Riješite se svih zabluda oko preparata za sunčanje!

Riješite se svih zabluda oko preparata za sunčanje!

Dermatolozi razbijaju marketinške podvale i zablude oko tumačenja upotrebe preparata za zaštitu od sunca

Voljeli ih mi ili ne, kreme za sunčanje su u današnje vrijeme postale potreba koju nije poželjno izbjegavati. U tome se slažu i dermatolozi, ali i kozmetičke kompanije. No, problem već dugo postoji u marketinškim porukama proizvođača preparata za sunčanje s SPF faktorima, tumačenjima uputa za korištenje tih preparata i stvarnim činjenicama o preparatima za sunčanje na koje upozoravaju liječnici, posebno dermatolozi, koji se sve više susreću s oboljelima od raka kože.

Kako više ne bi bilo zabune, krivih tumačenja načina upotrebe preparata za sunčanje, evo koje mitove o njima su razbili sami dermatolozi. Shvatite ih krajnje ozbiljno.  

Mit 1. - Što veći SPF faktor tim bolje
U biti, ovaj mit se mora uzeti s rezervom, jer on i nije do kraja mit. Svakako da je primjerice razlika između SPF 8, 15 i 30, te da se ovaj zadnji svakako preporučuje za proljetno i ljetno izlaganje suncu. No, dermatolozi isto tako upozoravaju da nema velike razlike između SPF-a 30 i 50, točnije u odnosu postotka količine ultraljubičastog zračenja koje prodire u kožu. Ono što je važnije je, upozoravaju, da preparat za sunčanje treba nanesti barem 30 minuta prije izlaganja suncu.   

Mit 2. – Šminka sa SPF faktorom je dovoljna zaštita od sunca
To nije istina, jer ona najčešće nije ravnomjerno nanesena po licu, često nema veći faktor od SPF 15 i djelovanje ne traje duže od dva sata. Dermatolozi preporučuju nanošenje kreme za sunčanje, te onda nakon toga i šminke, što će svakako biti dodatna zaštita.

Mit 3. – Sastojci iz preparata za sunčanje uzrokuju rak
Makar postoje određene teorije da određeni preparati sa SPF faktorom uzrokuju rak, za to ne postoji nikakva znanstvena potvrda. Iako dermatolozi i ne odbacuju tu mogućnost, isto tako upozoravaju da je još uvijek više rakova kože uzrokovano pretjeranim i nezaštićenim izlaganjem suncu, nego od preparata za sunčanje. Makar postoje preparati isključivo na biljnim bazama, oni najčešće ne mogu postići veći faktor od SPF-a 15, što nije dovoljna zaštita za ljetno izlaganje suncu. Svi veći faktori ne mogu biti samo na prirodnoj bazi.

Mit 4. – Ne treba koristiti preparate sa sunčanje po svim dijelovima tijela
Ljudi nekako imaju osjećaj da primjerice područja ispod pazuha, tabane, dlanove, a neki čak i noge ne trebaju štiti kremama za sunčanje. No, dermatolozi upozoravaju da su to mjesta koja imaju najmanje pigmenta, te da ih je potrebno dodatno štititi.

Mit 5. – Skuplje preparate za sunčanje treba rjeđe nanositi
Osobe koje koriste skuplje preparate za sunčanje provjerenih kozmetičkih brandova imaju tendenciju njihovog rjeđeg nanošenja. Ono što je činjenica da većina preparata za sunčanje boljih brandova ima faktor koji je naveden (jeftinijim preparatima možete oduzeti 5 SPF-a), imaju antialergijska svojstva i još dodatne zaštitne filtre, te njegujuća i hidratizirajuća svojstva, ali njih isto treba koristiti jednako često kao i sve druge preparate i to u dovoljnim količinama da se temeljito pokrije cijelo tijelo.

Mit 5. Dječji preparati za sunčanje su nježniji
U stvarnosti, dječji preparati za sunčanje i oni za odrasle sadrže iste sastojke i istu zaštitu koja je potrebna, no stvar je u formuli. Preparati za odrasle su najčešće kozmetički „elegantniji“, lakše se nanose, imaju ugodan miris, nisu toliko masni i ne stavljaju bijeli trag, dok se za dječje kreme pazi isključivo na zaštitu kože, da ne peku za oči, ne koliko lijepo mirišu, te ostavljaju li bijeli trag.

Mit 6. Losioni za sunčanje su bolji od sprejeva
Nema nikakve razlike, naglašavaju dermatolozi. Stvar je samo u osjećaju koji losion i kreme ostavljaju na koži i što vam više odgovara.

Mit 7. Vodootporni preparat za sunčanje ne treba ponovno nanositi nakon kupanja
Vodootporan preparat služi za zaštitu tijekom kupanja, jer se mnogo teže ispire od onog koji nije vodootporan. No, nakon kupanja, ponovo ga je potrebno nanijeti!
 
Foto: © verona_studio - fotolia
 
Komentari
+2
 
moni13
  • 6.7.2016 12:48:34
  • Bodova: 8537
  • Prijavi
Proizvodi za sunčanje kao svoju bazu koriste kemijske filtre, fizikalne filtre ili kombinaciju ovih sastojaka. Kemijski filtri selektivno apsorbiraju UV zračenje mijenjajući ga u dugovalno dok fizikalni filtri ustvari reflektiraju sunčeve zrake s površine kože. Iako možda nije znanstveno dokazano da kemijski filtri uzrokuju rak, oni prilikom apsorbiranja UV zračenja oslobađaju slobodne radikale koji mogu potencijalno oštetiti DNK i uzrokovati rak. Ono što mene osobno više zabrinjava jest da je od 17 odobrenih sastojaka od strane FDA, čak 9 endokrinih disruptora, odnosno ti spojevi utječu na hormonsku ravnotežu, posebice na koncentracije estrogena, progesterona, testosterona i hormona štitnjače. UV filtri brzo se apsorbiraju kroz kožu i njihova prisutnost može se detektirati u krvi, mlijeku i urinu još dva dana i nakon samo jednog nanošenja. Osobito treba izbjegavati ove kemijske filtre: oksibenzon, cinoksat ili oktil metoksicinamat, retinil palmitat, homosalat, oktokrilen, para-aminobenzojevu kiselinu, dioksibenzon, oktil salicilat, fenilbenzimidazol, metil antranilat. Fizikalni filtri su mnogo manje opasniji od kemijskih. Uglavnom se koriste mineralni pigmenti poput titanijevog dioksida, cinkovog oksida i oksida željeza. Njihova prednost je u tome što reflektiraju zračenje, ne upijaju ga te se zbog toga ne raspadaju na slobodne radikale. No ti pigmenti ostavljaju bijeli trag kreme na koži što nije svima poželjno i kako bi doskočili tome, odlučili su i dalje koristiti te pigmente, ali u obliku nanočestica! Nanočestice su vrlo opasne ako se udahnu, a također zabrinjava njihova apsorpcija kroz oštećenu, bolesnu ili opečenu kožu. U svakom slučaju, moja preporuka je izbjegavati kemijske filtre, koristiti fizikalne, ali ne u nano obliku. Prvi izbor uvijek neka budu prirodni filtri poput ulja čileanskog lješnjaka ili maline, ulje sjemenki mrkve, kokosovo ulje.
oneana
  • 6.7.2016 11:38:05
  • Bodova: 2483
  • Prijavi
Po gotovo svakim člancima piše kako kreme za sunčanje u većini uzrokuju rak kože, jer neki sastojci u kremama sadrže sastojke koji na suncu reagiraju štetno na kožu , tako da mislim da nije ipak mit da kreme ne uzrokuju rak.