Stres nije uvijek neprijatelj

Stres nije uvijek neprijatelj

Napetost u malim količinama pomaže nam da svladamo novu situaciju. Naučite prepoznati prag kada prerasta u negativnu energiju!

Čovjek 21. stoljeća već je navikao živjeti sa svojim stalnim pratiocom – stresom. Kod kuće, na poslu, u automobilu, tramvaju...stres nas ne napušta ni na trenutak. Ipak, ta posebna vrsta fizičko-emotivne napetosti nije povlastica modernog čovjeka. Postojao je već u prethistoriji i bio mu je izložen čak i pećinski pračovjek. Jer, prema znanstvenoj definiciji, stres je pozitivna pojava, neophodna za opstanak vrste. Problem je u količini – iznad određene granice stres prerasta u negativnu energiju.

Priprema za opasnost


Ono što obično definiramo kao stres, u stvari je nagonski  i iskonski mehanizam čovjeka, koji pred teškoćama mobilizira svu energiju potrebnu za trenutnu reakciju, napad ili bijeg, kažu psihijatri. U praksi, stres je stanje pripravnost organizma. Naše tijelo reagira na podražaje, kao na primjer bolest, snažno uzbuđenje ili izvršavanje zahtjevnog zadatka, cijelim nizom kemijskih reakcija, čija je uloga da nam pomognu u savladavanju nove situacije.  

Kemijska oluja

Aktivira se neuroendokrini sistem. Hipofiza i nadbubrežne žlijezde pojačavaju izlučivanje nekih hormona, poput adrenalina koji stimulira neuro-vegetativni sistem, izazivajući povećani broj otkucaja srca, povišeni krvni tlak i napetost mišića. I ne samo to. Povećava se brzina reagiranja i djelovanja, a raspoloženje se mijenja na bolje. Oprez, spremnost na reakciju posebno je stanje duha, pomalo euforično.

Poremećeni sklad

Organizam se, ipak, ubrzo mora vratiti u stanje uravnoteženosti. Veoma često podražaji kojima smo danas izloženi (užurbanost, promet, frustracije, preopterećenost obvezama) ne dopuštaju povratak u normalno stanje. Tada se proizvedena energija nakuplja i užurbanost je suviše velika, pa stres postaje negativan. Dakle, sve se mijenja: osoba gubi kontrolu nad situacijom, blokira se i ne može više uspješno obavljati svoje aktivnosti i zadatke. Simptomi su različiti: nesanica, pretjerano znojenje, ozbiljniji srčani, želučano-crijevni i mišićni poremećaji.

Sigurnosna granica

Prag iznad kojeg se pozitivna energija pretvara u negativnu, veoma se razlikuje od osobe do osobe. I upravo zato jer je granica subjektivna, nema pouzdanih znakova po kojima bismo je mogli prepoznati. Da bismo otkrili je li stres pretjeran, treba pripaziti na promjene vlastitog uobičajenog ponašanja, kao na primjer na strah i loše raspoloženje.

Zaustavite se na vrijeme

Nije nemoguće kontrolirati razinu stresa i zaustaviti se prije nego što postane negativan. Evo nekoliko pravila:

1.
Održavajte pravilan ritam sna i budnosti, iako vam se čini da dobro podnosite nedostatak odmora.

2. Nastojte se tijekom dana nekoliko puta odmoriti i opustiti. Dovoljno je da popričate s kolegicom ili telefonirate prijateljici; važno je nakratko prekinuti posao koji obavljate.

3.
Ne postavljajte si teško ostvarive ciljeve. Jer, stres je često posljedica želje da učinimo više od onoga što stvarno možemo.

4.
Kad je moguće, prihvatite pomoć drugih osoba – imat ćete osjećaj solidarnosti, znat ćete da možete računati na svoje bližnje, što pruža osjećaj sigurnosti i pomaže savladavanju straha.

 
Komentari
+2
 
anke
  • 17.7.2010 17:14:59
  • Bodova: 31186
  • Prijavi
Slazem se i sa Virginijas i sa Merlinkom... kad rijesim na poslu sve sto treba i kako treba (doduse, ne bas uvijek ...), onda se taj sav stres pretvori u zadovoljstvo.
merlinka
  • 16.7.2010 20:45:41
  • Bodova: 1944
  • Prijavi
pod stresom sam ponekad produktivnija!
virginijas
  • 16.7.2010 18:55:05
  • Bodova: 6755
  • Prijavi
Ja sam primjetila da najbolje radim kad imam najviše posla i stisku sa vremenom.Strogo se držim plana ,usredotočim se i sve "šljaka " , u protivnom mi se baš neda pa sam gladna ,žedna ,neznam šta bi prije počela radit i sl.