Promijenili smo pravila o zaštiti privatnosti i kolačićima.
Ova stranica koristi kolačiće u svrhe pružanja boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti naših usluga, mjerenja posjećenosti te prilagodbe sustava oglašavanja.
Ukoliko ste suglasni s tim, kliknite na "Slažem se", no ukoliko želite saznati više o kolačićima te ukoliko želite promijeniti postavke, pogledajte ovdje.

Slažem se

Više od 7.000 zaljubljenika u knjigu posjetilo Festival svjetske književnosti

Više od 7.000 zaljubljenika u knjigu posjetilo Festival svjetske književnosti

Više od 7.000 zaljubljenika u knjigu i priču družilo se sa stranim i domaćim autorima u sedam dana Festivala svjetske književnosti!

Svake godine kulturnu sezonu otvara Festival svjetske književnosti, jedan od najvažnijih kulturnih događaja kojim Zagreb i Split, s obzirom na gostujuće autore, Hrvatsku stavlja na važnu kulturnu kartu Europe i svijeta. Novina ovogodišnjeg šestog po redu Festivala bile su ulaznice-vaučeri za programe u 21 sat – pri kupnji knjige cijena je umanjena za iznos kupljene karte. Iako se toj, za književni dio kulturnog sadržaja revolucionarnoj promjeni isprva pristupalo skeptično, pokazalo se da je posjećenost događanja ponajprije motivirana kvalitetom programa, koje ovogodišnjem Festivalu zaista nije nedostajalo. Tako je, u potpunosti rasprodano, otvaranje s izvanrednom Olgom Tokarczuk napunilo dvoranu od petstotinjak mjesta, a čitava posjećenost Festivala u Zagrebu procjenjuje se na više od 6000 ljudi. Osim sjajne poljske dobitnice nagrade Man Booker International, programski dosad najjači FSK ove je godine uspio pokriti čak pet kontinenata. Gostovala su neka od najpoznatijih, najuspješnijih i najzanimljivijih literarnih imena u svijetu, poput još dvojice bukerovaca – neponovljivog Australca Richarda Flanagana i jednog od sto najutjecajnijih svjetskih mislilaca i književnika Izraelca Davida Grossmana, zatim izvrsnog Nigerijca Chigozieja Obioma i pamtljivog Meksikanca Antonija Ortuña.

Velika dvorana kina Europa bila je prepuna i na već tradicionalnim Književnim matinejama, koje su domaćim autorima donijele nastup pred najbrojnijom publikom. Tako su zagrebački srednjoškolci ove godine "rešetali" Damira Karakaša, Julijanu Matanović i Koranu Serdarević. Književne matineje uspijevaju prodrijeti do zaista zainteresiranih srednjoškolaca, koji po svojoj prirodi nisu najlakša publika, što pokazuje da je način na koji se (isti) sadržaj predstavlja ključan. Ogoljavajuće Razotkrivanje, komparatistički Dvostruki portret ili okrugli stol nisu tek puka promocija knjiga, već inteligentna i često emotivna ili duhovita diskusija na kojoj pomno odabrani moderatori sa sugovornicima, ali i publikom uspostavljaju snažnu intelektualnu i emocionalnu vezu, pa se nerijetko događa da imate osjećaj kao da gledate predstavu s kojom ste se potpuno suživjeli. Čak i ako knjigu niste čitali, sadržaj ponuđen na FSK-u onaj je koji će vas za knjigu zainteresirati, ali i kao i sama knjiga zamisliti, ispuniti i inspirirati.

Festival je spektakularno pred prepunom velikom dvoranom kina Europa zatvorio enfant terrible francuske književnosti Frédéric Beigbeder, za čiji se nastup tražila karta više, a nakon njega publika se zabavljala dugo u zagrebačku subotnju noć na koncertu izvrsnih Sleepyheadsa. Sam Festival ne bi bio to što jest da nema odličnih domaćih autora koji u dijalogu s inozemnim gostima pokazuju da su naša književnost i književna scena, često zanemarena, zapravo ravnopravne sa svjetskim trendovima.

U Splitu već treću godinu gostovanja stranih autora poprati stotinjak posjetitelja po večeri, a zvučnija imena i uvijek omiljene domaće autore s novom knjigom dođe podržati i do 150 čitatelja. Ukupno splitski književni i filmski dio u Zlatnim vratima poprati oko tisuću posjetitelja, koji program upijaju oduševljeno i brontulaju zašto nema više autora. Gosti koji dolaze iz Italije, Njemačke, Francuske, Španjolske, Meksika ili Brazila jednako su oduševljeni splitskom arhitekturom, povijesnim naslijeđem, gastronomskom ponudom i čistim morem bez valova i plovila. Prvi od zahtjeva jednog od ovogodišnjih gostiju, brazilskog pjesnika, ravno s Copacabane, bio je da mu pokažemo smjer u kojem je plaža Bačvice kako bi zaplivao prije nastupa. Takve reakcije pokazuju nam koliko je malo potrebno da se Split pretvori u snažan kulturni centar i postane redovna stanica na karti putujućih umjetnika. Uređenim prostorom, nesebičnim angažmanom spomenutih institucija, brigom oko gostiju, s uhodanim volonterima s Filozofskog fakulteta u Splitu lako se dolazi do uvijek srdačne publike, a nedostaje još samo da i lokalne institucije prepoznaju važnost ovog projekta.

Šesti Festival svjetske književnosti ponovno je potvrdio da je kulturni događaj koji ne podcjenjujući posjetitelje, u današnjem konzumerističkom vremenu sve kraćih i bržih informacija, uz izvrsnu organizaciju i entuzijastične volontere nudi sporiji, kvalitetan književno-kulturni sadržaj, a ipak uspijeva okupiti publiku od učenika do umirovljenika, podcrtavajući da čitanje kao javna potreba kod nas nije nestalo. Svatko od gostiju Festivala svjetske književnosti došao je s već ukoričenom, zaista zanimljivom pričom, no ono što ovaj Festival razlikuje od drugih jest to što povrh same knjige posjetitelju pruža još mnogo toga. Čitatelje smo, vjerujemo, zainteresirali za brojne poznate, ali i nove autore, za njihova djela, priče značajne i životne, koje pokazuju da je umjetnost katkada veća od života. Bez obzira na to služi li vam književnost za labavljenje narativa u kojima smo zaglavili kao Davidu Grossmanu, kao propitivačka pozicija u kojoj se osjećate nesigurno kao Jonasu Hassenu Khemiriju ili pak način nošenja s osobnom traumom kao Richardu Flanaganu, do sljedećeg, sedmog Festivala svakako uživajte u čitanju i knjigama.

 
 
Komentari
+2