Neuronutricionizam je relativno novo područje u znanosti o prehrani, a proučava utjecaj hrane na emocije, odnosno na mozak. U Hrvatskoj neuronutricionizam kao posebna grana još uvijek nije zastupljen u terapiji, no psiholozi i psihoterapeuti počinju se educirati kako bi znanost o prehrani mozga implementirali u svoj rad. Više o neuronutricionizmu pitala sam nutricionistkinju Almu Bunić
"Neuronutricionizam je područje koje istražuje utjecaj prehrane na zdravlje mozga. Naš mozak posjeduje četiri vrste neurotransmitera zaduženih za upravljanje raspoloženjem. Najpoznatiji među njima je serotonin, a osim njega odgovornost za emocije u mozgu preuzimaju neurotransmiteri: dopamin, noradrenalin i adrenalin.
(FOTO: Pexels)
Kako bi navedeni pokretači, neurotransmiteri, ostali u ravnoteži, treba ih adekvatno hraniti. U slučajevima kada se to ne događa, dolazi do disbalansa i mozak tijelu šalje informaciju da potraži zamjenu u obliku šećera, alkohola, opijata i ostalih štetnih tvari za organizam.
Kvaliteta hrane kao i dovoljan energetski unos od velike su važnosti za rad mozga koji troši čak i više od 20 posto ukupne potrebne energije organizma", kaže nutricionistkinja Bunić te otkriva koji su simptomi neravnoteže.
"Obrati pažnju na svoje osjećaje, raspoloženje i želju za hranom. Ako si često bez razloga mrzovoljna, osjećaš krivnju, nemaš volje i energije, jedeš hranu koju zapravo ne želiš, ali te nešto vuče da jedeš baš nju, ne spavaš dobro, često se budiš i umorna si - vrijeme je da korigiraš prehrambene navike. Kada je mozak u nutritivnom disbalansu, osjećaš veliku želju za slatkim, za masnoćama, stalno si gladna i neraspoložena.
Simptomi ravnoteži su sasvim suprotni. Osjećaš se dobro, imaš volje i puna si energije, imaš kvalitetan i redovit san, nemaš kompulzivna prejedanja, imaš zdrav odnos prema hrani, potreba za hranom je upravo onakva kakva treba biti - veseliš se jabuci, salati ili bademima. Nisi često gladna", objašnjava nutricionistkinja.
(FOTO: Pexels)
Kao što možeš vidjeti, potvrđuje se izreka koja kaže: "Ono si što jedeš". Namirnice koje svakodnevno konzumiraš biokemijski utječu na mozak. Ohrabrujuće je znati da emocije nisu zadane, ne rađaš se tužna ili ljuta, već u velikoj mjeri ovise o tebi - kako ćeš im pristupiti, ali i čime ćeš ih hraniti i to u doslovnom smislu. Pitala sam nutricionistkinju Bunić kako bi trebala izgledati prehrana, odnosno što hrani emocionalnu stabilnost i moždane stanice?
"Važno je naglasiti kako je potrebno unositi namirnice koje djeluju protupualno, a što više smanjiti unos onih koji povećavaju upale u tijelu.
Hranu treba kuhati, izbjegavati gotova jela, jesti polako, dobro sažvakati zalogaje i uživati u hrani. Na tanjuru bi trebale biti zastupljene ove namirnice, odnosno nutrijenti ključni za optimalno funkcioniranje mozga:
- omega 3 masne kiseline - losos, plava riba
- antioksidansi - bobičasto voće, narančasti batat, crveni batat, mrkva
- probiotici - prirodni probiotici, kefir, jogurt miso i tempeh
- kolin i B vitamin - jaja
- fitonutrijenti - zeleno povrće
- lutein i MUFA (mononezasićena masna kiselina) - avokado, maslinovo ulje
- vitamin E i omega - orašasti plodovi i sjemenke (chia, lan)
Redovita konzumacija navedenih namirnica dovodi do bolje memorije, otpornosti mozga na bolesti, osjećaja zadovoljstva, a u konačnici sama ravnoteža nutrijenata za posljedicu ima i regulaciju tjelesne težine", kaže Bunić te dodaje kako je važno voditi računa o prehrani kod psihičkih i neuroloških bolesti te poremećaja u ponašanju, navodeći samo neke od njih poput Parkinsonove bolesti, anksioznosti, depresije i ADHD-a.
"Mikrobiom crijeva usko je povezan sa stanjem neurotransmitera u mozgu, što znači da je hrana za crijeva ujedno i hrana za mozak. Dokazano je da dobre bakterije utječu na ublažavanje anksioznosti. Jedna od njih je Lactobacillus rhamnosus koju ćeš pronaći u jogurtu i fermentiranim proizvodima. Mikroorganizmi u crijevima proizvode neurotransmitere nužne za pravilan rad mozga", zaključuje nutricionistkinja Bunić iz Nutriforme.
Stoga, ako si ljuta popij čašu toplog mlijeka ili šalicu jogurta jer mliječni proizvodi potiču sintezu neurotransmitera GABA koji ima zadaću smiriti te. Ako si anksiozna za ručak pripremi bijelo pileće ili pureće meso, a ako ne jedeš meso izaberi ribu jer ove namirnice utječu na sintezu noradrenalina koji je potreban za ublažavanje tjeskobe. Treba li ti nešto za podizanje raspoloženja pojedi red fine tamne čokolade ili pak šnitu kruha od cjelovitih žitarica s medom. Cjelovite žitarice imaju čak i bolji učinak od čokolade. Tko bi rekao!