Hrana kao utjeha

Emocionalno prejedanje - kako mu jednom zauvijek stati na kraj

Ako ti se ikad dogodilo da si poželjela posjetiti prvu pekaru kad si se osjećala pod stresom ili da si zbog osjećaja povrijeđenosti 'slistila' cijelu tablu čokolade- riječ je o emocionalnom prejedanju

profimedia-0185120124.jpg
Foto: Profimedia.hr

Kada od čokoladnog muffina očekujemo da će umanjiti našu anksioznost i od šalice vruće čokolade da će utopiti našu tugu, zapravo u hrani tražimo utjehu. Ljudi koji imaju ovakav nezdrav odnos prema hrani 2 do 3 puta tjedno posežu za slatkišima, grickalicama ili nekim drugim namirnicama kako bi ublažili, odnosno bolje rečeno, potisnuli svoje negativne osjećaje. Mnogi od njih poslije runde prejedanja nezdravom hranom osjećaju grižnju savjest ili čak sram pa se negativni osjećaji opet vraćaju - i tako se vrte u začaranom krugu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image

Zašto neki ljudi razviju ovu naviku?

Na emotivno prejedanje ljude može navesti cijela lepeza neugodnih osjećaja -od stresa na radnom mjestu do problema u ljubavnom odnosu. Ovu štetnu naviku mogu razviti oba spola, ali prema raznim istraživanjima - češće je razvijaju žene.

Negativni osjećaji kao što su povrijeđenost ili zabrinutost u nama mogu stvoriti osjećaj praznine, a ovu prazninu možemo pokušati popuniti hranom, kako bi pokušali vratiti osjećaj ispunjenosti i cjelovitosti. Osobe koje pate od emocionalnog prejedanja mogu imati problem razlučiti fizičku od emocionalne gladi.

Image

Fizička glad vs. emocionalna glad

Prema studijama provedenim u Mayo klinici, nekoliko je ključnih razlika između ove dvije vrste gladi. Za razliku od fizičke, emocionalna se javlja naglo, stvara se žudnja za samo određenom vrstom hrane, nakon unosa te hrane ne dolazi do osjećaja sitosti, ali se zato mogu probuditi osjećaji srama i grižnje savjesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Zdrav odnos prema hrani

Svjetski je dan hrane: 5 savjeta za zdrav odnos prema hrani

Kako tome stati na kraj

Prvi korak ka ukidanju loše navike emocionalnog prejedanja jest pronaći neki drugi način na koji ćemo ublažiti stres. To može biti vođenje dnevnika, odlazak u šetnju, čitanje knjige ili bilo koja druga aktivnost koja ne uključuje naš hladnjak. Trebamo doslovno reprogramirati naš mozak i naučiti ga da u trenucima stresa nećemo posegnuti za hranom. Posezanje za ukusnom hranom može se činiti kao dobar izbor u trenutku kad se osjećamo loše, ali hrana će zapravo samo odmoći i učiniti da razvijemo nove negativne osjećaje. Evo boljih i zdravijih načina kako možemo postići emocionalnu sitost:

1/6