Razvojem „industrije“ raznih dijeta koje bi trebale pomoći svim ženama da imaju tijelo poput Gisele, a muškarci poput Davida Beckhama i to onih retuširanih s naslovnica časopisa, dodatno su doprinijele opće raširenom uvjerenju da masnoće nisu zdrave, da štete našem tijelu, da se od njih debljamo i tako dalje.
Naravno, ako jedemo prevelike količine masnoća, ugljikohidrata, šećera, soli, proteina i tako dalje, sigurno ćemo imati višak kilograma, no to ne znači da trebamo iz svoje prehrane izbaciti masnoće, jer one su jedan od najvažnijih sastojaka prehrane i održavanja organizma zdravim.
Isključivo biološki gledano, ljudskom tijelu potrebne su masnoće kao jedan od najboljih izvora energije. Ono što je najvažnije jest razlikovati dobre od loših masnoća, te pokušati u najvećoj mogućoj mjeri orijentirati svoju prehranu prema zdravim masnoćama, takozvanim nezasićenim i monozasićenim masnoćama, dok u manjoj mjeri konzumirati namirnice sa zasićenim masnoćama, iako i one imaju svoju funkciju u organizmu.
Zdrava probava i apetit
Prilikom probave masnoća u probavnom sustavu oslobađa se probavni hormon kolecistokinin (CCK) koji ne samo da regulira probavu masnoća i proteina, nego regulira i apetit, te šalje u mozak poruku – „Dosta, više nisam gladan“, dok, primjerice, prilikom konzumiranja ugljikohidrata to nije slučaj.
Za zdravlje organizma
Masnoće su dio svake stanice u našem organizmu, točnije stanične membrane. Bez dovoljno masnoća u organizmu, organizam neće dobro funkcionirati na osnovnoj staničnoj razini, što će dovoditi do poremećaja i bolesti. Stanice neće moći obavljati izmjenu tvari. Masnoće su potrebne za proces zacjeljivanja i obnavljanja organizma, te protuupalne procese. Također, bez masnoća nema proizvodnje hormona prostagladina, vrlo važnog hormona za mnoge stanične funkcije u organizmu.
Zato, u prehrani s malo masnoća tijelo će se mnogo teže oporavljati od ozljeda, bolesti te će i najobičniji upalni procesi vrlo lako izmicati kontroli.
Hormoni i vitamini
Masnoće općenito reguliraju izlučivanje hormona u organizmu, pa zbog toga djevojke ili žene s poremećajem u prehrani ili pak sportašice vrlo kasno dobivaju menstruaciju ili im nisu redovite. S druge strane, dijete koje bi trebale pomoći u lakšem začeću sadrže namirnice koje su bogate između ostaloga i nezasićenim ali i u manjoj mjeri zasićenim masnoćama.
Masnoće su također vrlo važne u apsorpciji vitamina A, D, E i K. Bez njih, u tijelu će se javiti manjak tih vitamina, a s time i zdravstveni problemi. Primjerice, vitamin A je važan za zdravi imunitetni sustav, vid, rast, reprodukciju, vitamin D za zdrave kosti i zube, vitamin E je vrlo važan antioksidans, a vitamin K sprečava zgrušavanje krvi. I to je samo vrlo maleni dio za što su masnoće potrebne organizmu.
Koje i koliko masnoća je dovoljno?
Dnevna zdrava prehrana svakog čovjeka trebala bi sadržavati oko 30 posto zdravih masnoća, 30 posto proteina i 40 posto ugljikohidrata s niskim glikemijskim indeksom. Naravno, svako tijelo je drukčije, pa tako možda nekim ljudima treba manje masnoća u organizmu, dok nekima treba više. Osluškujte svoje tijelo kako reagira na određene vrste hrane. Osim same tjelesne težine, vrlo je važna zdrava probava i redovita i normalna stolica, nakupljanje crijevnih plinova, razine energije nakon određene vrste hrane, zdrava koža… Ako je sve to u granicama normale, znači da ste pronašli svoju ravnotežu u prehrani, pa tako i u unosu masnoća.
Što se tiče odabira masnoća birajte mononezasićene masne kiseline iz maslinova ulja te višestruko nezasićene omega-3 masne kiseline iz ribe, plodova mora, orašastih plodova, sjemenki lana i lanenog ulja. Dobre opcije su i kokosovo ulje, konopljino ulje, kanolino ulje, bučino ulje, repičino ulje. Dobra opcija je i avokado.
I još jednom napominjemo, masnoće iz kupovnih procesuiranih jela mogu biti iznimno toksične. Potrudite se da konzumirate što više prirodnih namirnica i jela spremljena kod kuće.
Nezasićene i zasićene masnoće imaju svoju funkciju i bez njih nijedni ljudski organizam ne može normalno funkcionirati