Promijenili smo pravila o zaštiti privatnosti i kolačićima.
Ova stranica koristi kolačiće u svrhe pružanja boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti naših usluga, mjerenja posjećenosti te prilagodbe sustava oglašavanja.
Ukoliko ste suglasni s tim, kliknite na "Slažem se", no ukoliko želite saznati više o kolačićima te ukoliko želite promijeniti postavke, pogledajte ovdje.

Slažem se

Nagrade za ženska postignuća

Nagrade za ženska postignuća

Nagrade za "Dobrotvorku godine" i "Za žene u znanosti 2012.“

Postoje brojne udruge i zaklade koje nagrađuju trud i rad žena bilo na humanitarnom planu ili u znanosti i poslovanju, kako bi podigli svijest u javnosti o ženama koje nesebično pomažu zajednici darujući svoje vrijeme, stručnost i novac. Upravo su u tijeku prijave za dvije takve nagrade - za "Dobrotvorku godine" i "Za žene u znanosti 2012.“


Dobrotvorka godine

Zaklada Zamah želi poduprijeti žene u Hrvatskoj da svjesnije koriste filantropiju za društveni boljitak i položaj žena te tako omoguće promjene u društvu.
 
U procesu kandidiranja svatko može predložiti svoju kandidatkinju pomoću obrasca za prijavu koji je dostupan na stranici Zaklade Zamah http://www.zamah.hr/pocetna/4-najnovije-vijesti/82-nagrada-za-dobrotvorku-godine
Proces izbora bit će javan,  a svaki će posjetitelj Zamahove internetske stranice moći dati svoj glas predloženim kandidatkinjama.
 
Dobrotvorka godine može biti državljanka RH koja
  • svojim djelovanjem pridonosi jačanju uloge žena u društvu
  • ima pozitivan utjecaj na život šire društvene zajednice kojoj vidljivo pridonosi svojim djelovanjem
  • sudjeluje u dobrotvornim akcijama i/ili davanju priloga jednoj ili više neprofitnih organizacija
  • daje doprinos za javnu dobrotvornu akciju
  • potiče i usmjerava druge na davanje potpore organizacijama koje djeluju na rješavanju problema u zajednici
  • potiče druge osobe da postanu dobročinitelji
Dobrotvorki godine novčana će nagrada biti dodijeljena na svečanosti u prosincu.
 
Zašto Josipa Vancaš? (1821.-1910.)
 
O toj ženi rijetke vrijednosti Zaklada Zamah doznala je slučajno, prilikom istraživanja o povijesti filantropije u Hrvatskoj. Odlučila je ustanoviti nagradu za dobrotvorku godine i nazvati je njezinim imenom.
 
Ona nije ostavila nikakav trag u književnosti, a veći je dio ilirske književnosti postao i ostao zahvaljujući njoj, njezinoj financijskoj potpori, moralnoj podršci i brizi.
O njoj povijest uglavnom šuti, a u mnogome je zaslužna za velika i nezaboravna djela. Ona je pionirka i okosnica ženskog osvješćivanja, okupljanja i učenja o vlastitu narodu. Nesebično je, uporno i do kraja života pomagala brojnim pripadnicima ilirskog pokreta – u kući Vancaševih u zagrebačkoj Opatičkoj ulici predloženo je osnivanje „Matice Ilirske“, ondje su se svakodnevno sastajali Ljudevit Gaj, Dimitrije Demeter, Vjekoslav Babukić, Ljudevit Vukotinović, Stanko Vraz, Petar Preradović, Ivan pl. Trnski, Bogoslav Šulek, Ivan Mažuranić (hrvatski ban- od godine 1873. do 1880.), Ivan pl. Kukuljević, biskup Strossmayer i niz drugih jednako oduševljenih, iako manje poznatih Ilira, a Vatroslav Lisinski ondje je prvi put slušao arije iz svoje opere „Ljubav i zloba“.  Istinska dobrotvorka mladih Ilira, svesrdno je pomagala i Ilirskoj čitaonici, Gospodarskom društvu, Narodnom muzeju i Matici ilirskoj (prvi su prilozi za osnivanje Matice skupljani u njezinu domu). Pomagala je rodoljubne i dobrotvorne akcije, sirotinju i siromašne đake. Zvali su je majčicom Ilira, narodnom našom vilom, prijateljicom književnosti, a zbog ljepote i zagorskom ružom, nježno je spominjali, voljeli je i cijenili.

Dragojla Jarnević iz Karlovca, jedina umjetnica u krugu Ilira, nakon prvog je susreta s njom oduševljeno zabilježila: „Današnji dan nadoknadio mi je drugih trideset i zadovoljno ću leći na počinak osvjedočena, da sam razgovarala sa ženom rijetke vrijednosti“.
 
Pozivamo Vas da se uključite u potragu za današnjim ženama 'rijetke vrijednosti'!


Pomoć mladim hrvatskim znanstvenicama - Za žene u znanosti

Još deset dana preostalo je do završetka natječaja za nacionalne stipendije „Za žene u znanosti 2012.“ kojim Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i L'Oreal Adria nagrađuju mlade znanstvenice do 35 godina starosti u posljednjoj fazi pripreme doktorske disertacije na području prirodnih znanosti. Podijelit će se četiri stipendije u vrijednosti od 4.000,00 eura. Stipendistice bira povjerenstvo sastavljeno od vrhunskih hrvatskih znanstvenika, na čelu s akademikom Zvonkom Kusićem, ujedno i predsjednikom Hrvatske akademije za znanost i umjetnost. Osim financijske podrške, stipendija je vrijedna referenca u životopisu te veliko priznanje u akademskim krugovima.

Stipendija je raspisana na stranicama www.min-kulture.hr, a natječaj traje do 4.11.2011. Tijekom prvih pet godina programa vrijednom stipendijom nagrađeno je 18 mladih znanstvenica, a u siječnju 2012. bit će poznata imena četiri nove dobitnice stipendije.

Prošle godine stipendije su dodijeljene, danas doktoricama znanosti, Ivani Stiperski, Anni Mrzljak, Anni Knežević te Rosi Karlić: „Vrlo sam ponosna što sam bila izabrana primiti stipendiju L'Oreal ADRIA i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO „Za žene u znanosti“, uz još tri izrazito uspješne mlade znanstvenice. Činjenica da su članovi natječajnog povjerenstva prepoznali trud koji stoji iza rezultata mog istraživanja velika mi je motivacija za nastavak budućeg znanstvenog rada. Osim što smatram da će mi ova stipendija pomoći u ostvarivanju novih znanstvenih kontakata, omogućila mi i je nastavak dosadašnje suradnje sa jednim od vodećih europskih laboratorija u mom području.“, naglašava Rosa Karlić, znanstvena novakinja sa zagrebačkog PMF-a, koja je prošle godine objavila rad u uglednom američkom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences na temu istraživanja iz računalne biologije, interdisplinarne grane znanosti u kojoj se upotrebljavaju matematičke, računarske i statističke metode za rješavanje određenih bioloških problema.

 L'Oreal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO već šestu godinu za redom provode program „Za žene u znanosti“ kojim, osim što sa stipendijama nagrađuju mlade hrvatske znanstvenice, promiču žene u znanosti te njihovu važnu ulogu u razvoju znanosti i društva.

Natječaj traje do 4. studenog 2011., a osim akademika Kusića, prijave će evaluirati: akademici Vida Demarin, Sibila Jelaska, Krešimir Nemec i Vladimir Paar, prof.dr.sc. Helena Jasna Mencer,  prof.dr.sc.sc. Ivan Vicković, dr.sc. Katica Biljaković te dr.sc. Ivana Mrkonjić, a rezultati će biti poznati tijekom siječnja 2012.

Program »Za žene u znanosti« živi i na Facebook stranici Za žene u znanosti i YouTube kanalu Za žene u znanosti.

 
Komentari
+2
 
Moderator
-nany-
  • 27.10.2011 14:17:20
  • Bodova: 130936
  • Prijavi
Konačno da se netko sjetio pomoći mladim znanstvenicama, oduševilo me ovo što sam pročitala.