Na 1. Salonu pjenušavih vina (11.2.2017, od 14h, hotel Dubrovnik, Zg), u dvije radionice biti će predstavljene 4 države, uz pomoć mjehurića: Hrvatska i Slovenija, Francuska i Italija.
15.00 - 15.45. Susret Hrvatske i Slovenije
Moderatori :
Ivana Valić, enologinja i sommelierka, Hrvatska
Jože Rozman, sommelier i publicist, Slovenija
Od davnina je poznata izreka da je pjenušac kruna svake proizvodnje vina. Tehnološki postupak proizvodnje pjenušaca u početku je bio znatno primitivniji nego danas pa je i kvaliteta prvobitnih uradaka bila znatno lošija. Tako je bilo nekada, no danas stvari izgledaju znatno drugačije. Tome u prilog svakako ide i činjenica da u svijetu, prilikom slijepih i usporednih kušanja šampanjaca i pjenušaca, pobjeda često prevagne u korist "drugoga". A gdje su se to točno na ljestvici kvalitete i kvantitete pozicionirale Slovenija i Hrvatska te kako konkuriraju pobjednici našeg ovogodišnjeg festivala, otkrit ćemo zajedno na našoj radionici. Kroz radionicu Vas vode Jože Rozman i Ivana Valić.
Jože Rozman uvaženo je i priznato ime u svijetu vina te jedan od neizostavnih autoriteta u kreiranju kompletne slovenske vinske scene. Kritičar koji zaista ima što za reći o temi pjenušaca. Danas je u mirovini, no samo na papiru, kako sam ističe. Još uvijek je vrlo aktivan i sveprisutan na svjetskoj vinskoj sceni, kao kritičar, ocjenjivač te dopisnik vinskih časopisa.
Ivana Valić, kao mlada enologinja, početkom 2000-tih, imala je čast i sreću biti učenica dr. Đordana Peršurića te s njim osobno sudjelovati u procesima proizvodnje pjenušaca u njegovoj vinariji, odnosno vinariji čovjeka koji je za života svijetu vina poklonio više od 160 znanstvenih i stručnih radova te pionira proizvodnje pjenušaca u Istri. Svakako će biti zanimljivo čuti prikupljena znanja i iskustva. Ivana Valić zaposlena je u tvrtki Vivat fina vina d.o.o.. Radi i kao predavačica u dvije Ustanove, smjer vinarstvo.
Cijena radionice: 50, 00kn
Prijave: marija.vukelic@zg.t-com.hr
17.00 - 17.45. Susret Champagne i Franciacorte
Moderatori :
Filip Savić, najbolji sommelier Hrvatske 2016,
Marija Vukelić WSET L2, prof. francuskog i talijanskog jezika
Champagne je vinorodna regija sjeverno od Pariza s najstarijom i vrlo razvijenom proizvodnjom prirodnog pjenušavog vina od kraja 17.stoljeća. Središte te proizvodnje je okolica gradova Reims i Epernay. Slijedom Madridske konvencije i Talijansko-francuskog sporazuma (29. 5. 1948.) i drugih pravnih dokumenata, naziv „champagne” je isključivo rezerviran za pjenušava vina koja se proizvode u toj pokrajini od grožđa sorata pinot noir, pinot meunier i chardonnay po postupku kojemu je ona dala ime (ili traditionelle). Champagne je pun mjehurića, pjeni se, veseo je, dopadljiv, to je vino koje je tradicionalno vezano uz uspjeh, pobjedu, lijepe prigode, ali i one druge, kako je i sam Napoleon rekao da “ga nakon pobjede zaslužuje, a nakon poraza mu treba”… Francuzi ga piju u svakoj prigodi, nalazimo ga u velikim djelima svjetske književnosti, volio ga je James Bond, obožavala Marylin Monroe, a Coco Chanel je rekla da ga pije samo u dvije prigode, kad je zaljubljena i kad – nije.
Franciacorta se nalazi u talijanskoj pokrajini Lombardiji, između Bergama i Brescie. Ime Franciacorta ( Curtes Francae) poznato je još iz Srednjeg vijeka, ali proizvodnja vina potječe iz 1961. kada je Guido Berlucchi, odlučio dovesti sorte iz Champagne i proizvesti slavne mjehuriće. 1971. usavršila se klasična metoda i tipovi (pas dosé, extra brut, brut, sec, demi-sec) uz posebnu kategoriju “saten” koja naglašava “svilenkastost” toga tipa franciacorte proizvedenog samo od bijeloga grožđa chardonnaya i bijeloga pinota. U ostalim tipovima nalazi se i crni pinot. Na etiketama se nalazi samo naziv Franciacorta, termin koji obuhvaća teritorij, metodu proizvodnje i samo vino (kao i u Champagni).
Franciacorta je samo u Franciacorti, champagne je samo u Champagni, a koje su im sličnosti i razlike, otkrit ćemo - kušajući ih zajedno J
Cijena radionice: 150, 00kn
Prijave: marija.vukelic@zg.t-com.hr
Radionice na 1. Salonu pjenušavih vina