Promijenili smo pravila o zaštiti privatnosti i kolačićima.
Ova stranica koristi kolačiće u svrhe pružanja boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti naših usluga, mjerenja posjećenosti te prilagodbe sustava oglašavanja.
Ukoliko ste suglasni s tim, kliknite na "Slažem se", no ukoliko želite saznati više o kolačićima te ukoliko želite promijeniti postavke, pogledajte ovdje.

Slažem se

Kako se slavi Božić na raznim stranama svijeta?

Kako se slavi Božić na raznim stranama svijeta?

Svaka zemlja ima neke svoje tradicije...

Milijuni ljudi na svim kontinentima slave Božić, a svaku zemlju odlikuju drukčiji obredi, ukrasi, hrana i običaji. Za neke je Božić ponajprije vjerski blagdan, dok je drugima povod za okupljanje obitelji i prijatelja. U mnogim se zemljama ukrašavaju trgovi i ulice, kiti se božićno drvce, najbližima daruju pokloni. Darivanje je neizostavan dio božićnog slavlja, neki narodi vjeruju da darove dobroj djeci donosi Mali Isus ili Djed Božićnjak, dok drugi željno čekaju Djeda Mraza, treći svetog Nikolu. Prošetali smo globusom u potrazi za odgovorom kako se zapravo slavi Božić u pojedinim zemljama.

SAD: Djedica i sobovi
Zemlja u kojoj je Božić izrazito komercijalan. Običaji poput ukrašavanja kuća sa šarenim žaruljicama, božikovinom, imelom te kićenje božićnog drvca na središnjem trgu sa Zapadne polutke su se prenijeli i u druge države. Sama tradicija Djeda Božićnjaka, kakvog danas poznajemo, nastala je upravo u Americi u 19. stoljeću. Zbog prisutne multinacionalnosti i različite klime, u ovoj zemlji božićni običaji su različiti, ovisno koji grad odlučite posjetiti. Spektar je vrlo širok – od dočeka Božića na plaži na Havajima, pa do paljenja svijeća u prozorima kao što je to običaj na Aljasci ili pak slušanje popularnih božićnih festivala, koji se pjevaju uz ručna zvona u Bostonu. Ono što je svima karakteristično jest da se za ručak jede pečena purica.

Norveška: Svijeće, vilenjaci i bademi
Norvežani počinju pripreme za Božić na blagdan Svete Lucije, 13. prosinca, ukrašavajući kuće pletenim košarama, krunama od lanenih stabljika i figuricama vilenjaka koji stoje na kori ananasa ili orahu.Na Badnju večer služi se losos, bakalar, pašteta od sobove jetre i krema od šumskog voća. Gozba se obilno zalijeva pivom i norveškom rakijom. Nakon večere osvjetljuje se božićno drvce, a djeca čekaju božićnog vilenjaka, koji se na Badnjak pretvara u Djeda Mraza.

Laponija: Vilenjaci
Laponija u sjevernoj Finskoj domovina je Djeda Božićnjaka, ali tamošnji narod veću pozornost poklanja vilenjacima koji rade u Božićnjakovoj radionici. Vjeruju da svatko ima vlastitog vilenjaka koji ga prati i nadzire njegovo ponašanje. Vilenjak dojavljuje svoja zapažanja Djedu Božićnjaku, koji odlučuje o tome je li pojedinac zaslužio darove.

Ujedinjeno Kraljevstvo: Imela protiv nesreće
Za Britance imela je božićna ikona. Od starih su Kelta naslijedili vjerovanje da njezina grančica štiti od zla i donosi sreću domu. Velika Britanija je bila prva država koja je kao božićni ukras počela koristiti imelu. Vjenčićima imele ukrašena su vrata i domovi, a svatko tko se zatekne ispod vijenca može biti poljubljen ili nekoga poljubiti. Tradicija nalaže vjernicima da zastanu ispod grančice imele i poljube osobu koja se nalazi pred njima da bi joj poželjeli sreću.

Irska: Jaslice
U prozor se stavljaju svijeće ukrašene zelenilom, kako bi osvjetlile put Svetoj Obitelji ili putniku koji traži prenoćište. Središnje značenje ima postavljanje jaslica, dok se božićno drvce rijetko kad ukrašava. Običaj je da se u vrijeme Božića izvan kuće ostavi komad mesne pite i boca Guinnessa za Djeda Božićnjaka.

Australija:Božić usred ljeta
Za Australce i Novozelanđane prve su asocijacije na Božić vrućina, sunce i kratke noći. U danima prije Badnjaka mnoge obitelji pohode koncert božićnih pjesama pod svijećama, koji se održava u parkovima i stadionima širom Australije. Tipičan jelovnik uključuje školjke, salate, pršut i hladnu svinjetinu. Božićne večere u Australiji često se održavaju na plaži ili kao piknik, ukoliko ostaju doma vesele se uz bazen ili igrajući kriket. Jedu se tradicionalna jela kao što su purica, šunka, svinjetina, pita od mljevenog mesa, puding od šljiva.
 
Francuska: Božićni panj
Na Badnjak djeca ostavljaju svoje cipele pokraj kamina kako bi im Djed Božićnjak donio darove. Osim u cipelama, na božićno jutro, slatkiši, voće i male igračke vise sa drveta. Gotovo svaki dom ima jaslice, oko kojih se zapravo vrti cijelo božićno slavlje.Francuzi rade čokoladnu tortu u obliku debla koju nazivaju La Buche de Noel. Torta se uz ostalu hranu služi za vrijeme vrlo kasne večere nakon polnoćke na Badnjak. Glavno jelo varira o regionalnim kulinarskim tradicijama, pa se negdje servira guska, u drugim krajevima purica s kestenima, dok Parižani slave uz kamenice i paštetu od gušćje ili pačje jetre.

Italija: Tradicija i papa
Tjedan dana prije Božića djeca idu od kuće do kuće, obučeni kao pastiri te pjevajući božićne pjesme za što dobivaju novac. Pravo slavlje počinje postom, 24 sata prije Badnjaka uz obrok u kojem dominira panettone, torta odnosno kruh dugoljastog oblika.Nakon zalaska sunca pucanj iz topa na Castel S. Angelo u Rimu označava početak blagdana. U 21 sat u crkvama započinje sveta misa. Nakon mise pristupa se blagdanskom objedu u krugu obitelji. Na Božić u podne, papa daje blagoslov svima koji se okupe na vatikanskom trgu. Darovi se izvlače iz tzv. urne sudbine u kojem se uvijek nalazi jedan dar za svakog. Prema tradiciji, darove donosi ružna vještica po imenu La Befana na dršku svoje metle. La Befana je trebala posjetiti novorođenog Isusa, međutim zakasnila je i luta od tada ostavljajući darove u svakoj kući sa djecom u slučaju da je Isus tamo. Spušta se niz dimnjak te dobroj djeci ostavlja darove u čarapama i cipelama a zločestoj ugljen.

Švedska: Julmust
Božićno vrijeme u Švedskoj počinje 13.prosinca na dan sv. Lucije. Tradicija je da u zoru najmlađa kćer u obitelji obuće bijelu haljinu te nosi krunu na glavi sa svijećama i takva budi roditelje te ih poslužuje sa kavom i Lucijinim kruhom. Dva dana prije Božića postavljaju božićno drvce te ga ukrašavaju često s jabukama, švedskim zastavama, patuljcima sa crvenim kapicama te ukrasima od slame. Taj dan se priprema hrana za badnju večer, te postavljaju darovi ispod božićnog drvca. Jedu se tvrdi bonboni punjeni bademima, paprenjaci u obliku srca, zvijezda ili koza  a pije se Julmust, poznati švedski sirup koji se može kupiti samo u vrijeme Božića.

Japan: Sve se više slavi Božić
Većina Japanaca ukrašavaju svoje domove i dućane i u zadnje vrijeme je sve više onih koji slave Božić. Djed Božićnjak je zapravo budistički redovnik, Hotei-osho, koji u svaku kuću donosi darove. Vjeruju da oči ima i na stražnjoj strani glave pa se djeca trude biti dobra.U Japanu Božić nije obiteljski blagdan već se oni trude taj dan provesti čineći dobra djela za ostale, pogotovo za bolesne.
 
Komentari
+2
 
keroll
  • 29.12.2017 21:12:52
  • Bodova: 48842
  • Prijavi
Potpisujem Opreznu....
oprezna
  • 26.12.2017 8:54:11
  • Bodova: 130823
  • Prijavi
bilo bi lijepo osjetiti božićnu čaroliju od svakog navedenog običaja
dorryy00
  • 24.12.2017 22:28:02
  • Bodova: 25721
  • Prijavi
Bas mi se svida ta raznolikost u obicajima svijeta ;)
malikekoserk1
  • 24.12.2017 14:42:33
  • Bodova: 14732
  • Prijavi
Nekako najviše volim Američke običaje , barem kad gledam njihove Božićne blagdane. To kako oni ukrašavaju svoje kuće izvana i iz nutra baš me fascinira.
diego
  • 24.12.2017 11:41:04
  • Bodova: 18225
  • Prijavi
Stvarno ima šarolikih i zanimljivih običaja, čitajući ovo zapazio sam da su naši Božićni običaji dobrim dijelom kopirani od Amerikanaca. Najviše mi se sviđa Božić na australski način provesti Božić na plaži na plus 30 mi je oduvijek bio san. A nakon kupanja se presvući i otići na božićnu misu u kratkim rukavima, za razliku od Hrvatske, gdje se na božićnu misu ide u debeloj zimskoj jakni i dobro pazi kako hoda zbog poledice. A u crkvi ako je ne griju zna mi se činiti da je još hladnije nego vani, a na glavi ne možeš imati kapu, nije pristojno. Mada je vrijeme ove godine super, bit će za Božić razmjerno toplo za ovo doba godine.