Piješ kavu na prazan želudac? Evo kako to utječe utječe na tvoje zdravlje

Puno ljudi dan započinje s toplom šalicom kave. Razbuđuje ih, uživaju u mirnom ritualu i ne žele krenuti u dan bez omamljujućeg mirisa kave. Ali trebamo li promijeniti navike?

Piješ kavu na prazan želudac? Evo kako to utječe utječe na tvoje zdravlje

Kava je toliko popularan napitak da je u nekim zemljama na drugom mjestu po konzumaciji, odmah iza vode. Osim što pomaže da se osjećaš manje umorno i budnije, kofein iz kave može poboljšati tvoje raspoloženje, rad mozga čak i izvođenje vježbi. Također pomaže kod gubitka težine i štiti od bolesti poput dijabetesa tipa 2, Alzheimerove bolesti i bolesti srca, piše Healthline. Mnogi uživaju u ispijanju kave odmah ujutro na prazan želudac, ali može li takav način konzumiranja naštetiti tvom zdravlju?

Image

Pet jednostavnih trikova koji će ti pomoći izbjeći prejedanje u izolaciji

Istraživanja pokazuju da gorkost kave može potaknuti proizvodnju želučane kiselinu. Mnogi vjeruju da kava nadražuje želudac odnosno pogoršava simptome poremećaja u crijevima, uzrokuje žgaravicu, čireve, mučninu, refluks želuca i probavne smetnje. Vjeruje se da ispijanje kave na prazan želudac posebno štetno jer nema druge hrane u želucu koja bi spriječila da kiselina ošteti sluznicu želuca. Ipak istraživanja nisu pronašla jaku vezu između ispijanja kave i probavnih tegoba – bez obzira ispija li se na prazan želudac ili ne. Mali broj ljudi osjeća osjetljivost na kavu i ima probleme bez obzira na način ispijanja. Ipak, vrlo je važno obratiti pažnju na to kako tvoje tijelo reagira dok piješ kavu. Ako imaš problema s probavom nakon ispijanja kave na prazan želudac razmisli o tome da se prilagodiš.

Image


(Foto: Pixabay)

Drugi česti argument je da ispijanje kave na prazan želudac može povećati razinu hormona stresa kortizola. Kortizol proizvodi nadbubrežna žlijezda i pomaže u regulaciji metabolizma, krvnog tlaka i razine šećera u krvi. Ipak, kronična prekomjerna razina može pokrenuti zdravstvene probleme, uključujući osteoporozu, visoki krvni tlak, dijabetes tipa 2 i srčane bolesti.  Razina kortizola prirodno je na vrhuncu nakon buđenja ujutro, pada tijekom dana i opet se nađe na vrhuncu tijekom rane faza spavanja.

Zanimljivo je da kava potiče proizvodnju kortizola. Stoga, postoje tvrdnje da ako se kava odmah pije tijekom jutra kada su razine kortizola već visoke, može biti opasno za tijelo. Međutim, proizvodnja kortizola kao odgovor na ispijanje kave je puno manja kod ljudi koji redovito ispijaju kavu, a neke studije pokazuju da uopće nema povećanje kortizola. Također se pokazalo da ispijanje kave na pun želudac također smanjuje proizvodnju kortizola. Štoviše, čak i ako kavu piješ rijetko, porast razine kortizola je privremen. 

Bez obzira kako ujutro piješ kavu, ona može negativno utjecati na zdravlje. Kava može imati i nekoliko negativnih nuspojava, bez obzira piješ li ju na prazan želudac. Može se stvoriti ovisnost, a neki ljudi zbog genetike mogu biti posebno osjetljivi. Zato što unos kave može promijeniti kemiju u mozgu, s vremenom će biti potrebne sve veće količine kave za isti učinak.

Ispijanje prekomjernih količina kave može dovesti do tjeskobe, neugodnog preskakanja srca i visokog tlaka. Zbog ovih razloga, stručnjaci preporučuju ograničeni unos kave, oko 400 mg dnevno što je jednako 4 do 5 šalica. Budući da učinci kave mogu trajati i do sedam sati kava može poremetiti san, posebno ako se ispija kasno u danu. Također, vrlo je važno da i trudnice paze na unos kofeina jer može utjecati na bebu. Stoga trebaju ograničiti unos kave na 1 do 2 šalice dnevno.