Simboličnim puštanjem u zrak balona u plavoj boji u podne će biti obilježen još jedan Svjetski dan autizma. Prema odluci Ujedinjenih naroda, Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se svake godine 2. travnja s ciljem da se skrene pozornost javnosti na svjetski rastući problem autizma, te uputi poruka o važnosti ranog dijagnosticiranja i rane intervencije u poremećajima iz autističnog spektra.
„Šutim za osobe koje ne mogu reći ništa“
„Danas šutim u nadi da će moje misli napokon doprijeti do cilja, šutim za osobe koje ne mogu reći ništa, a znaju i osjećaju sve, danas šutim za autizam" - poruke su ovogodišnjeg Svjetskog dana autizma, kojima se želi ukazati na potrebe osoba s autizmom, koje su, prema ocjeni Europskog parlamenta i Ujedinjenih naroda, jedna od socijalno najugroženijih skupina građana u svijetu. U Zagrebu su na Trgu bana Jelačića od 10 do 17 sati postavljeni štandovi Saveza udruga za autizam Hrvatske, a obilježavanju se pridružuje i 13 udruga članica Saveza iz Čakovca, Zadra, Osijeka, Rijeke, Nova Gradiške. Gradovi će plavim svjetlom obojati istaknute građevine. Tako će plavom bojom biti osvijetljene fontane u neposrednoj blizini zagrebačke gradske uprave, zgrada HNK-a u Rijeci, crkva Sv. Donata u Zadru, crkva Sv. Roka, zgrada Hrvatske gospodarske komore, park u Osijeku, itd. Plavom bojom autizma bit će danas osvijetljene i mnoge poznate građevine u svijetu.
Autizam, poremećaj koji je u stalnom porastu
Manifestacijama u svim većim gradovima u našoj zemlji nastoji se usmjeriti pažnja javnosti na važnost razumijevanja ovoga posljednjih godina višestruko učestalijega razvojnog poremećaja (svako 69. dijete, svake godine 17 % više osoba s autizmom). Autizam je složen neurorazvojni poremećaj, koji se pojavljuje u različitim oblicima i stupnjevima. Zbog nedovoljnog prepoznavanja poremećaja u Hrvatskoj je autizam dijagnozom potvrđen tek kod 8000 osoba, a procjenjuje se da je stvarni broj puno veći, te da autizam ima oko 23.000 ljudi. Iz Saveza udruga za autizam upozoravaju kako budućnost djece s autizmom ovisi o ranom otkrivanju i pravovremenom uključivanju u zajednicu. Autizam se primjećuje već u prvih 36 mjeseci života, no, dijagnoza se postavlja između osme i dvanaeste godine života. Kako u Hrvatskoj nema organizirane dijagnostičke službe za autizam, kod sumnje na autizam preporučuje se obratiti savjetovalištu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, gdje se mogu dobiti precizne upute za daljnju dijagnostiku i rehabilitaciju.
Dječaci su 4 puta češće pogođeni od djevojčica
Osnovno obilježje autizma je slaba socijalna interakcija i komunikacija, te ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Obuhvaća spektar poremećaja koji se kreću od blagih do teških, a češći je kod muškaraca nego kod žena. Za sada se ne zna koji geni su odgovorni i na koji način. Broj registriranih osoba s autizmom dramatično se povećao 1980-ih, najvjerojatnije zbog unaprijeđene mogućnosti dijagnoze. Autizam se uglavnom ne dijagnosticira prije treće godine života. No, prepoznavanje ranih znakova posebice je važno radi ranog otkrivanja djece s razvojnim teškoćama i rane intervencije. Na temelju ranih znakova mogu se prepoznati rizična djeca, procijeniti i pratiti njihov razvoj. Sumnja se može postaviti kad nema osmijeha i iskazivanja ostalih toplih osjećaja nakon 6 mjeseci, kad nema „brbljanja“ do godine dana, kad nema gesti niti pokazivanja prstima, te mahanja do godine dana, kad nema riječi do 16 mjeseci, kad nema jednostavnih rečenica sa značenjem (bez imitacije i ponavljanja) do dvije godine, ako se ne odaziva na ime do 10 mjeseci, prisutnost nekih senzoričkih poteškoća (npr. strah od glasnih zvukova, gledanje u svjetlo, dijete ne voli dodirivanje ili traži jaki dodir), gubitak socijalnih vještina i govora u bilo kojoj dobi. Nova istraživanja pokazuju da kad roditelji posumnjaju da nešto nije u redu s njihovim djetetom, obično su u pravu.
Danas šutim za autizam