Kako tijelo reagira na tjeskobu

15 fizičkih simptoma anksioznosti koji dokazuju da 'nije sve u glavi'

Anksioznost može utjecati na cijelo tvoje tijelo na mnoge načine, a ako nisi sigurna jesu li fizičke stvari s kojima se nosiš zapravo znak intenzivnog stresa ili brige, ovaj ti vodič može pomoći

profimedia-0160062364.jpg
Foto: Profimedia.hr

Nije tajna da anksioznost može učiniti čudne stvari tvom umu. Ali fizički simptomi tjeskobe mogu biti jednako neugodni i nepredvidivi - svatko tko je patio od napada panike može to jamčiti. Da stvari budu još kompliciranije, čak možeš iskusiti simptome fizičke anksioznosti bez osjećaja emocionalne anksioznosti (ili barem bez da si toga potpuno svjesna).

Image

Kako zaustaviti napad panike: Tri načina kako se nositi s anksioznošću

Dok tvoj mozak razmišlja o brizi ili strahu koji se osjeća sveopćim, on također signalizira proizvodnju snažnih hormona stresa. Ovo je zapravo način na koji te tijelo pokušava zaštititi od uočene opasnosti ili štete. No budući da većina tvojih tjeskobnih misli vjerojatno ne potječe iz situacija života ili smrti, na kraju se jednostavno suočiš s nizom simptoma zbog kojih se osjećaš preplašeno, iscrpljeno ili općenito užasno.

Image
Foto: Unsplash

Kakvi simptomi, pitaš se? Ako nisi sigurna jesu li fizičke stvari s kojima se nosiš zapravo znak intenzivnog stresa ili brige, ovaj ti vodič može pomoći. U nastavku stoga provjeri najčešće fizičke učinke anksioznosti.

Ubrzano kucanje srca

Osjećaj kao da ti srce iznenada kuca u dvostrukom (ili trostrukom) vremenu klasičan je znak anksioznosti, prema Američkom institutu za mentalno zdravlje. Sjećaš se kako tvoj simpatički živčani sustav kontrolira tvoje otkucaje srca? Istraživanja pokazuju da kada imaš posla s nečim stresnim i tvoje nadbubrežne žlijezde proizvode hormone poput adrenalina (također poznatog kao epinefrin), receptori u srcu reagiraju tako što ubrzavaju otkucaje srca. To može biti od pomoći u stvarnim hitnim slučajevima: 'brži rad srca omogućuje ti da pumpaš više krvi u svoje velike mišiće kako bi teoretski mogla pobjeći ili se boriti protiv prijetnje', objašnjava klinička psihologinja Neda Gould za Self. Ali ako imaš posla s tjeskobom, to ubrzano srce moglo bi samo pokrenuti više osjećaja tjeskobe, održavajući začarani krug.

Image
Foto: Unsplash

Kratkoća daha

Kisik cirkulira oko tvog tijela putem krvotoka. Kada tvoje ubrzano srce poveća brzinu kojom tvoja krv cirkulira, tvoje disanje bi se moglo povećati kako bi dobila više kisika. Opet, to bi moglo biti od pomoći ako trebaš pobjeći od stvarne prijetnje. Ali prebrzo disanje - što može dovesti do hiperventilacije ili prekomjernog disanja do točke u kojoj osjećaš nedostatak zraka - zapravo može pojačati mnoge fizičke simptome tjeskobe na ovom popisu jer narušava ravnotežu kisika i ugljičnog dioksida u tvoje tijelo.

"Zato često govorimo o trbušnom disanju ili dijafragmatičnom disanju", kaže psihijatrica Mona Potter. Ovo je tehnika uzemljenja u kojoj u biti dišeš polako i duboko stvarno koristeći svoju dijafragmu (glavni mišić uključen u disanje uvučen ispod pluća), a istraživanja pokazuju da može imati stvarno pozitivan učinak na fiziološki i psihološki stres. "Usporavanjem brzine disanja, imate više šanse da dobijete kisik koji vam je potreban", objašnjava dr. Potter.

Konstantna iscrpljenost

Osjećaj kao da si uvijek umorna ili istrošena još je jedan fizički simptom na koji treba obratiti pažnju. Za početak, taj porast hormona stresa aktiviran tjeskobom može te držati u stanju pripravnosti, što može biti ozbiljno iscrpljujuće, kaže dr. Potter. Ali postoji dodatni čimbenik koji dovodi do umora: san i tjeskoba imaju kompliciran odnos, što nas dovodi do sljedećeg simptoma…

Image
Foto: Unsplash

Problemi sa spavanjem

Ako ti je teško zaspati ili se budiš tijekom noći i ne možeš ponovno zaspati, tjeskoba bi mogla biti krivac. Povišene razine hormona poput kortizola i adrenalina otežavaju dobar san jer se tijelo koje zuji možda neće moći dovoljno opustiti za odmor. Brojne misli koje mogu doći s tjeskobom također nisu recept za dobar san.

Da stvar bude još gora, problem se često može pretvoriti u začarani krug. Borba da se dovoljno naspavaš (i ispijanje kave sljedeći dan da bi to nadoknadila) na kraju te čini tjeskobnijim, zbog čega je još teže zaspati i tako dalje i tako dalje.

Zatezanje mišića i bol

Tvoji se mišići napinju kao dio tvog odgovora na stres. A tako kruto držanje dijelova tijela tijekom duljeg razdoblja zapravo može dovesti do napetosti i boli, kaže dr. Potter, te napominje da mnogi ljudi s anksioznošću prijavljuju da se osjećaju stegnuti u vratu, leđima ili ramenima. Također možeš stisnuti čeljust ili osjetiti napetost mišića sve do glave, što dovodi do glavobolje, kaže dr. Potter. To može uključivati ​​tvoju svakodnevnu glavobolju i raspon do potpune migrene kod onih koji su joj podložni.

Image
Foto: Unsplash

Nelagoda u želucu

"Anksioznost stvarno teško pogađa probavni sustav", kaže dr. Potter. Ljudi s anksioznošću mogu primijetiti opću bol u želucu, zatvor, proljev ili druge vrste probavnih smetnji, objašnjava ona. Plinovi i nadutost također mogu postati redoviti fizički znakovi tjeskobe.

Smatra se da sve loše stvari u trbuhu potječu od onoga što stručnjaci nazivaju osovinom crijeva i mozga, komunikacijskim sustavom između tvog mozga i crijevnog živčanog sustava koji upravlja tvojom probavom. Ova veza je razlog zašto se stres može tako lako poigrati s tvojom stolicom. Tu je i činjenica da izbor načina života uzrokovan tjeskobom, poput loše hrane ili neredovitog vježbanja, može utjecati i na tvoju probavu.

Mučnina

Uzimajući u obzir ukupni učinak anksioznosti na tvoj probavni sustav, možda neće biti iznenađenje da je osjećaj mučnine još jedan uobičajeni fizički simptom. Zapravo, jednogodišnja studija objavljena u časopisu General Hospital Psychiatry pokazala je da ljudi koji redovito prijavljuju simptome mučnine imaju više od tri puta veću vjerojatnost da će imati anksiozni poremećaj u usporedbi s onima koji nisu imali česte mučnine.

Image
Foto: Unsplash

Lupanje srca

Sjećaš li se onog ludog kucanja srca koje smo već spomenule? U nekim slučajevima može postati toliko intenzivno da se zapravo možeš početi osjećati kao da ti srce preskače ili skače u grlo. Iako bi te taj osjećaj (razumljivo) mogao učiniti još više tjeskobnijim, pokušaj imati na umu da, iako lupanje srca može biti zastrašujuće, ono obično nije opasno u ovom kontekstu i popuštat će kada se počneš osjećati smirenije. Međutim, trebala bi potražiti liječničku pomoć ako osjetiš lupanje srca s osjećajem boli u prsima, vrtoglavicom, poteškoćama s disanjem ili zbunjenošću.

Neprestano nervozno znojenje

Ako se već boriš s tjeskobom, pomisao na obilno znojenje može samo pogoršati situaciju. Tko se želi brinuti o znojnim mrljama ili brisanju dlanova kada se već osjećaš zabrinuto i na rubu? Nažalost, znojenje je čest fizički simptom anksioznih poremećaja.

Kada se tvoj simpatički živčani sustav aktivira, to može utjecati na žlijezde znojnice po cijelom tijelu, ističe dermatologinja Marisa Garshick. A kada 'vodovod' počne teći i pomiješati se s bakterijama koje su prisutne na koži, možda ćeš primijetiti i pojačan tjelesni miris.

Image
Foto: Unsplash

Smanjen ili povećan apetit

Anksioznost ima čudnu sposobnost da prouzrokuje da potpuno izgubiš interes za hranu - ili obratno. Hormoni poput adrenalina imaju tendenciju ugasiti apetit, ali hormoni koji se oslobađaju od osjećaja kronične tjeskobe ili stresa, poput kortizola, zapravo mogu povećati tvoj interes za masnu i/ili slatku hranu. Drugim riječima, postoji znanstveni razlog zašto se cijela kutija sladoleda čini privlačnijim kada si ozbiljno zabrinuta.

Drhtanje ili treskavica

Ako si se ikada zatekla kako drhtiš od straha prije nekog velikog događaja, znaš kako tvoje tijelo reagira pod pritiskom. Ispostavilo se da ti ne treba vanjski okidač poput zastrašujuće prezentacije ili važnog sastanka da bi počela drhtati poput lista; drhtanje i treskavica mogu biti nusproizvod porasta hormona uzrokovanih tjeskobom.

Image
Foto: Unsplash

Lako se zaprepastiš

Pokušaj anticipacije nepoznatih prijetnji uobičajeno je obilježje anksioznosti. Prema istraživanju, stalno biti na oprezu povezano je s povećanim "odgovorom zaprepaštenja", što bi mogao biti razlog zašto praktički iskačeš iz cipela ako te netko samo potapša po ramenu tijekom tjeskobnog dana.

Stezanje u grlu

Imaš čudan osjećaj da ne možeš gutati? To je zapravo prilično normalno s tjeskobom, koja može uzrokovati da neki ljudi osjećaju stezanje u grlu ili čak kao da je nešto zapelo unutra, prema Nacionalnoj medicinskoj knjižnici SAD-a. To se zove globusna senzacija, i iako je točan razlog zašto se to događa nije jasan, definitivno može pogoršati tjeskobu. "Osjećate se kao da ne možete dobiti dovoljno zraka", kaže dr. Potter.

Image
Foto: Unsplash

Problemi s imunološkim sustavom

Postoji jasna veza između kroničnog stresa i većeg rizika od obolijevanja, pokazuju istraživanja. U slučaju kronične anksioznosti koja se ne liječi, tvoj imunološki sustav ne funkcionira tako dobro kada djeluje kada tvoja reakcija borbom-bijegom predugo traje, prema Mayo klinici. To bi moglo značiti da si podložnija problemima kao što je prehlada, premda i puno drugih čimbenika ovdje dolazi u obzir, poput toga koliko je općenito tvoj imunološki sustav robustan i koliko paziš na higijenu ruku.

Neredovite mjesečnice

Anksioznost ima moć petljati se s tvojim mjesečnicama, od propuštenih ili preskočenih ciklusa do intenzivnijih ili bolnijih simptoma PMS-a, navodi APA. Kortizol zapravo može utjecati na oslobađanje hormona koji induciraju ovulaciju poput estrogena i progesterona, što može poremetiti tvoj ciklus.

Image
Foto: Pexels