kao teta u vrtiću ali sam ipak "pobjegla" u svoju struku makar po zakonu mogu i to raditi, ali uglavnom... Taj vrtić u koji sam došla na razgovor je običan mali državni vrtić u malom mjestu, ali ta djeca i te tete rade čuda. Tako da definitivno nije fer kada se sve tete iz vrtića strpavaju u isti koš-kao žene koje čuvaju tuđu djecu i liječe svoje frustracije na njima. ALi tako je to uvijek-čim ima nekoliko loših, već su svi loši-čista generalizacija. A montessori... vjerojatno je isto tako, ali raditi s djecom na tom principu, ko ima živaca, nek izvoli...
sunasce
  • 1.9.2012 16:11:44
  • Bodova: 12938
  • Prijavi
I ja i brat i sestra smo bili u državnom vrtiću po sistemu od 8 do 13h, po godinu, dvije vrtićkog i godinu predškolskog, i bilo nam je super, zabavili bi se, vrijeme bi brže prošlo, nešto bi naučili, bili bi među drugom djecom i uz to bi mama mogla obavit na miru sve doma... Ova "izmišljanja" i idealiziranja nisu tako loša, kada bi se doista provodila i kad bi stvarno imala nekog velikog utjecaja... Ali to se više manje sve samo svede na gore za djecu i skuplje za roditelje... slično poput ovih gluposti koje sada žele progurat u škole od 1 do 4 razreda, prvo tjelovježba, pa doručak, pa pranje zubi, pa malo ćakule... e sad kad ste se zaigrali sad bi kao trebali nešto učit... o propasti pokušaja provođenja slavnog HNOS-a ne treba ni govorit, imam brata i sestru koji su jedan dio osnovne radili po tom sistemu, puno su naučili svakako (moš si mislit), na kraju se sve to svodi samo na frustriranetete i učitelje jer kao sad djecu treba natjerat da se smire i stvarno nešto ozbiljno rade, pa na nezadovoljnu djecu jer to znači ili sat ranije se dizat ili sat duže ostajat u školi koje je i ovako previše... Vrtić je zamjena za dadilju i sredstvo socijalizacije i navikavanja djece na red i društvo. Škola je prvenstveno obrazovna ustanova za one koji obrazovanje žele, a socijalna opet u smislu adaptacije u društvo. Sve ostalo što se želi nametnuti vrtićima i školi je pretjerivanje i prebacivanje odgovornosti. A djeca će istraživat i zanimat će ih svašta bez obzira na sistem i sustav u kojem uče jer su takva, prave zanimacije i strasti se ionako otkrivaju tek kasnije u životu i vrlo često ono što smo u djetinjstvu voljeli kasnije nas jednostavno prestane zanimati. Al eto, tko ima viška para i misli da će mu dijete zbog Montessorija i sličnih postat mali genijalac ili da će bit vrijednije i bolje od ostale djece... tko sam ja da mu kažem da ne plaća i da neće...
rea0000
  • 1.9.2012 15:47:52
  • Bodova: 1088
  • Prijavi
Moje je prijateljica radila u privatnom u Zg i nakon 3 mj.otišla jer joj se zgadilo-kaže da roditelji plaćaju po zlato a za dijete se nemože izdvojiti niti feta kruha-ogromna štednja! A tek da je u grupi 30ak djece (što roditelji NE ZNAJU)...
cerise
  • 1.9.2012 15:02:19
  • Bodova: 325
  • Prijavi
Ne vidim da nešto nedostaje djeci koja završe obične, državne vrtiće. Moja sestra ima dvoje djece, stariji sad kreće u školu, a mlađi je još u vrtiću. Oboje su bili u državnom vrtiću. Sestra je jako zadovoljna i s tetama i s prostorom i sa svime. Frendica mi isto ima dijete koje ide u državni vrtić i zadovoljna je. Tako da ne vidim niti jedan razlog zašto bih jednog dana svoje dijete upisala u neki poseban vrtić, tipa Montesori... Samo platiš više novaca. Meni je to prenemaganje.
dragica76
  • 1.9.2012 14:16:58
  • Bodova: 41928
  • Prijavi
Inače su puno skuplji vrtići od "državnih"
anna-herman
  • 1.9.2012 12:30:04
  • Bodova: 56294
  • Prijavi
Montessori pedagogija ima odlična usmjerenja, ali šteta što mnogi vrtići i škole ne rade po njezinim principima. Nažalost, u odgojno - obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj se često ne provode ni temeljni pedagoški standardi, ali o tome bih mogla napisati knjigu. Da se vratim na temu - pedagoški Montessori program je iznimno cijenjen među pedagozima i velika je šteta što mnogi od njih samo ostaju u teoriji. Mnogo koristi bi imalo čitavo društvo kada bi se primjenjivali principi ove pedagogije, jer po njoj dijete odrasta u cjelovitu ličnost s razvijenim individualnim znanjima i vještinama, a ne stroj za reproduciranje naučenoga gradiva koje često nema primjenu u daljnjem životu osobe.