Zdrava prehrana čini život kvalitetnijim, smanjuje rizik od razvoja brojnih bolesti, daje ti energiju za svakodnevno funkcioniranje, poboljšava raspoloženje, prevenira pretilost te jača imunitet, a u konačnici pozitivno djeluje i na dugovječnost, što su dokazale brojne studije, a jedna od njih je i ona objavljena u znanstvenom časopisu JAMA Internal Medicine.
Naime, znanstvenici s Harvarda su analizirali podatke više od 75.000 žena i 44.000 muškaraca, tražeći poveznice između specifičnih prehrambenih obrazaca, pridržavanja tih obrazaca i dugoročnih zdravstvenih ishoda. Ispitanici su praćeni 36 godina (svake četiri godine ispunjavali su upitnike o zdravlju) i na početku istraživanja nitko od njih nije imao kardiovaskularnu bolest ili rak.
Rezultati objavljeni početkom 2023. godine pokazali su da su oni ispitanici, koji su se pridržavali bilo kojeg od tri zdrava načina prehrane imali 20% manju vjerojatnost da će umrijeti tijekom razdoblja studije. Osim toga, kod njih je zabilježeno manje kardiovaskularnih bolesti, malignih bolesti i bolesti dišnog sustava, nego kod sudionika koji nisu pazili na svoju prehranu.
Studija je također pokazala da su sudionici koji su svoju prehranu poboljšali za samo 25 posto, smanjili rizik od prerane smrti od kardiovaskularnih bolesti za 6% do 13%, raka za 7% do 18%, neurodegenerativnih bolesti za 7% i bolesti dišnog sustava za 35% do 46%, što je dosta.
Sve je navedeno, složit ćeš se, odlična motivacija da i sama poboljšaš prehranu, a mi ti u nastavku donosimo tri načina prehrane koji su najzdraviji. Bilo koji od njih da izabereš, dobro ćeš učiniti pa izaberi onaj koja ti najbolje odgovara. Vidjet ćeš da su u biti sve slične i da je ključ u raznolikosti hrane te njihovoj što manjoj obradi. Važno je znati da ovdje nije riječ o dijetama te se sva mudrost svodi na umjerenost u jelu te biranje kvalitetnih namirnica.
Mediteranska prehrana
Mediteranska prehrana već desetljećima slovi za jednu od najzdravijih, što ne čudi s obzirom na to da je raznovrsna i lako primjenjiva. Uključuje konzumaciju hrane s visokim udjelom antioksidansa poput voća i povrća i naglašava važnost žitarica, graha, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, maslinovog ulja, ljekovitog bilja i začina. Također, u mediteranskoj prehrani je dozvoljena konzumacija mesa peradi, jaja, sira i jogurta, no u ograničenoj količini.
S obzirom na to da živimo u zemlji u kojoj je mediteranska prehrana tradicionalna, prava je šteta ne prihvatiti je kao svoj način prehrane. Primjerice, već sutra za ručak možeš imati jelo po načeliima mediteranske prehrane, koje je vjerujemo i inače na tvome stolu - blitva na dalmatinski i oslić.
'Plant based' prehrana
Ova vrsta prehrane, kao što joj i ime govori, bazira se na namirnicama biljnog porijekla. Temelji se na pet prehrambenih skupina: voću, povrću, gomoljastom povrću, cjelovitim žitaricama i mahunarkama.
U gomoljasto povrće među ostalim spadaju krumpir, batat i mrkva. 'Plant based' prehrana ne znači apstinenciju od mesa, već izbjegavanje mesa ili svođenje namirnica životinjskog porijekla na minimum. Umjesto mesa jedu se mahunarke i gljive. Također, izbjegavaju se rafinirani šećer te prerađena hrana.
Harvardska prehrana
Ovu vrstu prehrane razvili su znanstvenici s Harvarda posebno za navedenu studiju, na temelju procjene različitih namirnica u smislu njihove povezanosti s čimbenicima rizika za kronične bolesti.
Ukratko, ova je prehrana vrlo slična mediteranskoj jer se u velikoj mjeri sastoji od povrća i voća, orašastih plodova i mahunarki te ribe i zdravih masnoća. Ono po čemu se razlikuje je preporuka da se izbjegava krumpir, osobito onaj pržen u ulju te kupovni voćni sokovi i rafinirane žitarice.