Napadi panike su iznenadni napadi jake tjeskobe ili straha, a prema Američkom udruženju za anksioznost i depresiju (ADAA), postoji oko 13 vrsta simptoma tijekom napada panike, uključujući bol u prsima, vrtoglavicu, kratkoću daha i strah od smrti.
ADAA kaže da se četiri ili više simptoma odjednom smatraju napadom panike, iako se mogu pojaviti i napadi panike s ograničenim simptomima. Simptomi se javljaju iznenada, ali obično nestaju u roku od 10 minuta. Napadi panike često se događaju "neočekivano", a mnogi ljudi nemaju okidač za koji znaju da će ga 'pokrenuti'.
Napadi panike uobičajeni su, avećina ljudi ima samo jedan napad i nakon njega se više ne pojavi nijedan. Ipak, kod nekih se može razviti panični poremećaj. Panični poremećaj dijagnosticira se kada ljudi žive u strahu od napada panike, pa čak i mijenjaju svoje ponašanje u nadi da će izbjeći još jedan napad. Ali svatko može upravljati napadima panike različitim tehnikama disanja i terapijom. Evo kako.
(Foto: Pexels)
1. Duboko i stabilno disanje
Napad panike nastupa uslijed prekomjerne aktivacije tjelesnog simpatičkog živčanog sustava, što pokreće reakciju na borbu ili bijeg. Tijekom napada panike, htjet ćeš smiriti svoj simpatički živčani sustav i aktivirati parasimpatički živčani sustav, što potiče opuštanje, a to ćeš postići dubokim disanjem. Stabilno disanje jedno je od najboljih alata za prevladavanje napada panike. Uz to, važno je suočiti se s negativnim mislima povezanim s napadom panike.
Ono što je važno zapamtiti jest da izolirani napadi panike nisu opasni. Opasnost dolazi kada ljudi promjene svoje ponašanje u nadi da će izbjeći još jedan napad panike, što može dovesti do agorafobije, straha od situacija koje mogu izazvati paniku i socijalne izolacije.
(Foto: Pexels)
2. Terapija koja može pomoći kod napada panike
Kognitivna bihevioralna terapija i kognitivna terapija zasnovana na pažnji mogu biti vrlo učinkovite za napade panike i panične poremećaje. Istraživanje iz 2018. pokazalo je da čak i ograničena količina kognitivne bihevioralne terapije, primjerice dva dana intenzivnih terapija, daje rezultate koji su trajali godinu dana. Putem kognitivne bihevioralne terapije ljudi mogu povratiti kontrolu nad svojim procesima mišljenja i naučiti intervenirati kada osjete napad, jer takva vrsta terapije ljudima pomaže da nauče različite načine razmišljanja i reagiranja na situacije koje izazivaju anksioznost.
3. Važno je potražiti pomoć liječnika
Liječenje paničnog poremećaja može biti vrlo učinkovito, ali neliječen poremećaj panike može dovesti do stanja poput agorafobije ili straha od određenih mjesta, posebno u javnosti. Ljudi koji su doživjeli napad panike, kao i oni koji smatraju da njihovo iskustvo napada panike neprestano utječe na njihove živote, trebali bi se obratiti svom liječniku kako bi razvili plan liječenja koji njima odgovara. Najbolje je o svemu porazgovarati s liječnikom kako bi on mogao pripisati odgovarajuću terapiju, ali najvažnije od svega, svi koji pate od anksioznosti trebaju zapamtiti da nisu sami.