Neke dijete mogu povećati rizik od srčanih oboljenja

Riječ je o dijetama s malim dnevnim unosom ugljikohidrata koje mogu dovesti do povećanja razine kolesterola

Neke dijete mogu povećati rizik od srčanih oboljenja

Istraživanje dugo 25 godina, provedeno u sjevernoj Švedskoj, a objavljeno u komercijalnom časopisu Nutrition Journal koji izdaje ustanova BioMed Central's, pokazalo je kako određene popularne dijete s malim dnevnim unosom ugljikohidrata mogu dovesti do povećanja razine kolesterola. Tijekom razdoblja od 25 godina, indeks tjelesne mase stanovništva se povećavao bez obzira na način prehrane, a činjenica je da su povećani indeks tjelesne mase i povećana razina kolesterola pokazatelji povećanog kardiovaskularnog rizika.

Učestalost kardiovaskularnih oboljenja bila je najviša u sjevernoj Švedskoj tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća pa je uspostavljen program Västerbotten Intervention (VIP) s ciljem boljeg označavanja hrane, informiranja o zdravlju, ukazivanja na kvalitetnije načine pripremanja obroka i važnost redovitih zdravstvenih pregleda te uspostavljanja sustava savjetovanja o pravilnom i zdravom načinu prehrane. Pokrenut 1985. godine, program VIP i danas nastavlja sa svojim radom.

Evaluacija ovog programa kombinirana je s podacima iz projekta WHO MONICA koji proučava rizične faktore kardiovaskularnih oboljenja. Istraživači sa Sveučilišta Umeå, Sveučilišta u Gothenburgu i Nacionalno vijeće za napredak (National Bord of Welfare) ispitali su spomenutu pojavu povećanja indeksa tjelesne mase i razine kolesterola koja je prisutna već 25 godina – od 1986. godine.

Utjecaj programa VIP najuočljiviji je kod unosa količine masti i ugljikohidrata. Kod muškaraca je unos masnoća smanjen za 3 %, kod žena je ta promjena iznosila 4 % do 1992. godine, a do 2005. godine taj iznos ostao je u sličnim okvirima. Osim utjecaja na smanjenje unosa masti, program je utjecao i na promjenu vrsta masti koje ljudi konzumiraju pa je, primjerice, maslac zamijenjen namazima sa niskim udjelom masnoće, što se odrazilo na smanjenje razine kolesterola. Nakon 2005. godine razina ukupnih i zasićenih masti počela je rasti i vraćati se na razinu čak i višu od one iz 1986 godine, a količina konzumiranih složenih ugljikohidrata je opadala. Vremenski period ovih pojava podudarao se s medijskom promocijom dijeta s niskim glikemijskim indeksom pa se posljedično razina kolesterola opet počela povećavati, unatoč dostupnosti lijekova koji pomažu  u njegovu smanjenju.

 „Povezanost između prehrane i zdravlja vrlo je složena jer uključuje specifične dijelove prehrane, interakciju između tih dijelova te interakciju s određenim genetičkim faktorima i individualnim potrebama. Iako način prehrane koji uključuje nisku razinu ugljikohidrata i visoku razinu masti može pomoći u kratkoročnom gubitku težine, rezultati švedskog istraživanja pokazuju da dugoročni gubitak tjelesne težine nije moguće održati te da ovakav način prehrane povećava kolesterol u krvi koji zapravo predstavlja glavni rizik od kardiovaskularnih oboljenja“, izjavila je Ingegerd Johansson, voditeljica istraživanja.


Izvor: Nutrition Journal, Medical News Today
Foto: © Kenneth Man - Fotolia.com