Poznato je kako ljudska crijeva sadrže više bakterija nego što u cijelom ljudskom tijelu ima stanica. Za zaštitu od patogenih mikroba i podršku imunološkom sustavu ključne su probiotičke ili tzv. „dobre bakterije“, koje u crijevima obavljaju ključne zadatke. Međutim, postavlja se pitanje odakle one dolaze, kada znamo da crijeva fetusa u razvoju ne sadrže gotovo nikakve bakterije?
Odgovor se nalazi u prirodnom porodu i kratkom vremenu nakon njega, kad crijeva novorođene bebe naseljavaju bakterije majke i neposredne okoline. Osim toga, istraživanje je pokazalo da majčino mlijeko nije sterilno kako se ranije mislilo, već je i ono važan izvor bakterija, uključujući bakterije mliječne kiseline i bifidobakterije.1-3 Priroda bakterija s kojima se dojenče susretne na samom početku svog života može imati značajan utjecaj na njegovu crijevnu mikrofloru u daljnjem životu. Tako probiotičke bakterije prenesene kroz majčino mlijeko mogu predstavljati značajnu pomoć u razvoju zdrave crijevne mikroflore i smanjenju rizika od određenih bolesti.
Razvoj crijevne flore kod novorođenčeta, u kojoj su bifidobakterije dominantne, potiče se kroz dojenje. Bifidogeno djelovanje majčina mlijeka je rezultat međusobnog djelovanja različitih čimbenika prisutnih u majčinom mlijeku. 'Prebiotičko djelovanje', tj. činjenica da se putem specifičnih sastojaka poput laktoze i složenih oligosaharida potiče rast bifidobakterija i laktobacila u crijevima dojenčeta, priznata je već desetljećima.4-6 Međutim, spoznaja da je i samo majčino mlijeko važan izvor zdravih bakterija je nova. Kliničke studije provedene u suradnji sa Nestlé istraživačkim centrom pokazale su da se bifidobakterije zaista prenose iz majčina mlijeka u crijeva dojenčeta tijekom dojenja.7,8 Istraživanje koje je proveo Nestlé istraživački centar bilo je prvo koje je otkrilo da se bakterije iz majčinih crijeva prenose u majčino mlijeko putem krvi/limfnog sustava. Istraživanje je pronašlo identične vrste bakterija mliječne kiseline u mlijeku i krvi majki te stolici njihove dojenčadi, dok te bakterije nisu pronađene na obrisima kože s majčinih grudi.
Rezultati su pokazali i da količina potencijalno probiotičkih bakterija značajno varira od regije do regije te između ruralnih i urbanih područja.9
Učestalost bakterija mliječne kiseline i bifidobakterija u majčinom mlijeku iz urbanih (lijevo) i ruralnih (desno) područja iz 7 država (%) (primijenjeno iz 9)
Međunarodni tjedan dojenja
Od 1. do 7. kolovoza obilježava se Međunarodni tjedan dojenja čija je ovogodišnja tema "Podrška dojenju: Blizu majkama“. Tvrtka Nestlé podržava preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja zagovara isključivo dojenje u prvih šest mjeseci života, a zatim uvođenje odgovarajuće dohrane, uz informiranje te promidžbu nadomjestaka za majčino mlijeko na odgovoran način. Kao rezultat strogih pravila i procedura u ovom području, Nestlé je ponosan na činjenicu što je zasad prvi i jedini proizvođač dječje hrane koji je uključen u FTSE4Good, etički indeks za odgovorno društveno poslovanje.
Kako je unos potencijalno probiotičkih bakterija povezan s prirodnom prehranom, tj. dojenjem, više se ne postavlja pitanje ima li smisla dopuniti hranu za dojenčad probiotičkim bakterijama, već kojim vrstama, samostalno ili u kombinaciji, i u kojoj dozi. Nestlé istraživački centar neprestano istražuje kako najbolje dopuniti hranu za dojenčad „dobrim“ bakterijama, a kako bi se osigurale koristi koje su povezane s istima.
Više informacija potražite na: www.bebe-nestle.hr
Reference
1. Mackie RI, Sghir A, Gaskins- HR: Razvoj mikrobne ekologije probavnog trakta dojenčadi. Am J Clin Nutr. 1999; 69 (dodatak): 1035S-455.
2. Martin R. Heitig HG Zooetendal EG et at: Raznolikost lactobacillus grupe bakterija u majčinu mlijeku i vagini zdravih žena i njihova moguća uloga u naseljavanju u crijevima novorođenčeta. J Appl Microbiol. 2007; 103 (6) 2638-44
3. Guelmonde M, Laithen K, Salminen S, Isolauri E: Majčino mlijeko: izvor bifidobakterija za razvoj i sazrijevanje crijeva dojenčadi? Neonatal, 2007; 92: 64-66
4. Bode L: Ljudski oligosaharidi: probiotici i više. Nutr. Rev. 2009; 67 (dodatak 2): 5183-5191
5. Sela DA, Millss DA: Njegovanje naše flore: Molekularna veza između bifidobakterija i oligosaharida. Trends Microbiol 2010; 18: 298-307.
6. Živkovic AM, German JB, Lebrilla CB, Mills DA : Ljudski mliječni glikobiom i njegov utjecaj na gastrointestinalnu floru novorođenčeta. PNAS 2011; 108 (Dodatak 1): 4653-8
7. Solis G, de los Reyes-Gavilan CG, Fernandez N rt al: Stvaranje i razvoj bakterija mliječne kiseline i flore bifidobakterija u majčinom mlijeku i crijevima novorođenčeta. Anaeobe. 2010; 16: 307-10
8. Jost T, Chassard C, Braegger C, Lacrobe C: Majčino mlijeko kao izvor majčinskih bakterija. 44. ESPGHAN Godišnja skupština. 25 do 28 svibnja 2011. Sorrento, Italija.
9. Sinkiewicz G, Arvidsson N: u prezentaciji Salminen S: Flora majčina mlijeka: utjecaj na zdravlje novorođenčeta. Godišnja skupština ESPGHAN, Dresden, Lipanj 2006.
10. Perez PF, Doré J, Lecrérc M et al.: Otisak bakterija imunološkog sustava dojenčadi: Lekcije iz majčinskih stanica? Pediatrics, 2007. 119: 724-732