Osvježenje u bazenu mnogi neće propustiti ni ovoga ljeta. Djeca se posebice vesele odlascima na kupanje u bazen gdje mogu uživati u plivanju i drugim sportovima i igrama u vodi. No, bazeni su nerijetko izvor raznih infekcija i zaraza, pa treba voditi računa o određenim mjerama sigurnosti i opreza. Uzrok ozbiljnih bolesti može biti i sama klorirana voda. Klor se u bazene stavlja radi dezinfekcije i njime se uspješno uništavaju bakterije i virusi, no, s druge strane upravo on može uzrokovati komplikacije s ljudskim zdravljem.
Moguće su infekcije
Voda u kojoj se kupamo može biti izvor zaraze odnosno infekcije. Rizik zaraze je veći što je vodena površina manja i slabije protočna, jer je tada veća mogućnost veće koncentracije mikroorganizama, virusa i bakterija, Upravo iz tog razloga za kupanje je najpovoljnije more, a najmanje su povoljne vode stajaćice, odnosno mala jezera. Bazeni su negdje u sredini jer se u njih stavlja klor kako bi uništio mikroorganizme, no, klor pak može sam biti uzrok određenih zdravstvenih teškoća.
Zdravstvena sigurnost prilikom kupanja u bazenu ovisi isključivo o ljudskom faktoru. Nad svim javnim bazenima vrši se stalni i redoviti zdravstveni nadzor vode, kemijska i mikrobiološka kontrola, koje provode higijensko epidemiološke i ekološke službe zavoda za javno zdravstvo.
Svi javni bazeni su klorirani, klor uništava mikroorganizme, međutim neki mikroorganizmi mogu preživjeti i u kloriranoj vodi. Među njima je bakterija Cryptosporidium, koja je naročito opasna za malu djecu, trudnice i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, a do dolazi zbog gutanja kontaminirane vode iz bazena. Osobe sa oslabljenim imunitetom su pod većim rizikom za oboljevanje i kod njih se razvija teži oblik bolesti
Najčešče zarazne crijevne bolesti
Najčešće infekcije koje se mogu dobiti kupanjem u bazenu su crijevne zarazne bolesti, a najčešći simptom je proljev. Bolest nastaje ulaskom uzročnika preko usta, gutanjem zaražene vode, čak i male količine vode koja sadrži uzročnika.
Ulaskom uzročnika preko tjelesnih sluznica mogu se dobiti neke tipične kupačke bolesti kao što je kupališni konjuktivitis (virusna ili klamidijska upala oka) ili upala mokraćnih puteva.
Ljetne viroze
Enteroviroze su skupina bolesti uzrokovane enterovirusima, između ostalog mogu nastati kupanjem u neodržavanim bazenima. Enterovirusi u organizam mogu ući preko probavnog sustava, primjerice, gutanjem zaražene vode, preko dišnog sustava i preko sluznica. Bolesti koje uzrokuju su različite, neke od njih su bolest s temperaturom i osipom, upala očne spojnice, upala ždrijela praćena mučninom i povraćanjem, upala moždanih ovojnica (serozni meningitis).
Iako je prijenos preko bazenske vode rijedak, zabilježene su epidemije seroznog meningitisa koje mogu nastati pijenjem nedovoljno dezinficirane bazenske vode u prenatrpanim bazenima. Zadržavanje nečiste vode u vanjskom zvukovodu uha može dovesti do upale uha. Vlažne površine oko bazena pogodne su za zadržavanje gljivica. Gljivice u organizam ulaze najčešće preko oštećene kože.
Iritacija očiju
Suzenje, crvenilo i peckanje očiju te osjetljivost na svjetlo mogu biti simptomi upale očne spojnice uzrokovane djelovanjem klora. Kod nekih su ljudi oči općenito osjetljivije, ali praksa potvrđuje slučajeve očnih iritacija kupača ako u vodi ima previše klora. U suprotnom, ako ga je premalo, u bazenu se razvijaju bakterije koje mogu uzrokovati konjuktivitis. Savjet je da se koriste naočale za plivanje i potraži pomoć liječnika u slučaju pojave navedenih simptoma.
Astma i klor
Snažan miris u bazenima koji ljudi općenito povezuju s mirisom klora, ne potječe od klorirane vode, već od nusproizvoda kemijskih reakcija s klorom, a jedan od njih je trikloramin koji najviše utječe na karakterističan miris. Neki znanstvenici vjeruju da je upravo trikloramin glavni krivac za razvoj astme kod djece koja redovito koriste bazene. Djeca koja plivaju u bazenima u prosjeku jednom na tjedan imaju pet puta veći rizik od astmatičnih oboljenja u odrasloj dobi, pokazale su studije provedene u Belgiji. Gotovo svi profesionalni plivači pate od upale plućne maramice, ali djeca su ipak najugroženija zbog dužeg boravka u bazenima i češćeg udisanja vode. Iako je ovu temu potrebno dodatno proučavati kako bi se podrobnije dokazala povezanost između klora i astme, smatra se da udisanje klora napada plućne stanice koje štite od alergija.
Rizik za trudnice i malu djecu
Da bi se smanjio rizik obolijevanja od svih bolesti koje se mogu javiti u bazenima, treba se strogo pridržavati higijenskih pravila prilikom kupanja. Rizik zdravstvenih tegoba zbog kontaminirane vode u bazenu je povećan za djecu mlađu od 5 godina,pogotovo za djecu do prve godine života, trudnice i bolesnike s oslabljenim imunološkim sustavom. Mala djeca su nedovoljno otporna, a i način njihova kupanja pogoduje prijenosu infekcije, sjedenje i igranje u plićaku s drugom djecom, u vodi koju često gutaju.
Bonton na bazenu
Korisnici bazena moraju se pridržavati osnovnih higijenskih pravila kako bi se održala zdravstvena sigurnost i spriječile bolesti. To ponajprije uključuje tuširanje sapunom i prolazak kroz hiperklorirani jarak oko bazena prije ulaska u bazen. Osobe koje boluju od upale oka, uha i dišnih puteva, kožnih i spolnih bolesti ne smiju se kupati u bazenu. Trebalo bi nositi papuče za kupanje, tijekom plivanja u bazenu držati zatvorena usta, izbjegavati gledanje pod vodom, te se nakon kupanja temeljito istuširati. Kad su u pitanju mala djeca, potrebno je temeljito ih tuširati prije i nakon kupanja u bazenu, te nadzirati kupanje male djece u svakom trenutku.
Foto: © Halfpoint - fotolia