Sve više ljudi se bavi jogom i slobodno možemo reći da je postala dio života modernog čovjeka. Joga je drevna praksa koja pomaže kod mentalnog i tjelesnog zdravlje te djeluje na opću dobrobit. Mnogo je izravnih i neizravnih zdravstvenih prednosti prakse joge, poput poboljšanja imuniteta, pozitivno utječe na visoki krvni tlak i dijabetes. Između ostalog poboljšava živčani i probavni sustav, ali pomaže i u borbi protiv depresije, anksioznosti i stresa.
No, možda su se zbog te sve prisutnosti joge oko nas stvorili i neki mitovi. Pa postoji uvjerenje da jogu mogu raditi samo fleksibilni ljudi i da je najvažnije napraviti stoj na glavi, ali sve se to dogodilo zbog fotografija ljudi u neobičnim asanama na društvenim mrežama. No, joga je puno više od toga, U prijevodu riječ "joga" znači "jedinstvo" i povezuje nas sa sobom i svijetom oko sebe. Stoga ako si razmišljala da probaš raditi jogu, dobro je znati neke zanimljive činjenice:
Ne moraš biti fleksibilna da bi radila jogu
Ovo je isto kao da se kaže da je potrebno biti u formi da bi otišla u teretanu. Možda postoji odnos između joge i fleksibilnosti, ali fleksibilnost nije preduvjet za bavljenje jogom.
"Ne moraš dodirivati prste na nogama da bi vježbala jogu. Ako želiš dodirnuti prste, možeš saviti koljena. Bez obzira jesi li fleksibilna ili ne, to ne smije utjecati na vježbanje. S vremenom će ti joga pomoći da postaneš fleksibilnija i zato je zovemo praksom. Fleksibilnost je rezultat joge, a ne preduvjet", objašnjava učiteljica joge Kelly DiNardo.
Joga je više od istezanja
Kada kreneš s praksom joge prolaziš kroz niz asana (poza) koje mogu izgledati i koje se osjećaju poput istezanja. No, fizički element joge samo je dio šire slike. "Temelj joge je dah. Istinski cilj joge je pomaknuti svoje tijelo, povezati se s dahom i biti u sadašnjem trenutku. Stvarni 'cilj' je osloboditi višak energije kako bismo mogli sjediti i meditirati", kaže Rose.
Ovo su neki od razloga zašto se joga smatra praksom, a ne vježbom. Osim toga praksa joge nije samo fokusirana na ono što se događa tih 60 minuta na prostirci za jogu. Radi se o onome što nosiš iz te 60-minutne prakse u život.
Važno je izbjegavati uspoređivanje s drugima
Svakog joga privlači zbog nekih osobnog razloga. Kad vježbaš, u svom si tijelu, na prostirci i u vlastitom iskustvu. Gledanje u druge ljude kako bi provjerila jesi li u pravoj pozi razlikuje se od prosuđivanja jesu li drugi bolji. Umjesto toga, poslušaj učitelja, provjeri svoju usklađenost, otkrij dah i budi u vlastitom iskustvu.
Dobrobiti za tijelo
- Povećava mišićnu snagu i tonus: kada svoju snagu gradiš kroz asane, uravnotežuješ je sa svojom fleksibilnošću (često se to propušta tijekom treninga u teretani ili s utezima).
- Štiti kralježnicu i poboljšava držanje: dobro uravnotežena praksa pomoći će ti u održavanju gipkosti diskova, kao i kod problema s kralježnicom zbog sjedenja.
- Povećava protok krvi: joga unosi više kisika u stanice zbog čega cijelo tijelo bolje funkcionira.
- Oslobađa napetost u udovima: kada počneš vježbati jogu, primijetit ćeš gdje držiš napetost u tijelu. Zapešća, ruke i ramena obično su napetija područja tijela.
Joga može biti lagana ili izazovna, a sve ovisi o tebi
"Joga nije nužno konvencionalno 'teška', ali puno je izazovnija nego što mnogi misle. Poze uključuju mišiće koji se ne koriste često ili se obično ne drže u ovakvim položajima . Rezultat toga je da se početnici iznenade težinom asana na početku prakse", objašnjava učiteljica joge Kim Kirkpatrick-Thornton.
Ako si tip koji voli trčati, dizati utege, prolaziti kroz intervalne treninge visokog intenziteta i općenito se oznojiti možda će ti se joga učiniti prespora ili bez izazova. Joga nije namijenjena vježbanju u tradicionalnom smislu, ali može biti teška ili lagana ovisno o tome što želiš. Postoji mnoštvo joga poza poput vrane ili škorpiona koje nude nevjerojatne izazove.
